UDK 338.48+64.024

ISSN 1330-7533

Sveučilište u Rijeci University of Rijeka Hotelijerski fakultet Opatija Faculty of Hotel Management Opatija

TOURISM AND HOSPITALITY MANAGEMENT

_______________________________________________________________________________

TOUR.HOSP.MANAG. Vol. 3, No. 2, 1997, PP. XI + 209-490, WIEN/OPATIJA, FEBRUARY 1998 _______________________________________________________________________________

Izdavači / Publishers:

WIFI Österreich Wirtschaftsförderungsinstitut der Bundeskammer der gewerblichen Wirtschaft, Wiedner Hauptstraße 63, A-1045 Wien Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, 51410 Opatija

Urednički odbor / Editorial Board: Mr. Stefan Hlawacek, WIFI Österreich Dr. Peter Jordan, Österreichisches Ost- und Südosteuropa Institut, Wien Prof. dr. Hartmut Luft, Fachhochschule Wilhelmshaven Prof. dr. Josef Mazanec, Wirtschaftsuniversität Wien JuDr. Ph. D. Ludmila Novacká, University of Economics, Bratislava Dr. Harald Pechlaner, Südtirol Tourismus Werbung, Bozen Prof. dr. Milena Peršić, Hotelijerski fakultet Opatija Prof. dr. Janez Planina, Ekonomski fakultet Ljubljana Prof. dr. Josef Sala, Akademia Ekonomiczna w Krakowie Dr. Rudolf O. Zucha, Universität Wien Dr. Shapour Zafarpour, Wirtschaftsuniversität Wien

Glavni i odgovorni urednik / Editor-in-Chief: Prof. dr. Vladimir Stipetić, akademik

Tehnički urednik / Technical Editor: Marijana Mečulj

Adresa uredništva / Address of the Editorial Office: Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija Ika 42, p.p. 97, 51410 Opatija, Hrvatska tel. 051/292-633, fax. 051/291-965 E-mail: [email protected] http://www.hika.hr./hrv/info/izdav_dj/thm.html

Broj žiro računa / Account number: 33880-603-3546

Časopis izlazi dva puta godišnje Tourism and Hospitality Management is published two times a year Izdano uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske

Tekstovi objavljeni u časopisu referiraju se u publikacijama: Articles published in T&HM are referred by: CAB INTERNATIONAL, WALLINGFORD, OXON, OX 10 8DE, UK JOURNAL OF ECONOMIC LITERATURE PUTTSBURGH, PENNSYLVANIA, U.S.A. SOCIOLOGICAL ABSTRACTS SAN DIEGO, U.S.A. Naklada 600 primjeraka / printed in 600 copies

Kompjutorski slog / Layout: Suzana Pekaž

Tisak / Printed by: Vološćansko grafičko poduzeće, Opatija - Volosko

ISSN 1330-7533 TOURISM AND HOSPITALITY MANAGEMENT

God. 3

Broj 2

Opatija, 1997.

SADRŽAJ

I. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA IVO BAN, VESNA BORKOVIĆ-VRTIPRAH POLOŽAJ HRVATSKE NA EUROPSKOM TURISTIČKOM TRŽIŠTU ............ Pregledni rad BRANKO BLAŽEVIĆ INVESTICIJSKA POLITIKA I KONKURENTNOST HRVATSKOGA TURIZMA ................................................................................................................. Pregledni rad PETER JORDAN UTJECAJ POLITIČKIH SUKOBA U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI (1990.-1995.) NA TURIZAM HRVATSKE OBALE ............................................................................. Prethodno priopćenje ANTUN KOBAŠIĆ IMA LI HRVATSKA JASNU STRATEGIJU I POLITIKU RAZVOJA TURIZMA? ................................................................................................................ Izlaganje sa znanstvenog skupa DRAGAN MAGAŠ STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA I NACIONALNA TURISTIČKA POLITIKA ................................................................................................................ Izlaganje sa znanstvenog skupa TANJA MIHALIČ EKOLOŠKO ORIJENTIRANI MENADŽMENT U TURIZMU SA STVARNIM EKO- ORIJENTIRANIM KARAKTERISTIKAMA .......................... Stručni rad ZDRAVKO ŠERGO, DESIMIR BOŠKOVIĆ, ZDENKO TOMČIĆ KONKURENTNA SPOSOBNOST TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE U STRATEGIJI IZVOZA ............................................................................................. Pregledni rad

209

225

239

257

265

284

287

DARKO VLAHOVIĆ TURIZAM: SPOJ IZVORNOGA I MODERNOGA ................................................ Izvorni znanstveni rad IVAN VUKOVIĆ SUVREMENE TENDENCIJE U RAZVOJU EUROPSKOGA TURIZMA I NJEGOVE IMPLIKACIJE NA RAZVOJ TURIZMA U HRVATSKOJ ................. Pregledni rad

303

311

II. TOTAL QUALITY MANAGEMENT DESIMIR BOŠKOVIĆ, ZDENKO TOMČIĆ, ZDRAVKO ŠERGO PRETVORBOM I PRIVATIZACIJOM DO TRŽIŠNO EFIKASNIJIH PODUZEĆA TURISTIČKOGA GOSPODARSTVA ISTRE ................................... Pregledni rad MARLI GONAN BOŽAC, MARČELO DUJANIĆ, TIHOMIR VRANEŠEVIĆ PROCESI I TENDENCIJE U DONOŠENJU STRATEGIJE I OBLIKOVANJU ORGANIZACIJSKE STRUKTURE ......................................................................... Pregledni rad JOŽE PERIĆ PRIVATIZACIJA HRVATSKOGA HOTELIJERSTVA, STANJE, TEŠKOĆE, OPREDJELJENJA .................................................................................................... Pregledni rad DARKO PREBEŽAC KVALITETA USLUGA ZRAČNOG PROMETA U FUNKCIJI POBOLJŠANJA UKUPNE KVALITETE TURISTIČKE PONUDE ................................................... Izlaganje za znanstvenog skupa BORISLAV ŠIMUNDIĆ, DAMIR LOVREKOVIĆ MENADŽMENT I KVALITETA USLUGA BRODSKOGA UGOSTITELJSTVA U HRVATSKOJ ......................................................................................................... Izvorni znanstveni rad RUDOLF O. ZUHA "CENTAR ZA PROCJENU" U HOTELSKOM MENADŽMENTU ....................... Stručni rad

329

343

363

392

393

415

III. TURIZAM I POLJOPRIVREDA OLIVERA KOPRIVNJAK, ALDO MILOTIĆ, ĐORDANO PERŠURIĆ TIPIČNI PREHRAMBENI PROIZVODI U TURISTIČKOJ PONUDI ISTRE ..... Pregledni rad

417

MILAN OPLANIĆ, ALDO MILOTIĆ, PAVLO RUŽIĆ OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO - ČIMBENIK RAZVOJA RURALNIH OBLIKA TURIZMA U ISTRI .......................................... Izvorni znanstveni rad JUSUF ŠEHANOVIĆ, ALDO MILOTIĆ, ĐORDANO PERŠURIĆ, ZDENKO TOMČIĆ TURIZAM I POLJOPRIVREDA .............................................................................. Pregledni rad

427

441

IV. IZBOR IZ MEĐUNARODNIH AKTIVNOSTI HOTELIJERSKOG FAKULTETA OPATIJA HARTMUT LUFT, VLADIMIR STIPETIĆ PREDSTAVLJANJE HOTELIJERSKOG FAKULTETA I ČASOPISA "TOURISM AND HOSPITALITY MANAGEMENT" NA KONFERENCIJI ZA TISAK NA MÜNCHENSKOM "CBR" SAJMU..............................................................................

453

MEĐUNARODNI KONGRES "HOTELSKA KUĆA '98" .............................................

461

V. SAŽECI MAGISTARSKIH RADOVA ..............................................................

465

SURADNICI U OVOM BROJU ..........................................................................

475

RECENZENTI U OVOM BROJU ......................................................................

477

UPUTE AUTORIMA .............................................................................................

479

ISSN 1330-7533 TOURISM AND HOSPITALITY MANAGEMENT

3. Jg.

Nr. 2

Opatija, 1997

INHALT I. STRATEGIE DER TOURISMUSENTWICKLUNG IVO BAN, VESNA BORKOVIĆ-VRTIPRAH DIE POSITION KROATIENS AM EUROPÄISCHEN TOURISMUSMARKT ..... Übersichtsarbeit BRANKO BLAŽEVIĆ INVESTITIONSPOLITIK UND KONKURENZFÄHIGKEIT DES KROATISCHEN TOURISMUS ................................................................................ Übersichtsarbeit PETER JORDAN DIE AUSWIRKUNGEN DER POLITISCHEN KONFLIKTE IM EHEMALIGEN JUGOSLAWIEN (1990-1995) AUF DEN TOURISMUS DER KROATISCHEN KÜSTE ................................................................................. vorläufige Mitteilung ANTUN KOBAŠIĆ HAT KROATIEN EINE DEFINIERTE STRATEGIE UND POLITIK FÜR DIE TOURISMUSENTWICKLUNG? ............................................................. Mitteilung einer wissenschaftlicher Tagung DRAGAN MAGAŠ STRATEGISCHE ZIELE DER ENTWICKLUNG UND NATIONALORIENTIERTE TOURISMUSPOLITIK ............................................. Mitteilung einer wissenschaftlicher Tagung TANJA MIHALIČ UMWELTORIENTIERTES TOURISMUSMANAGEMENT DURCH DIE OBJEKTIVE ÖKO-KENNZEICHNUNG ................................................................ fachlicher Beitrag ZDRAVKO ŠERGO, DESIMIR BOŠKOVIĆ, ZDENKO TOMČIĆ TOURISTISCHE KONKURENZFÄHIGKEIT DER REPUBLIK KROATIEN

224

238

239

264

274

275

IN EXPORTSTRATEGIE ........................................................................................ Übersichtsarbeit DARKO VLAHOVIĆ TOURISMUS: ZUSAMMENHANG DES ORIGINALEN UND DES MODERNEN .............................................................................................................. wissenschaftlicher Originalbeitrag IVAN VUKOVIĆ GEGENWARTSTENDENZEN IN ENTWICKLUNG DES EUROPÄISCHEN TOURISMUS UND IMPLIKATIONEN AUF DIE TOURISMUSENTWICKLUNG KROATIENS ........................................................ Übersichtsarbeit

302

310

328

II. TOTAL QUALITY MANAGEMENT DESIMIR BOŠKOVIĆ, ZDENKO TOMČIĆ, ZDRAVKO ŠERGO DURCH TRANSFORMIERUNG UND PRIVATISIERUNG ZUR MARKTEFFIZIENZ DER UNTERNEHMEN IN TOURISMUSWIRTSCHAFT ISTRIENS ................................................................................................................... Übersichtsarbeit MARLI GONAN BOŽAC, MARČELO DUJANIĆ, TIHOMIR VRANEŠEVIĆ PROZESSE UND TENDENZEN IN DER STRATEGIE UND GESTALTUNG VON ORGANISATIONSSTRUKTUREN ................................................................ Übersichtsarbeit JOŽE PERIĆ SITUATION, SCHWIERIGKEITEN UND ENTSCHEIDUNGEN NACH PRIVATISIERUNG DER KROATISCHEN HOTELLERIE .................................. Übersichtsarbeit DARKO PREBEŽAC QUALITÄT DER FLUGTRANSPORTLEISTUNGEN IN FUNKTION DER TOTAL QUALITY VERBESSERUNG DES TOURISTISCHEN ANGEBOTS ............................................................................................................... Mitteilung einer wissenschaftlicher Tagung BORISLAV ŠIMUNDIĆ, DAMIR LOVREKOVIĆ MANAGEMENT UND DIENSTLEISTUNGSQUALITÄT DES SCHIFFGASTGEWERBES IN KROATIEN ........................................................... wissenschaftlicher Originalbeitrag RUDOLF O. ZUHA ASSESSMENT CENTER IM HOTEL-MANAGEMENT ........................................ fachlicher Beitrag

342

362

379

381

406

407

III. TOURISMUS UND LANDWIRTSCHAFT OLIVERA KOPRIVNJAK, ALDO MILOTIĆ, ĐORDANO PERŠURIĆ TYPISCHE ERNÄHRUNGSPRODUKTE IM TOURISTISCHEN ANGEBOT ISTRIENS.................................................................................................................... Übersichtsarbeit MILAN OPLANIĆ, ALDO MILOTIĆ, PAVLO RUŽIĆ FAMILIÄRE LANDWIRTSCHAFT - EIN ENTWICKLUNGSFAKTOR RURALER TOURISMUSFORMEN IN ISTRIEN ................................................... wissenschaftlicher Originalbeitrag JUSUF ŠEHANOVIĆ, ALDO MILOTIĆ, ĐORDANO PERŠURIĆ, ZDENKO TOMČIĆ TOURISMUS UND LANDWIRTSCHAFT ............................................................... Übersichtsarbeit

426

440

452

IV. INTERNATIONALE TÄTIGKEITEN DER FAKULTÄT FÜR HOTELMANAGEMENT OPATIJA HARTMUT LUFT, VLADIMIR STIPETIĆ PRÄSENTATION DER FAKULTÄT FÜR HOTELMANAGEMENT OPATIJA UND ZEITSCHRIFT "TOURISM AND HOSPITALITY MANAGEMENT", WÄHREND DER PRESSEKONFERENZ AN MÜNCHENER CBR- MESSE .................................

453

INTERNATIONALE KONFERENZ "HOTELSKA KUĆA '98" ....................................

461

V. ZUSAMMENFASSUNGEN DER MAGISTERARBEITEN ..........................

465

MITARBEITER IN DIESER AUSGABE ..........................................................

475

REZENSENTEN IN DIESER AUSGABE .........................................................

477

HINWEISE FÜR AUTOREN ...............................................................................

483

ISSN 1330-7533 TOURISM AND HOSPITALITY MANAGEMENT

Vol. 3

No. 2

Opatija, 1997

CONTENTS

I. STRATEGIE OF TOURISM DEVELOPMENT IVO BAN, VESNA BORKOVIĆ-VRTIPRAH POSITION OF CROATIA ON EUROPEAN TOURIST MARKET........................ Review BRANKO BLAŽEVIĆ INVESTMENT POLICY AND COMPETITIVENESS OF CROATIAN TOURISM................................................................................................................... Review PETER JORDAN THE IMPACT OF POLITICAL CONFLICTS IN FORMER YUGOSLAVIA (1990-1995) ON TOURISM OF THE CROATIAN COAST .................................... Preliminary communication ANTUN KOBAŠIĆ IS THERE A CLEAR STRATEGY AND TOURISM DEVELOPMENT POLICY IN CROATIA? ........................................................................................................... Conference paper DRAGAN MAGAŠ STRATEGIC DEVELOPMENT GOALS AND NATIONAL TOURISM POLICY ..................................................................................................................... Conference paper TANJA MIHALIČ ECOLOGICAL ORIENTED TOURISM MANAGEMENT THROUGH OBJECTIVE ECOLOGY-CHARACTERISTICS .................................................... Professional paper ZDRAVKO ŠERGO, DESIMIR BOŠKOVIĆ, ZDENKO TOMČIĆ THE COMPETITIVE ABILITY OF CROATIAN TOURISM IN STRATEGY OF EXPORT............................................................................................................... Review

224

238

256

264

274

275

302

DARKO VLAHOVIĆ TOURISM: THE CONNECTION OF THE ORIGINAL AND THE MODERN .......................................................................................................... Original scientific paper IVAN VUKOVIĆ MODERN TRENDS IN DEVELOPMENT OF EUROPEAN TOURISM AND ITS IMPLICATIONS ON DEVELOPMENT OF CROATIAN TOURISM ................... Review

310

328

II. TOTAL QUALITY MANAGEMENT DESIMIR BOŠKOVIĆ, ZDENKO TOMČIĆ, ZDRAVKO ŠERGO EFFICIENT COMPANIES AND RESULTS OF ISTRIAN TOURISM INDUSTRY THROUGH TRANSFORMING OF OWNERSHIP AND PRIVATISATION ...................................................................................................... Review MARLI GONAN BOŽAC, MARČELO DUJANIĆ, TIHOMIR VRANEŠEVIĆ PROCESS AND TRENDS IN STRATEGY AND FORM OF ORGANIZATIONAL STRUCTURES ...................................................................... Review JOŽE PERIĆ PRIVATIZATION OF CROATIAN HOTEL INDUSTRY, SITUATION AND DIFFICULTIES ......................................................................................................... Review DARKO PREBEŽAC THE QUALITY OF AIR TRANSPORT SERVICES IN FUNCTION OF IMPROVING THE TOTAL QUALITY OF TOURISM OFFER ............................ Conference paper BORISLAV ŠIMUNDIĆ, DAMIR LOVREKOVIĆ MANAGEMENT AND THE QUALITY OF SHIP CATERING SERVICES IN CROATIA .................................................................................................................. Original scientific paper RUDOLF O. ZUHA "ASSESSMENT CENTRE" IN HOTEL MANAGEMENT ..................................... Professional paper

342

362

379

381

406

407

III. TOURISM AND AGRICULTURE OLIVERA KOPRIVNJAK, ALDO MILOTIĆ, ĐORDANO PERŠURIĆ TYPICAL FOODSTUFFS IN TOURIST SUPPLY OF ISTRIA ............................. Review MILAN OPLANIĆ, ALDO MILOTIĆ, PAVLO RUŽIĆ FAMILY RURAL ECONOMY - THE DEVELOPMENT FACTOR OF RURAL TOURISM IN ISTRIA ............................................................................................... Original scientific paper JUSUF ŠEHANOVIĆ, ALDO MILOTIĆ, ĐORDANO PERŠURIĆ, ZDENKO TOMČIĆ TOURISM AND AGRICULTURE ............................................................................ Review

426

440

452

IV. INTERNATIONAL ACTIVITIES OF THE FACULTY OF HOTEL MANAGEMENT OPATIJA HARTMUT LUFT, VLADIMIR STIPETIĆ PRESENTATION OF THE FACULTY OF HOTEL MANAGEMENT OPATIJA AND ITS JOURNAL “TOURISM & HOSPITALITY MANAGEMENT”, AT THE PRESSCONFERENCE ON THE CBR- FAIR IN MUNICH .....................................................

453

INTERNATIONAL CONFERENCE "HOTELSKA KUCA '98" ....................................

461

V. ABSTRACTS OF MASTER THESIS .....................................................................

465

AUTHORS IN THIS ISSUE .................................................................................

475

REVIEWERS IN THIS ISSUE .............................................................................

477

INSTRUCTIONS TO AUTHORS .......................................................................

487

I. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA I. STRATEGIE DER TOURISMUSENTWICKLUNG I. STRATEGIE OF TOURISM DEVELOPMENT Dr. IVO BAN, docent Dr. VESNA BORKOVIĆ-VRTIPRAH, docent Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Sveučilište u Splitu, Hrvatska Faculty of Tourism and Foreign Trade Dubrovnik,University of Split, Croatia

POLOŽAJ HRVATSKE NA EUROPSKOM TURISTIČKOM TRŽIŠTU UDK 338.48(497.5) Primljeno: 02.10.1997. Pregledni rad

Sažetak Hrvatska je bitan čimbenik na europskom turističkom tržištu. Izgrađeni turistički kapaciteti, ostvareni promet i prihodi značajan su segment europske “industrije zadovoljstva”. Međutim, nepovoljni su se trendovi u hrvatskom turizmu nazirali već u drugoj polovici osamdesetih, a rat i ratna razaranja utjecali su na drastično smanjenje prometa i potpuni izostanak turista na nekim područjima, kao što je primjerice dubrovačko. Sve je to, uz inače nezaobilazne tranzicijske procese i probleme, pridonijelo ozbiljnim teškoćama s kojima se suočava hrvatski turizam. Oporavak je hrvatskoga turizma i izgradnja njegova sasvim novoga identiteta dug, složen i težak proces. Bez obzira na trenutačne prilike i vidan povratak turista u Hrvatsku u 1997. godini, nužne su korjenite promjene u pristupu turizmu i turističkoj praksi. Nužno je definirati dugoročne strateške ciljeve, tržišne segmente prema kojima treba posebno usmjeravati ponudu i sustavno razvijati suvremeni turistički marketing jer promijenjeni i sve veći zahtjevi današnjih turističkih potrošača nalažu bitno poboljšanje hrvatskoga turističkoga proizvoda koji mora biti znatno kvalitetniji, bogatiji, raznovrsniji, a time i konkurentniji. Hrvatski turistički proizvod treba odgovarati svim suvremenim tržišnim zahtjevima. Ključne riječi: turizam, europsko turističko tržište, hrvatski turistički proizvod, kvaliteta usluga, konkurentnost na turističkom tržištu

turističkih

POSITION OF CROATIA ON EUROPEAN TOURIST MARKET Summary Croatia is an important factor to the European tourist market. The constructed tourist capacities, realized traffic and revenues are a significant segment of the European "satisfaction industry". However, unfavorable trends were perceived in Croatian tourism already during the second half of the 1980's. War and war destruction had the effect of drastically influencing traffic, as well as resulting in the complete absence of tourists in some regions, as in Dubrovnik. All this, alongside the unavoidable problems of the transition process which appeared on this path, contributed to the serious difficulties that Croatian tourism faces. The come-back of Croatian tourism and the building of its entirely new identity is a long complex and difficult process. Regardless of present circumstances and the evident return of tourists to Croatia in 1997, it is necessary indispose the fundamental changes in the approach to tourism and tourist practices. It is necessary to define long-term goals and market segments towards which offers can be explicitly directed and to systematically develop contemporary, tourist marketing. As the changed and ever-increasing demands of today's tourist consumer seek substantial improvements in the Croatian tourist product, which must be significatly better in quality, richer and more diverse, and thereby more competitive. The Croatian tourist product must comply with all conemporary market demands. The paper considers all these questions and problems and indicates what is necessary and objectively possible to achieve within short-term and long-term periods, in order to accomplish the desired goal - the better placement of Croatia on the European market. Key words: tourism, the European tourist market, Croatian tourist product, quality of tourist product, competitiveness on the tourist market

Dr. BRANKO BLAŽEVIĆ, docent Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska Faculty of Hotel Management, University of Rijeka, Croatia

INVESTICIJSKA POLITIKA I KONKURENTNOST HRVATSKOGA TURIZMA UDK 330.32:64.024](497.5) Primljeno: 10.11.1997. Pregledni rad

Sažetak Svaki je privredni i, šire uzeto, društveni razvitak nezamisliv bez neprekidna procesa investiranja, no hrvatsko se hotelijerstvo i čitavo gospodarstvo u posljednjih šest godina nalazi u fazi dezinvestiranja, dok je čitavo razdoblje u bivšem sustavu vezano na neefikasno investiranje. Predmet su autorove analize zbivanja u tom razdoblju. Konkurentnost je hrvatskoga hotelijerstva na svjetskom tržištu posebno ugrožena ako problem dezinvestiranja i efikasnosti investicija proširimo na krupnu prometnu infrastrukturu koja bi pravilnim investiranjem morala povećati ukupnu produktivnost i smanjiti troškove ukupne narodne privrede. Autor pridaje važnost činjenici da samo efikasne investicije pridonose gospodarskom razvoju, ali posebno naglašava nužnost spoznaje novoga, održivoga razvoja, kao bitne razvojne koncepcije suvremenih razvijenih zemalja, koja je za Hrvatsku i njezin turizam od iznimne važnosti. Ključne riječi: investicije, konkurentnost, dezinvestiranje, održivi razvoj

INVESTMENT POLICY AND COMPETITIVENESS OF CROATIAN TOURISM Summary According to the fact that every economic and social development is unthinkable without the continous investment process, the author analyses the activities inside croatian hotel industry and entirely economy in the last six years, paralleled with the phase of disinvestment. The competitiveness of croatian hotel industry on the international market is jeopardized through the problem of disinvestment and investment effectiveness inside the infrastructural changes, which has to increase the entirely productivity by regularly investment, and also to cut the costs of the national economy. The author pays great attention to the fact that only effective investments contribute to the economy development. Key words: investments, competitiveness, disinvestment, sustainable tourism

Dr. PETER JORDAN Österreichisches Ost- und Südosteuropa-Institut, Wien, Österreich Austrijski institut za istočnu i jugoistočnu Europu, Beč, Austrija

DIE AUSWIRKUNGEN DER POLITISCHEN KONFLIKTE IM EHEMALIGEN JUGOSLAWIEN (1990-1995) AUF DEN TOURISMUS DER KROATISCHEN KÜSTE UDK 32:338.48](497.5) Empfangen: 02.11.1997 vörläufige Mitteilung

Zusammenfassung Die feindliche Tätigkeiten die in einigen Teilen von Kroatien schon in 1990 angefangen haben, später der kurze Krieg in Slowenien und kurz dannach in Bosnien und Herzegovina, haben auf den kroatischen Tourismus verschieden Einfluß ausgeübt. Der ausländische Tourismus hat in den 80-er Jahren schon mit der Stagnation begonnen, und wurde in 1990 davon sehr stark betroffen. Die Zahl der Übernachtungen der ausländischen Touristen ist von 38,2 in 1989 auf 3,0 Millionen in 1991, d.h. 7,8%, gesunken. Der nördliche Teil der kroatischen Küste wurde faßt in gleichem Maße wie der südliche Teil der Küste, mit diesen Problemen betroffen. Aber die Wiederherstellung ab 1991 ist verschieden: Während die Küste von Dalmatien in vier Jahren praktisch gar keinen Tourismus hatte, war die Kvarnerbucht und besonders Istrien einer schnelleren Entwicklung und Wiederherstellung unterstellt. Dieser Beitrag analysiert regionale Verschiedenheiten des Tourismusnachlasses durch den Krieg vorgerufen, verschiedene Richtungen der Ankunftsstagnation von Touristen aus verschiedenen Ländern, die Gründen für die Erholung im Norden, wie der Einfluß der Stagnation auf die regionale Wirtschaft. Schlüsselwörter: Politische Sensibilität des Tourismus, wirtschaftlicher Einfluß auf die politische Krise, politische Geographie

THE IMPACT OF POLITICAL CONFLICTS IN FORMER YUGOSLAVIA (1990-1995) ON TOURISM OF THE CROATIAN COAST Summary The hostile actions that started in some parts of Croatia already in 1990, the short war in Slovenia and the following wars in Croatia and Bosnia-Hercegovina affected tourism on the Croatian coast severely. Although foreign tourism was already stagnating in the late 1980s it has actually been struck by the war events after summer 1990. The number of over-night stays from abroad declined from 38.2 millions in 1989 to 3.0 millions in 1991, i.e. to 7.8% of the figure in 1989. The northern section of the coast was affected by the decline to almost the same extent as the South. The development since 1991, however, is divergent: While the Dalmatian coast had four years of practically no tourism, the Kvarner and especially Istria enjoyed a quicker recovery. The paper analyses regional differences in the decline of tourism caused by the wars, the different lines of decline by countries of origin, the reasons for the early recovery in the North as well as the impact of the decline on the economy of the region. Key words: political sensibility of tourism, economic effects of political crises, political geography

Dr. ANTUN KOBAŠIĆ, redoviti profesor Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Sveučilište u Splitu, Hrvatska Faculty of Tourism and Foreign Trade Dubrovnik, University of Split, Croatia

IMA LI HRVATSKA JASNU STRATEGIJU I POLITIKU RAZVOJA TURIZMA? UDK 338.48.025(497.5) Primljeno: 21.10.1997. Izlaganje sa znanstvenog skupa

Sažetak U Hrvatskoj danas, na razini države, postoji samo jedan javni dokument o razvoju turizma pod nazivom Razvojna strategija hrvatskog turizma. U taj su akt formalno ugrađeni neki elementi razvojne strategije, što ga na makroplanu čini usmjeravajućim razvojnim dokumentom. Uz nesumnjivu korist takova usmjeravanja, ovomu aktu nedostaju mnogi elementi koji čine smisao i jasnoću strategije, a najveći mu je nedostatak izostanak jasna određenja prema politici razvoja turizma i mjerama za provedbu takve politike. Ključne riječi: razvoj turizma, strategija razvoja, politika razvoja, kontradikcije, kolebanja, (ne)uvjerljivost postavki, (ne)jasnoća stavova

IS THERE A CLEAR STRATEGY AND TOURISM DEVELOPMENT POLICY IN CROATIA? Summary There is in Croatia only one public document on tourism development. The Document is named "Development Strategy of Croatian Tourism". Some elements of development strategy are formally built into this Document, thus qualifying it as an orientating document of development on macro level. Along with undoubted benefit of such an orientation this Act is deprived of many elements in making sense and clarifying this strategy. But, the greatest deficiency is the lack of a clear determination regarding tourism development policy and measures for its implementation. Key words: tourism development, developing strategy, policy of development, contradictions, fluctuates, indistinctness

Dr. DRAGAN MAGAŠ, docent Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska Faculty of Hotel Management, University of Rijeka, Croatia

STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA I NACIONALNA TURISTIČKA POLITIKA UDK 338.48.025(497.5) Primljeno: 31.10.1997. Izlaganje sa znanstvenog skupa

Sažetak Dva su razloga za nekonzistentnu turističku politiku u hrvatskom turizmu u bivšoj Jugoslaviji: nedostatak cjelovite koncepcije razvoja turizma i odnosi koji su vladali u bivšem sustavu. Stvaranjem političkoga ozračja koje eliminira navedene limitirajuće čimbenike, čine se pomaci, ali su nedovoljni i neodgovarajući, u tolikoj mjeri da čak dovode u pitanje prilično aktualne (načelne) strateške ciljeve razvoja hrvatskoga turizma. Stoga se u radu identificiraju uzroci takova stanja i ističe se nužnost cjelovita oblikovanja nacionalne turističke politike, s posebnim naglaskom na donošenju općih ekonomskih mjera za unapređenje gospodarstva, uključujući i turističko gospodarstvo. Ključne riječi: turistička politika, načela, opća turistička politika, strateški pravci i politika, mjere turističke politike

STRATEGIC DEVELOPMENT GOALS AND NATIONAL TOURISM POLICY Summary An unstable tourism policy in Croatian tourism was a consequence of two reasons, in former Yugoslavia: lack of a general concept of tourism development and the relationship in the economic system of that time. Development of a new political environment which eliminates these limiting factors results in some positive effects, but they are insufficient and inappropriate; therefore they are strategic goals of Croatian tourism under consideration. The causes of this situation has been identified in the paper and the necessity of creating a national tourism policy has been pointed out, too. Stress has been laid on the importance of establishing general economic measures to improve economy and tourism as well. Key words: tourism policy, principles, general tourism policy, strategic directions and policy, measures

Ass. Prof. Dr. TANJA MIHALIČ Fakultät für Wirtschaftswissenschaften, Universität Ljubljana, Slowenien Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija

UMWELTORIENTIERTES TOURISMUSMANAGEMENT DURCH DIE OBJEKTIVE ÖKO-KENNZEICHNUNG (DAS VERFAHREN FÜR DIE OBJEKTIVE ÖKO-KENNZEICHNUNG) UDK 338.48:504 Empfangen:02.09.1997 fachlicher Beitrag

Zusammenfassung Die natürlichen, kulturellen und sozialen Atraktivitäeten der Tourismusdestination stellen die Anziehungskraft für die touristische Nachfrage dar. Deswegen ist die Umwelttourismusmanagement eine Notwendigkeit für erfolgreiche Tourismus-betriebswirtschaft. Es geht um eine Verstärkung ökologisch orientierten Denkens und Handels, die durch verschiedene Formen erfolgen kann. Ökologische Kennzeichnung stellt eine Möglichkeit dar. Die Autorin unterscheidet drei Arten der Umweltkennzeichnung (Umweltzeichen, Umweltgütezeichen, kombinierte Umweltkennzeichnung). Wesentlich für die Objektivität der Ökokennzeichnung ist die objektivität der Vergabe. Das objektive Verfahren für Ökokennzeichungvergabe ist vorgeschlagen und am Beispiel der Blauen Flagge dargestellt. Es wird zwischen objektiven und subjektiven (Quasi) öko-Kennzeichen unterschieden. Schlüsselwörter: Öko-Kennzeichnung, Kriterien, Umweltzeichen, Umweltgütezeichen, Blaue Flagge

EKOLOŠKO ORIJENTIRANI MENADŽMENT U TURIZMU SA STVARNIM EKO- ORIJENTIRANIM KARAKTERISTIKAMA (POSTUPAK ZA POSTIZANJE STVARNIH EKO- ORIJENTIRANIH KARAKTERISTIKA)

Sažetak Stvarne kulturološke i sociološke atrakcije turističkih destinacija predstavljaju privlačnu silu turističke ponude. Zbog toga je ekološko orijentirani menadžment nužna potreba za uspješno turističko poslovanje. Potrebno je osnažiti ekološko- orijentiran način razmišljanja i djelovanja koji se može iskazati na nekoliko načina. Autorica razlikuje tri vrste ekološko orijentiranih postupaka i značajki (ekološko orijentirane karakteristike, ekološko orijentirane karakteristike dobara, kombinirano ekološko orijentirane karakteristike). Naravno za objektivnost u pogledu ekološko orijentiranog označavanja (karakteristika) potrebna je objektivna procjena. Objektivni postupak za davanje eko- orijentiranih značajki pojedinim proizvodima i aktivnostima, te destinacijama, predložen je primjerom Plave zastave koja se razlikuje između objektivnih i subjektivnih (ili quasi) ekoloških karakteristika. Ključne riječi: eko oznake, kriteriji, turistička destinacija, ekološko orijentirani menadžment, ekološko orijentirane karakteristike

Mr. ZDRAVKO ŠERGO, asistent Dr. DESIMIR BOŠKOVIĆ, znanstveni suradnik Dr. ZDENKO TOMČIĆ, znanstveni suradnik Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Hrvatska Institute of Agriculture and Tourism,Poreč, Croatia

KONKURENTNA SPOSOBNOST TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE U STRATEGIJI IZVOZA UDK 338.48(497.5) Primljeno: 02.10.1997. Pregledni rad

Sažetak Rad prikazuje rezultate povijesnoga istraživanja konkurentne sposobnosti hrvatskoga turizma (1962.-1992.), te potonje rezultate integrira kroz analizu međuzavisnosti konkurentnosti i korištenja hotelijerskih kapaciteta Republike Hrvatske (kapitalnoga koeficijenta). Strategija re-struktuiranja konkurentnosti hrvatske turističke ponude danas podrazumijeva imperativno de-masifikaciju masovnoga tržišta, te aplikaciju dosljednoga kompetitivnoga, turističkoga tržišnoga modela imperfektne konkurencije. Ključne riječi: konkurentnost, indeks konkurentnosti, turističko-ugostiteljski sektor, fiksni kapital, marginalni kapitalni koeficijent

THE COMPETITIVE ABILITY OF CROATIAN TOURISM IN STRATEGY OF EXPORT Summary The work represents results of a long historical research of croatian tourism competitiveness (1962-1992), and also integrates the results through the analysis of hotel capacity utilization (capital coefficient). The strategy of reconstruction of the competitiveness of croatian tourism today, includes the imperative nonmassive participation of the market, and the application of the competitive, tourist market-model of imperfect competitiveness. Key words: competitiveness, index of competitiveness, tourism and hospitality sector, fixcapital, marginal capital coefficient

Mr. DARKO VLAHOVIĆ Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Split, Hrvatska Croatian Chamber of Commerce, District Chamber Split, Croatia

TURIZAM: SPOJ IZVORNOGA I MODERNOGA UDK 338.48(497.5) Primljeno: 17.11.1997. Izvorni znanstveni rad

Sažetak Neki danas naglašavaju da je za uspjeh u turističkom biznisu važno propisivanje i primjena određenih standarda, kao da time nestaje sumnja u kvalitetu zadovoljavanja turističkih zahtjeva. S druge strane, naglašen je trend razvoja prema "doživljajnom tipu" turizma, gdje je u središtu pozornosti emotivna vrijednost turističkoga boravka, tj. odmor sa smislom. S obzirom na sve teškoće i nastale disproporcije, nužne su promjene u nas uvjet za probijanje prema novoj turističkoj budućnosti. No, valja pritom naći ravnotežu između "starih" vrijednosti i modernoga načina poslovanja, s pravilnom koncepcijom razvoja. U tom smislu autor ispituje u ovom radu potrebu prihvaćanja one nevidljive niti između tradicionalnoga i modernoga, te njihova neprekidnoga prožimanja. Zauzima se za kreativnu primjenu stranih iskustava, a ne za jednostavno preslikavanje. Hrvatskoj su potrebni pozitivni uzori, ali ne tako da se zanemaruju mogućnosti vlastita stvaralačkoga duha i presijecaju veze sa svojom tradicijom. Globalizacija je kao proces velik izazov za hrvatski turizam, koji nudi mogućnosti ali i donosi opasnosti. Razvojne i inovativne promjene u području turističke ponude valjalo bi, stoga, usmjeriti na suživot moderne racionalnosti i tradicionalnoga gostoprimstva, otkrivanje i poticanje osebujnoga identiteta, kako bi se spremno ponudile vlastite vrijednosti i bogatstvo svoje tradicije. Dakle, svi se ti elementi trebaju naći u ravnoteži, kao sklad novoga i staroga u oblikovanju i funkcioniranju turističke ponude. Ključne riječi: kritički stav prema globalizaciji, slijeđenje suvremenih trendova, kulturne vrijednosti, optimističkih rješenja

TOURISM: THE CONNECTION OF THE ORIGINAL AND THE MODERN Summary Some people, in order to succeed in the tourist business, emphasize today the importance of regulating and implementing certain standards, as if to avert the doubt in the quality of satisfying tourist requirements. On the other side, the development trend towards "experiencing type" of tourism is emphasized, where emotional value of the tourist stay is at the centre of attention, i.e. a holiday with a purpose. Taking into consideration all difficulties and disproportions, necessary changes are the condition for a newtourist future in Croatia, However, it is necessary then to find a balance between "old" values and the modern way of doing business, with a right concept of development. The author investigates in this sense the necessity of accepting that invisible thread between the traditional and the modern, and their constant permation. He pleads for a creative application of foreign experience and not for a simple copying. Croatia needs positive ideals but without neglecting the possibilities of its own creative spirit and without interrupting the connections with its own tradition. Globalization as a process is a great challenge for Croatian tourism offering chances but also bringing dangers. Development and innovative changes in the field of tourist facilities should, therefore, be directed towards the co-existence of modern rationality and traditional hospitality, discovering and encouraging specific identity in order to offer readily our own values and the richness of our own tradition. Consequently, all these elements should be put into balance as a harmony of the new and the old in shaping tourist facilities and their functioning. Key words: critical attitude towards globalization, let us follow contemporary trends, cultural values, optimistic solutions

Dr. IVAN VUKOVIĆ, izvanredni profesor Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska Faculty of Hotel Management, University of Rijeka, Croatia

SUVREMENE TENDENCIJE U RAZVOJU EUROPSKOGA TURIZMA I NJEGOVE IMPLIKACIJE NA RAZVOJ TURIZMA U HRVATSKOJ UDK 338.484(4) Primljeno: 05.12.1997. Pregledni rad Suvremene tendencije u razvoju europskoga turizma, osobito u zemljama sjeverozapadne Europe, karakterizira stalno povećanje turističkoga prometa, ali isto tako i traženje novih turističkih destinacija koje pružaju kvalitetnije turističke usluge. U tom je kontekstu za razvoj hrvatskoga turizma osobito bitno sagledati suvremene tendencije u razvoju europskoga turizma i čimbenike koji na nj utječu, kao i mogućnosti daljnje afirmacije Hrvatske kao jedne od vodećih turističkih europskih zemalja. Namjera je ovoga rada istražiti suvremene tendencije u razvoju europskoga turizma, kao i utjecaj stupnja gospodarskoga, socijalnoga i političkoga razvoja na razvoj turizma u europskim zemljama, osobito inozemnoga turizma. Te razvijene tendencije u turizmu Europe imaju reperkusije na mogućnosti razvoja turizma u Hrvatskoj, uz pretpostavku da se izvrše određene strukturalne promjene u hotelijersko-turističkom gospodarstvu, da se implementiraju europski standardi u kvalitetu hotelijersko-turističkih usluga, te da se intenzivnije poveže (integrira) s Europskom unijom. Ključne riječi: suvremene tendencije, europski turizam, implikacije, hrvatski turizam, čimbenici, strukturalne promjene, europski standardi, integracija, intenzivnije

MODERN TRENDS IN DEVELOPMENT OF EUROPEAN TOURISM AND ITS IMPLICATIONS ON THE DEVELOPMENT OF CROATIA'S TOURISM Summary Modern trends in the development of European tourism, especially in the north-western european countries, characterise a permanent increasment of tourism and a demand for new tourist destinations, which provide quality tourist services. In this context, the importance for development of Croatian tourism is as one of the biggest european tourism countries. In this research we tried to investigate modern trends in the devlopment of European tourism, as well as the influence of economical, social and political development on development of tourism. These trends in European tourism have repercussions on the possibility of development of Croatian tourism, with condition of changing the structure in hotel and tourism economy. We must have the high standards of services in our hotels, so we should integrate with the European Union. Key words: modern trends, European tourism, implications, Croatian tourism, factors, structural changes, European standards, integration

II. TOTAL QUALITY MANAGEMENT

Dr. DESIMIR BOŠKOVIĆ, znanstveni suradnik Dr. ZDENKO TOMČIĆ, znanstveni suradnik Mr. ZDRAVKO ŠERGO, asistent Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Hrvatska Institute of Agriculture and Tourism, Poreč, Croatia

PRETVORBOM I PRIVATIZACIJOM DO TRŽIŠNO EFIKASNIJIH PODUZEĆA TURISTIČKOGA GOSPODARSTVA ISTRE UDK 338.24:338.48:64.02](497.5) Primljeno: 18.11.1997. Pregledni rad

Sažetak Kao i u mnogim drugim djelatnostima, i u turističkom je sektoru gospodarstva Istre izvršena samo vlasnička transformacija kojom je nestalo društveno vlasništvo, a nastalo velikim dijelom državno, dok prava privatizacija tek predstoji. U postojećoj vlasničkoj strukturi dominiraju institucionalni oblici države kao Hrvatski fond za privatizaciju, Mirovinski fond i banke, što je u suprotnosti s postavljenim ciljevima pretvorbe i tržišnoga gospodarstva kojemu Hrvatska teži. Pretvorbom su turističkih poduzeća stvorene samo pretpostavke za nove vlasničke odnose te razvoj poduzetništva i menadžmenta kao najsigurnijega puta prema ozdravljenju turističkoga gospodarstva. U radu se analiziraju dosadašnji procesi pretvorbe i privatizacije ugostiteljsko-turističkih poduzeća Istre, glavna ograničenja koja utječu na tijekove i uspjeh privatizacije, a daju se i prijedlozi i moguća rješenja ovoga kompleksnoga problema. Dugoročno se značenje ovih procesa ogleda u promjeni strukture ponude, poduzetništva, menadžmenta, tehničko-tehnološke strukture, marketinga i otpočinjanju novoga razvojnoga ciklusa. Ključne riječi: pretvorba, privatizacija, restrukturiranje, efikasnost poslovanja, menadžment

EFFICIENT COMPANIES AND RESULTS OF ISTRIAN TOURISM INDUSTRY THROUGH TRANSFORMING OF OWNERSHIP AND PRIVATISATION Summary The transforming of ownership in the tourism sector of istrian industry, has been conducted as in different sectors whereby a great percent of sectors have become the state- property , and the final privatisation has still to be conducted. The future property structure is dominated by the institutionalized forms of the state as the Croatian privatisation fund, Retirement fund and banks, which is contradictory with the foreseen goals of privatisation and market economy which Croatia is turning to. The transforming of ownership relations of tourism companies has created the presumptions for new property relations and development of business and management as the most secure way towards the healing of the tourism industry. This article analyzes the processes of ownership transforming and privatisation of istrian hospitality and tourism enterprises, main limitations which influence the direction and success of privatisation, and also give propositions and possible solutions of this complex problem. The long-termed meaning of this process is characterized in the structural change of the tourism offer, business, management, technic- technological structure, marketing and a new development cycle. Key words: transforming of ownership, privatisation, restructuration, efficiency, management

Mr. MARLI GONAN BOŽAC, asistent Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Pula, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska Faculty of Economics and Tourism "Dr. Mijo Mirković" Pula, University of Rijeka, Croatia

Dr. MARČELO DUJANIĆ, redoviti profesor Ekonomski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska Faculty of Economics Rijeka, University of Rijeka, Croatia

MR. TIHOMIR VRANEŠEVIĆ, asistent Ekonomski fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska Faculty of Economics Zagreb, University of Zagreb, Croatia

PROCESI I TENDENCIJE U DONOŠENJU STRATEGIJE I OBLIKOVANJU ORGANIZACIJSKE STRUKTURE (istraživanje na trgovačkim društvima za ugostiteljstvo Županije istarske) UDK 64.024:65.012.4](497.5) Primljeno: 02.10.1997. Pregledni rad

Sažetak Uspjeh trgovačkih društava za ugostiteljstvo ovisi o povremenim, ali i o neprekidnim poboljšanjima. Najveća su dva poticaja za poboljšanja ponovno oblikovanje organizacijske strukture (organizational redesign) i izvršno vodstvo (executive leadership). Izvršno vodstvo igra ključnu ulogu i kroz tim vršnih menadžera (top management team). Samo oblikovanje organizacijske strukture mora biti dinamičan proces koji će omogućiti postizanje kompatibilnosti s okruženjem. Analiza se organizacijske strukture i strategije provela na uzorku trgovačkih društava za ugostiteljstvo Županije istarske. Rezultati istraživanja pokazuju da su gospodarski subjekti usmjereni na poboljšanje proizvoda kao da i ne postoji jaka međuzavisnost između strategije i organizacijske strukture. Ključne riječi: strategija, organizacijska struktura, tim vršnih menadžera, komunikacijska sredstva, trgovačka društva za ugostiteljstvo

PROCESS AND TRENDS IN STRATEGY AND FORM OF ORGANIZATIONAL STRUCTURES (Research of Istrian Partnership Companies of Hospitality) Summary The success of partnership companies of hospitality depends on occasional and constant improvements. The two most important stimuluses of improvement are the change of organizational structures (organizational redesign), and the executive leadership. The executive leadership and thereby the top management team has the key role. The redesign of organizational structures has to be a dynamic process which will enable the compatibility with its surrounding. The analysis of the organizational structure and strategy is conducted on the sample of istrian partnership companies of hospitality. Key words: strategy, organizational structure, top management team, communication mediums

Dr. JOŽE PERIĆ, docent Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska Faculty of Hotel Management, University of Rijeka, Croatia

PRIVATIZACIJA HRVATSKOGA HOTELIJERSTVA, STANJE, TEŠKOĆE, OPREDJELJENJA UDK 338.24:64.024](497.5) Primljeno: 22.12.1997. Pregledni rad

Sažetak Posljednjih godina nije došlo do bitnih promjena u privatizaciji hrvatskog hotelijerstva. U vlasničkoj strukturi dominiraju država (fondovi) i subjekti (banke, osiguravajuća društva, INA …) u pretežitom vlasništvu države (fondova). Vidljiva je međuovisnost između privatizacije i društvene tranzicije, posebice ekonomske i političke, u cjelini. Od ograničenja valja istaći nedostatak domaće akumulacije i skromni priljev stranih izravnih ulaganja. Specifične teškoće proizlaze iz procjene vrijednosti poduzeća u hotelijerstvu, njihove ekonomske efikasnosti, restruktuiranja i odsutnosti novih ideja i modela u privatizaciji. Dominantni vlasnici (država) trebali bi usvojiti Program konsolidacije i privatizacije temeljene na novom vrednovanju prirode i profitabilnosti kapitala. Ključne riječi: hotelijerstvo, vlasnička struktura, teškoće, program privatizacije

PRIVATIZATION OF CROATIAN HOTEL INDUSTRY, SITUATION AND DIFFICULTIES Summary Within last years there where no essential changes in privatization of Croatian hotel industry. In the ownerships structure dominate State (funds) and subjects (banks, insurance companies, INA…) mostly owned by State (funds). It is more evident the interdependence between privatization and social transition, specially economic and political, as a whole. Between the limits is the insufficient domestic accumulation and humble inflow of foreign direct investments. Specific difficulties come out from the estimated value of enterprises in hotel industry, their economic efficiency, restructuration and absents of the new ideas and models in privatization. The dominant owners (State) should define the Program of consolidation and privatization based on the new evaluation of the nature and capital profitability. Key words: hotel industry, ownerships structure, difficulties, Program of privatization

Dr. DARKO PREBEŽAC, Senior Assistant Faculty of Economics, University of Zagreb, Croatia Ekonomski fakultet, Sveučilište Zagreb, Hrvatska

THE QUALITY OF AIR TRANSPORT SERVICES IN FUNCTION OF IMPROVING THE TOTAL QUALITY OF TOURISM OFFER UDK 656.7:338.48:338.47 Received: 02.10.1997 Conference paper

Summary Growing rivalry among competitive airlines in the air travel market, appearance of new competitors which of course have been located in the profitable parts of the market, changes in the behaviour of potential passengers, insufficient and therefore high-priced airport and air traffic control infrastructure, as well as the increased competition of the alternatives to the air transport such as telecommunications media and super-fast trains, characterise the present competition in the air transport market. Significant changes in behaviour of potential users of airline services have appeared on the side of air transport service demand, and the airlines themselves have less and less influence on distributions channels. The result of it are the increasing price-pressure and considerable decrease of passengers loyalty. Due to the increase of travel intensity passengers have become more experienced and critical in quality estimation of offered service as well as in checking whether the price of service corresponds to its quality. This has forced airlines to adapt permanently to new and more demanding passenger requirements. Those airlines which are not able to follow cost decreasing trend are obliged to improve their own competitive position looking for the reserve in other business fields. This is the only way of surviving in their fight for passengers. Therefore, the quality of air transport service plays an increasing role in the development of their competition capability. Since tourism offer consists of different kind of products and services, air transport service being one of them, it is of utmost importance that all of them meet to a maximum degree with passengers quality requirements. In such manner passengers will get an impression that it is a question of an unbroken chain making a total quality concept of services they have expected, companies will capitalise money and time they have spent in developing service quality and improving their own productivity, and tourist industry will be able to respond to the most recent market challenges in a more adequate way. Key words: quality, air transport service, quality of air transport services, total quality of tourism offer

KVALITETA USLUGA ZRAČNOG PROMETA U FUNKCIJI POBOLJŠANJA UKUPNE KVALITETE TURISTIČKE PONUDE Sažetak Rastuće suparništvo među konkurentskim zrakoplovnim kompanijama na tržištu zračnog prometa, pojavljivanje novih konkurenata koji se naravno pozicioniraju na profitabilnim dijelovima tržišta, promjene u ponašanju potencijalnih putnika, nedovoljna i uslijed toga skupa infrastruktura zračnih luka i kontrole letenja te porast konkurencije u vidu alternativa zračnom prometu, kao što su npr.: novi telekomunikacijski mediji i super-brzi vlakovi, karakteriziraju tržišno nadmetanje u zračnom prometu danas. Na strani potražnje za uslugama zračnog prometa je došlo do značajnih promjena u ponašanju potencijalnih korisnika usluga zrakoplovnih kompanija, a i one same imaju sve manje utjecaja na kanale distribucije. Posljedica su toga povećani pritisak na cijene, i osjetan pad lojalnosti putnika. Uslijed povećanja intenziteta putovanja putnici su postali iskusniji i kritičniji kako u ocjenjivanju kvalitete ponuđene usluge tako i u uspoređivanju odnosa kvalitete usluga u odnosu na cijenu te usluge, što je primoralo zrakoplovne kompanije da se permanentno prilagođavaju novim i sve viših zahtjevima putnika. One kompanije koje nisu u stanju pratiti trend smanjivanja troškova moraju pokušati poboljšati svoju konkurentsku poziciju traženjem rezervi na drugim područjima poslovanja, jer samo na taj način mogu opstati u borbi za putnike. Zbog toga kvaliteta usluge zračnog prometa dobiva u sve većoj mjeri ključnu ulogu u razvoju njihove konkurentske sposobnosti. Budući da se turistička ponuda sastoji od raznovrsnih proizvoda i usluga, među kojima se nalazi i usluga prijevoza, veoma je značajno da sve one svojom kvalitetom maksimalno moguće odgovaraju zahtjevima potrošača. Na taj će način putnici steći dojam da se radi o jednom neprekinutom lancu koji čini zatvoreni koncept usluge koju su i očekivali, poduzeća će moći kapitalizirati novac i vrijeme utrošeno u razvoj kvalitete usluge i znatno poboljšati profitabilnost svoga poslovanja, a turističko gospodarstvo će biti u stanju adekvatnije odgovoriti na najnovije tržišne izazove. Ključne riječi: kvaliteta, usluga zračnog prometa, kvaliteta usluge zračnog prometa, ukupna kvaliteta turističke ponude

Dr. BORISLAV ŠIMUNDIĆ, izvanredni profesor Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska Faculty of Hotel Management, University of Rijeka, Croatia

Mr. DAMIR LOVREKOVIĆ Jadrolinija, Rijeka, Hrvatska Jadrolinija, Rijeka, Croatia

MENADŽMENT I KVALITETA USLUGA BRODSKOGA UGOSTITELJSTVA U HRVATSKOJ UDK 64.02:656.6](497.5) Primljeno: 03.12.1997. Izvorni znanstveni rad

Sažetak Naglim je razvojem turizma došlo do ubrzana razvoja putničke nacionalne flote čime je omogućeno 1989. godine priobalni i otočni dio Hrvatske posjeti 7,8 milijuna turista s ostvarenih 58 milijuna noćenja. Paralelno s razvojem putničkoga brodarstva stvaralo se i brodsko ugostiteljstvo na linijskim brodovima te ugostiteljstvo na brodovima za kružno putovanje sa svim značajkama vezanim za razvoj brodogradnje i turizma u nas i u svijetu, pružajući putniku jednostavne ugostiteljske usluge na kratkim relacijama ili hotelijersko-ugostiteljske usluge na dužobalnim i međudržavnim linijama s dužinom navigacije od jednoga dana i više. Inače, brodsko je ugostiteljstvo dio ukupnoga ugostiteljstva koje se obavlja na prijevoznim sredstvima, a svrha mu je zadovoljenje putnika u smještaju, prehrani i piću za vrijeme putovanja brodovima i predstavlja dio opće službe na brodovima. Brodska poduzeća vode ugostiteljstvo kao sporednu djelatnost koja je najčešće nužna za obavljanje temeljne djelatnosti, a to je prijevoz putnika i robe. U ovome su radu istraživani menadžment i kvaliteta usluga brodskoga ugostiteljstva najvećega hrvatskoga brodara Jadrolinije Rijeka sa svim specifičnostima i kritičkim osvrtom na pojedine dijelove pružanja usluga. Ključne riječi: ugostiteljstvo, brodsko ugostiteljstvo, menadžment, kvaliteta

MANAGEMENT AND THE QUALITY OF SHIP CATERING SERVICES IN CROATIA Summary Rapid growth of tourism industry in Croatia has had an impact upon the national passenger and cruise fleer so that, according to statistical data, by 1989, the coastal regions and the islands of Croatia were visited by 7.8 million tourists (58 million bed nights). Parallelly with the development of passenger shipping industry, which also reflected the rise of shipbuilding industry and tourism in Croatia, catering activities on liner and cruise ships have recorded an upward trend. In this context, passengers were provided with basic catering services on short routes and with a more complete and sophisticated coulinary service on longer coastal and international cruising routes. Passenger and cruise catering is part of catering business activities on various means of transportation, aiming to meet passenger needs and requirements within the larger framework of various services generally provided on board ships. Passenger shipping companies regard catering services and activities on board their ships as an accessory yet indispensable component making part of their principal activities, i.e. carriage of passengers and goods by sea. This paper deals with the management and quality of catering services on board ships owned and operated by Croatian largest passenger shipping company "Jadrolinija" Rijeka and reflects many specific features and a critical analysis in this domaine. Key words: catering, liner and cruise ship catering business

III. TURIZAM I POLJOPRIVREDA III. TOURISMUS UND LANDWIRTSCHAFT III. TOURISM AND AGRICULTURE Dr. RUDOLF O. ZUCHA, Editor-in-Chief Internationale Zeitschrift für Sozialpsychologie und Gruppendynamik in Wirtschaft und Gesellschaft, Wien, Österreich Međunarodni časopis za socijalnu psihologiju i grupnu dinamiku gospodarstva i društva, Beč, Austrija

ASSESSMENT CENTER lM HOTEL-MANAGEMENT "Der Mangel an Führungskräften ist für Expansion und Internationalisierung heute bereits hemmender als der Mangel an Kapítal". Viktor KLIMA, Der Humanfaktor in der Wirtschaft, In ZSG, 15, 3, Wien 1990, S. 4 13 (Bundeskanzler der Republik Österreich) UDK 64.024:65.012.4 Empfangen: 08.12.1997 fachlicher Beitrag

Zusammenfassung Die Internationalisierung und Globalisierung der Wirtschaft, insbesondere des Finanzkapitals, aber ebenso des Hotelkapitals nimmt - wie an anderer Stelle bereits behandelt worden ist - ständig zu. Die Persönlichkeit des globalen Managers (multikulturel und multilingual) wird somit auch im Hotelmanagement von strategischer Bedeutung sein. Das Assessment Center Verfahren bei der Auswahl und Förderung von Hotelmanagern wírd in Zukunft notwendig werden um ein drohendes "managerial gap" zwischen Finanzkapital und Humankapital zu überwinden. Die kritischen Einwänge gegen die Globalisierung (Martin & Schumann, 1996; Huntington, 1996) und gegen die Mythologisierung der AC-Verfahren (Neuberger 1989, Kompa 1992) sind vor allem gesellschaftskritischer Natur und sollen ernst genommen werden, ändern aber nichts an der Tatsache, daß unter den gegebenen gesellschaftlichen und ökonomischen Rahmenbedingungen die marktorientierten und in Konkurrenz stehenden Organisationen (Unternehmungen) ihr strategisches Handeln optimieren müssen. Schlüsselwörter: Assessment Center, Hotel-Management, Globalisierung, Internationalisierung

“CENTAR ZA PROCJENU” U HOTELSKOM MENADŽMENTU

Sažetak Internacionalizacija i globalizacija gospodarstva a pogotovo investicijskog kapitala kao i kapitala u hotelijerstvu neprekidno je u porastu. Osobnost globalnog menadžera (multikulturalno i multilingualno) postaje i u hotelskom menadžmentu od izuzetnog strateškog značenja. Uvođenje tzv. “centra za procjenu” kod izbora za unapređivanje hotelskih menadžera, u budućnosti će dobiti veliko značenje radi izbjegavanja prijetećeg “menadžerskog nesrazmjera” između investicijskog kapitala i ljudskog kapitala. Kritički procesi usmjereni protiv globalizacije (Martin & Schumann, 1996, Huntington) i protiv mitologizacije AC- postupka (Neuberger 1989, Kompa 1992) prije svega su društveno- kritičke prirode i stoga se ozbiljno trebaju uzeti u razmatranje, ali isto tako ne mijenjaju ništa drugo do činjenice da je u sklopu već zadanih ekonomskih i tržišno orijentiranih uvjeta te konkurentnih poduzeća, njihovo strateško djelovanje već unaprijed optimirano. Ključne riječi: Centar za procjenu, hotelski menadžment, globalizacija, internacionalizacija

Dr. OLIVERA KOPRIVNJAK, viši znanstveni asistent Mr. ALDO MILOTIĆ, asistent Dr. ĐORDANO PERŠURIĆ, viši asistent Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Hrvatska Institute of Agriculture and Tourism Poreč, Croatia

TIPIČNI PREHRAMBENI PROIZVODI U TURISTIČKOJ PONUDI ISTRE UDK 338.482(497.5) Primljeno: 02.10.1997. Pregledni rad

Sažetak Turistička ponuda svake zemlje teži osebujnosti i prepoznatljivosti. Jedan od značajnih doprinosa ovakvoj ponudi svakako su i tipični prehrambeni proizvodi koji u sebi objedinjuju specifičnosti podneblja, kulturnoga nasljeđa i tradicija jedne zemlje. U ovom je radu dano obrazloženje definicija i postupaka zaštite tipičnih prehrambenih proizvoda iz međunarodnog zakonodavstva. Istraženi su stavovi i mišljenja turista, te subjekata ponude u trgovini i ugostiteljstvu o tipičnim prehrambenim proizvodima na području Istre. Usporedbom zakonskih propisa vezanih uz tipične prehrambene proizvode, zaključeno je da hrvatsko zakonodavstvo ne prati tendencije zemalja zapadne Europe. Iz rezultata istraživanja zaključeno je da među stranim turistima postoji značajno zanimanje za ove proizvode, no ono je umanjeno činjenicom da su oni relativno skupi, te da nemaju odgovarajuću garanciju podrijetla i kakvoće. Ključne riječi: turistička ponuda, Istra, tipični prehrambeni proizvodi, oznaka podrijetla

TYPICAL FOODSTUFFS IN TOURIST SUPPLY OF ISTRIA Summary The tourist supply of every country longs for peculiar quality and identifiability. The typical foodstuffs are one of the climate, cultural inheritance and traditions of a country. In this paper, the authors first explain the definitions and procedures designed by international regulations concerning typical foodstuffs with controlled denomination of origin. The authors have investigated the interests and the opinions of tourists and subjects in trade and catering, about typical foodstuffs from Istria. By comparing the regulations, it was concluded that Croatian regulations do not follow the trends in WestEuropean countries. The research results show that foreign tourists are very interested in typical istrian foodstuffs. However, their interest is lessened because those products are relatively expensive and have no guaranty of quality and origin. Key words: tourist supply, Istria, typical foodstuffs, denomination of origin

MILAN OPLANIĆ, znanstveni novak Mr. ALDO MILOTIĆ, asistent Mr. PAVLO RUŽIĆ, istraživač Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Hrvatska Institute of Agriculture and Tourism Poreč, Croatia

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO ČIMBENIK RAZVOJA RURALNIH OBLIKA TURIZMA U ISTRI UDK 338.48:338.43](497.5) Primljeno: 02.10.1997. Izvorni znanstveni rad

Sažetak Svrha je ovoga rada istražiti mogućnosti razvoja ruralnoga turizma u Istri sa ciljem obogaćivanja turističke ponude novim oblicima koji su kompatibilni i komplementarni istarskim seoskim ambijentima, a istovremeno se neposredno služe postojećim resursima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Predmet je istraživanja obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sa svim svojim značajkama koje se mogu staviti u funkciju razvoja ruralnih oblika turizma. Pritom se u prvom redu misli na mogućnosti pružanja usluga smještaja i ishrane koje su, prema definiciji zapadnoeuropskih istraživača, temelj za odvijanje agroturizma ili seljačkoga turizma. Metodom su anketiranja prikupljeni potrebni podaci koji prikazuju prosječno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Istre s njegovim infrastrukturnim, materijalno-proizvodnim i ljudskim resursima, te stajalištima i interesima seljaka za razvoj ruralnih oblika turizma. Rezultati ankete otkrivaju da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva Istre dobar oslonac za razvoj ruralnih oblika turizma, posebno agroturizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u istarskim selima, u autentičnim prirodnim i povijesnim prostorima. Ključne riječi: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, ruralni turizam

FAMILY RURAL ECONOMY - THE DEVELOPMENT FACTOR OF RURAL TOURISM IN ISTRIA Summary In this paper under the title Family Rural Economy- The Development Factor of Rural Tourism in Istria, the family rural economy takes a key role in the development function of rural tourism forms. The necessary data are collected with the method of surveys, and they represent the average family rural economy of Istria, with its material and productive human resources and also with the attitudes and interests of agriculturists about the development of rural -tourism forms. The results of the surveys show that the family rural economy of Istria with its accommodation capacities, human and other resources is a good foundation for development of different rural economy tourism, especially tourism of family rural economy, in the villages of Istria, rural, natural and historical localities. The purpose of this paper is to recognize the possibilities and initiatives for rural tourism development in Istria. This could enrich the tourist supply with new forms suitable for the environment of istrian villages and family rural economy's resources. Key words: family rural economy, rural tourism

Dr. JUSUF ŠEHANOVIĆ, znanstveni suradnik Mr. ALDO MILOTIĆ, asistent Dr. ĐORDANO PERŠURIĆ, viši asistent Dr. ZDENKO TOMČIĆ, znanstveni suradnik Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Hrvatska Institute of Agriculture and Tourism, Poreč, Croatia

TURIZAM I POLJOPRIVREDA UDK 338.48:338.43](497.5) Primljeno: 02.10.1997. Pregledni rad

Sažetak Republika Hrvatska poklanja veliku pozornost turizmu i poljoprivredi, o čemu svjedoči i činjenica da su oni svrstani u primarne gospodarske grane. Neposredne veze turizma i poljoprivrede postoje na više razina: turizam je za poljoprivredu važan sa stajališta potražnje za hranom; oživljavanje turizma izravno pozitivno utječe na razvoj seoskih područja, posebno otoka, za što je Hrvatska vrlo zainteresirana; turizam i poljoprivreda u turističkim područjima djeluju na istom prostoru i zajednički im je cilj njegovo očuvanje. Kako bi te grane mogle obavljati svoju misiju potrebna su stalna istraživanja o njihovu odnosu, ne precjenjujući važnost utjecaja jedne na drugu. Zbog svega je navedenoga osnovni cilj ovoga članka realno prikazati uvjetovanost razvoja turizma i poljoprivrede. Ključne riječi: turizam, poljoprivreda, razvoj

TOURISM AND AGRICULTURE Summary The Republic of Croatia pays great attention to tourism and agriculture also, classifying them into the primary economy branches. The immediate connections between tourism and agriculture exist on several levels: Tourism is for agriculture very important from the point of food supply ; the revival of tourism influences positively and directly on the development of rural areas, especially islands for which Croatia is very interested. Tourism and agriculture influence the same areas and their mutual goal is to preserve this areas. To continue with this relation between tourism and agriculture, it is necessary to conduct the constant research mission without over- valuing the importance of influence one to another. According to former mentioned, the aim of this article is to present the real conditions of tourism and agriculture development. Key words: tourism, agriculture, development

IV. IZBOR IZ MEĐUNARODNIH AKTIVNOSTI HOTELIJERSKOG FAKULTETA OPATIJA IV. INTERNATIONALE TÄTIGKEITEN DER FAKULTÄT FÜR HOTELMANAGEMENT OPATIJA IV. INTERNATIONAL ACTIVITIES OF THE FACULTY OF HOTEL MANAGEMENT OPATIJA

PRÄSENTATION DER FAKULTÄT FÜR HOTELMANAGEMENT OPATIJA UND ZEITSCHRIFT "TOURISM AND HOSPITALITY MANAGEMENT", AM 16. FEBRUAR 1998 WÄHREND DER PRESSEKONFERENZ AN MÜNCHENER CBR- MESSE “KAMPING, BOAT UND REISE” Auf der erhabenen Messe “Kamping, Boat und Reise” die in München in Februar, zum ersten Mal an dem neueröffneten Standplatz am ehemaligen Flughafen von München, stattgefunden hat, Kroatien hat Ihre Pressekonferenz organisiert wobei das touristische Angebot Kroatiens vorgestellt wurde.

Dieser Gelegenheit hat die Fakultät für Hotelmanagement zur Präsentation teilgenommen, und dabei haben Prof. Dr. H. Luft und Prof. Dr. V. Stipetic folgende Vorträge vorbereitet, die wir vollständig darstellen.

Dr. HARTMUT LUFT, Prof. Fachhochschule Wilhelmshaven, Tourismuswirtschaft, Wilhelmshaven, Deutschland Visoka škola za turizam, Wilhelmshaven, Njemačka

DIE "HOTELIJERSKI FAKULTET OPATIJA" - EIN PROFILIERUNGSFAKTOR DER KROATISCHEN TOURISMUSWIRTSCHAFT Namhafte Vertreter der Tourismuswissenschaft in Deutschland, z.B. Prof. Dr. Hartmut Luft vom Studiengang Tourismuswirtschaft an der Fachhochschule Wilhelmshaven, führen die guten Wettbewerbsperspektiven der Tourismuswirtschaft in Kroatien auf zwei Tatbestände zurück: • zum einen auf die bemerkenswerte Eigeninitiative und Kreativität innerhalb der touristischen Leistungsträgerschaft • zum anderen auf die hohe Lehr-u. Forschungsqualität der "Hotelijerski Fakultet Opatija", die die heutigen

Anforderungen an die Fach- und Führungskräfte im Tourismus voll und ganz sicherzustellen vermag. Die "Hotelijerski Fakultet" wird als entscheidender Profilierungsfaktor der kroatischen Tourismuswirtschaft angesehen. Zum hohen wissenschaftlichen Erkenntnisstand der "Hotelijerski Fakultet Opatija" tragen zweifellos die zahlreichen internationalen Kooperationskontakte mit führenden Universitäten, wissenschaftlichen Instituten und hamhaften Wirtschaftsverbänden bei. Es werden hierzu stellvertretend genannt:

• • • • • • • •

Cornell University, USA Forschungsinstitut für Freizeit u. Tourismus an der Universität Bern Institut für Tourismus der Hochschule St. Gallen Deutsches Wirtschaftswissenschaftliches Institut für Fremdenverkehr an der Universität München Wirtschaftsuniversität Wien Internationale Hotelfachschule Lausanne Schweizer Hotelier-Verein Wirtschaftsförderungsinstitut/ Wirtschaftskammer Österreich

Es ist wichtig zu wissen, daß sich die "Hotelijerski fakultet Opatija" nich allein als eine spezialisierte wirtschaftswissenschaftliche Hochschuleinrichtung begrift. Natürlich nehmen Fächer wie Controlling, Unternehmungsführung, Finanzwirtschaft und Rechnungswesen, Marketing sowie Informationsund Kommunikationstechnologie eine funktionale Schlüsselstellung zur Sicherung des Unternehmengserfoles ein. Die Tourismuswissenschaft muß als Querschnittsdisziplin gesehen werden. Die "Hotelijerski Fakultet Opatija" erhebt deshalb den Anspruch auf eine Integration der gesamträumlichen und gesellschaftlichen Problemzusammenhänge. In diesem Sinne hat sich die "Hotelijerski fakultet Opatija" beispielhaft in die interdisziplinäre internationale Tourismusforschung eingebunden und bemerkenswerte Akzente gesetzt. So stellt die "Hotelijerski Fakultet Opatija" ihre Forschungsergebnisse und ihre fachlichen Beiträge regelmäßig in der Zeitschrift "Tourism and Hospitality Management" vor, die zusammen mit der Partnerinstitution Wirtschaftsförderungsinsitutut/Wirtschaftskammer Österreich zweimal pro Jahr herausgegeben wird. Die Zeitschriften-Bände erfüllen einen hohen wissenschaftlichen Anspruch, denn jeder eingereichte Beitrag wurde einem strengen Rezensionsverfahren durchzwei externe Gutachter unterzogen.

Die Zeitschrift "Tourism and Hospitality Management" wird auch von ausländischen Professoren und Fachvertretern als Plattform für eine breite wissenschaftliche Diskussion im Tourismus genutzt; sie genießt dadurch das gleiche wissenschaftliche Renommee wie die Berner Universitätsstudien zum Tourismus oder die tourismuswirtschaftlichen Jahr-bücher der Hochschule St. Gallen. Von den Wissenschafts- und Fachtagungen, die die "Hotelijerski Fakultet Opatija" organisiert, sind einige schon zur Tradition geworden. Besonders hervorzuheben ist der alle zwei Jahre stattfindende Kongress "Hotelska Kuća" (Das Hotel), eine internationale Gegegnung von Wissenschaftlern und Fachleuten aus der Praxis. In gleicher Weise besuchen die Professoren der "Hotelijerski Fakultet Opatija" Fachtagungen und Seminare im Ausland. Prof. Dr. Hartmut Luft sieht das besondere Profil der "Hotelijerski Fakultet Opatija" darin, daß sie die Probleme der Praxis als Orientierungsmittel für ihre wissenschaftliche Arbeit gegreift und sich nicht in wissenschaftstheoretischen generalisierenden Betrachtungen erschöpft. Man wird nämlich nach Meinung von Prof. Dr. Luft die zukünftigen Herausforderungen im Tourismus ohne eine enge Zusammenarbeit des Staates und der Wirtschaft mit den Trägern von Lehre und Forschung nicht erfolgereich bewältigen können. Die "Hotelijerski Fakultet Opatija" hat sich bereits mit der Erstellung und Umsetzung von Entwicklungsund Handlungskonzepten für die Tourismuswirtschaft qualifiziert. Prof. Dr. Luft würde es aber wegen der wirtschaftlichen Bedeutsamkeit des Tourismus in Kroatien als noch wirksamer ansehen, im Dienste des Dialogs zwischen Tourismuspolitik, Tourismuswirtschaft und Tourismuswissenschaft ein "Forschungsund Innovationszentrum Tourismuswirtschaft" zu gründen und dieses der "Hotelijerski Fakultet Opatija" zuzordnen.

Dr. VLADIMIR STIPETIĆ, Ordentlicher Professor Fakultät für Hotelmanagement Opatija, Universität Rijeka, Kroatien Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska

Sehr geehrte Damen und Herren! Verehrte Journalisten! Liebe Kollegen! Ich habe die Ehre, hier auf der Münchner touristischen Messe die Zeitschrift "Tourism and Hospitality Management", die seit drei Jahren als gemeinsames Projekt der Fakultät für Hotelmanagement Opatija und des Wirtschaftsförderungsinstituts (WIFI) der Wirtschaftskammer Wien herausgegeben wird, vorzustellen. Diese spezialisierte Zeitschrift ist auf Hotellerie und Tourismus orientiert, also auf die Tätigkeit, die, obwohl relativ rezenter Herkunft, zu einer der wichtigsten zeitgenössischen Wirtschaftstätigkeiten geworden ist. Es wird angenommen, dass die Entwicklung des modernen Tourismus in den vierziger Jahren des neuzehnten Jahrhunderts angefangen hat, als Thomas Cook "Massenreisen" von etwa hundert Engländern nach London mit der neuen Erfindung, der Eisenbahn, organisierte. Heutzutage reisen mehr als 600 Millionen Menschen ins Ausland und die Zahl derjenigen, die ihr eigenes Land besuchen, ist nicht bekannt. Die zweite Hälfte des zwanzigsten Jahrhunderts machte den Tourismus zu einem Wirtschaftszweig, der einen immer größeren Einfluss auf die Weltwirtschaft haben soll. Nach statistischen Angaben belaufen sich die Einnahmen vom Welttourismus auf 385 Mrd. US$, was

einem Anteil von 8 % des Welthandels entspricht. Die Einnahmen vom Welttourismus sind in den letzten 45 Jahren (1950 - 1995) um mehr als 150 mal gestiegen und die Zahl der Touristen stieg von 25 auf 600 Millionen. Tüchtige Statistiker haben im Jahre 1950 den Prozent der Gäste die sich ins Ausland begeben haben, ausgerechnet. Heutzutage macht jeder zehnte Einwohner unseres Planets jedes Jahr eine Auslandsreise. Was treibt wohl die Menschheit, vorerst deren reicheren Teil, massenweise touristische Reisen zu unternehmen? Ist es bloß der Wunsch nach Vergnügen, nach Abwechslung des Aufenthaltsortes oder einfach die Flucht aus dem alltäglichen Mikrokosmos? Neuere Untersuchungen verweisen darauf, dass Auslandsreisen darüber hinaus eine wertvolle Investition in jedes Individuum darstellen. So sind sie, wie übrigens alle anderen Investitionen in die Ausbildung, von großem Wert, der keiner Inflation ausgesetzt ist und der nie verlorengeht. Und nie verroten Eindrücke und Erinnerungen, die man mit nach Hause bringt. Jede Reise vermittelt dauerhaftes Erlebnis einer neuen Gegend, Kultur und Zivilisation. Reisen bedeutet neue Landschaften und Ausblicke entdecken, von bisher unerlebten Klängen, Duften und Geschmäckern berauscht werden, neue Menschen, Völker und ihre Kultur kennenlernen. All dies bleibt im menschlichen Bewusstsein ein ganzes Leben lang tief verankert und trägt zu einem glücklicheren, reicheren Leben bei. Wenn man dazu noch gesundheitliche, rekreative und kulturelle Auswirkungen hinzufügt, ist

es kein Wunder, dass der Tourismus solch eine Verbreitung erfahren hat. Der Sinn des modernen Tourismus ist vor allem die Abwechslung vom Alltag: das sind lange Reisen auf der Suche nach dem Glück und Vergnügen, Reisen, die uns wie Ideale, immer wieder ausweichen. Durch Reisen hoffen wir auf Verwirklichung unserer Wünsche und unserer Sehnsucht nach unbekannten Landschaften, Kultur und Menschen, jedoch glauben wir, irgendwo in der Ferne unseren Visionen zu begegnen und sie ewig zu behalten. Einst pflegten in die Ferne, auf der Suche nach dem Glück und Unbekannten, neugierige Dichter zu reisen. In entfernte Gegende und unbekannte Länder pilgernd, kamen sie voller Eindrücke mit spannenden, unglaublichen Erzählungen zurück, wodurch sie auch andere anregten, sich in die Ferne zu begeben (sei hier nur Marco Polo erwähnt). Der heutige Massentourismus kennt zwar keine Mystik der vergangenen Zeiten, jedoch ist das Empfinden des Glücks und des Wohlfühlens als Anstoß zum Reisen nicht verschwunden. Dies dient als Grundlage für die Nachfrage der touristischen Dienstleistungen, die mit der Zeit immer größer wird. Darauf basiert auch die Hotelindustrie, sowie zahlreiche damit verbundene Tätigkeiten - von Reisebüros über Transportunternehmen bis hin zum Gastgewerbe und Einzelhandels-geschäften mit einheimischen Waren. Der Handel, zusammen mit Hotellerie und Gastgewerbe, beschäftigt heute in entwickelten Ländern zwischen 14% (Schweden) und 23% (Kanada) aller Erwerbstätigen, was einen Anteil von 10% (Finnland) bis 23% (Mexiko) des einheimischen Brutto-Sozialproduktes (alle Angaben beziehen sich auf 1995) ausmacht. Dieser dynamische Wirtschafts-zweig, der in diesem Jahrhundert eine rasante Entwicklung erfahren hat, wurde zum Gegenstand sowohl der wissenschaft-lichen und fachlichen Forschungen, als auch der universitären Studiengängen.

Die Fakultät für Hotelmanagement Opatija bildet seit mehr als dreißig Jahren hochqualifizierte Fachkräfte für diese neue Wirtschaftstätigkeit aus, die immer mehr zum Symbol der Globalisierung der internationalen Wirtschaft wird. Die Lehrer der Fakultät für Hotelmanagement präsentieren den breiten Kreisen in Kroatien den Tourismus als wirtschaftliche Tätigkeit, für die Kroatien außergewöhnliche komparative Vorteile aufweist und deren Entwicklung zum Ziele des Wohlstandes des kroatischen Volkes auch weiterhin gefördert werden sollte. Die in den letzten dreißig Jahren erbaute touristische Infrastruktur ist zum großen Teil das Ergebnis der Bemühungen der Mitarbeiter der Fakultät für Hotelmanagement. An die hunderte deren Beiträge, Studien, Monografien und Skripta sind in die Entwicklung der Tourismuswirtschaft Kroatiens eingebaut. Das Wirtschaftsförderungsinstitut der österreichischen Wirtschaftskammer geht den gleichen Weg. Magister Stefan Hlawaček, der Leiter des österreichischen Wirtschaftsförderungsinstituts hat anlässlich der gemeinsamen Herausgabe folgenden Text geschrieben: "Das Wirtschaftsförderungsinstitut der österreichischen Wirtschaftskammer Österreich freut sich, dass die gemeinsam mit der Fakultät für Hotelmanagement Opatija ins Leben gerufene Reihe für den Tourismus ein kräftiges Lebenszeichen von sich gibt. War bereits der erste Band hochinteressant, da er ein weites Spektrum an Forschungsaktivitäten zeigt, so wird auch dieses vorliegende zweite Band dem Anspruch nach hoher Wissenschaftlichkeit, die in die Praxis umgesetzt werden kann, gerecht. Wie in der Vergangenheit werden wir gerne diese Broschüre unseren Partnern im In- und Ausland zur Verfügung stellen und hoffen, dass sie wertvolle Anregungen für ihre Tätigkeit enthält. Damit wäre die Zielsetzung, diese Schriftenreihe als Platform der wissenschaftlichen Diskussion zu nutzen, erreicht."

Unsere Zeitschrift ist auf Hotellerie und Tourismus in Mitteleuropa orientiert. Dieses Gebiet umfasst neun Länder mit nahezu 170 Millionen Einwohnern und stellt einen außerordentlich wichtigen Faktor des Welttourismus dar. Mitteleuropa ist das wichtigste Herkunftsgebiet der Welt mit einem Tabelle 1.

Einwohnerzahl in Mitteleuropa 1985 - 1995

Deutschland Kroatien Österreich Polen Slowenien Schweiz Rep. Slowakei und Rep. Tschechische Ungarn Mitteleuropa Tabelle 2.

wachsenden Anteil von Ausgaben für "Reisen". So betrug 1985 der Anteil von Mitteleuropa an Ausgaben für "Reisen" 16% und stieg 1995 auf 20,4%. Zum Vergleich sei erwähnt, dass die USA (die um 55% mehr Einwohner haben und deren Einkommen pro Einwohner höher ist) für Auslandsreisen um ein Drittel weniger und pro Einwohner nur etwa die Hälfte des mitteleuropäischen Niveaus ausgeben.

1985 78 000 000 4 702 000 7 558 000 37 203 000 1 925 000 6 553 000 15 500 000

1990 79 357 000 4 778 000 7 718 000 38 119 000 1 969 000 6 779 000 15 661 000

1995 81 838 000 4 600 000 7 987 000 38 792 000 2 052 000 7 085 000 15 865 000

10 657 000

10 365 000

10 372 000

162 098 000

164 746 000

168 591 000

Internationaler Tourismus in mitteleuropäischen Ländern

Einnahmen

Ausgaben

Land

1985

1990

1995

1985

1990

1995

Deutschland

4.810

13.602

16.248

12.930

33.143

50.755

Kroatien *

857

2.219

1.584

28

37

771

Österreich

5.088

13.417

13.085

2.763

7.748

10.561

118

358

246

184

423

430

85

211

1.079

22

30

413

Schweiz

3.193

7.411

9.459

2.433

5.873

7.714

Rep. Slowakei und Rep. Tschechische

3.311

3.472

2.623

3.332

3.637

1.321

458

985

1.724

199

585

1.071

Polen Slowenien

Ungarn Total

14.920

38.675

46.928

18.891

48.476

73.671

Welt

117.374

262.941

385.367

113.500

252.230

361.770

12,7

14,7

12,2

16,6

19,2

20,4

%

* Schätzungen für 1985 und 1995 auf Grund der Angaben von Ex-Jugoslawien

Tabelle 3.

Touristische Bilanz Mitteleuropas 1985 - 1995

Vom internationalen Tourismus Jahr

Einnahmen

Ausgaben

Saldo

1985

14.920

18.891

- 3.971

1990

38.675

48.476

- 9.801

1995

46.928

73.671

- 26.743

1985

92

117

- 25

1990

235

294

- 59

1995

278

437

- 159

A. Mitteleuropa insgesamt (Mio $)

B. Pro Einwohner ($/Jahr)

Im Gegensatz zum absoluten und relativen Aufstieg der Ausgaben für Auslandsreisen der mitteleuropäischen Bürger (was von einer großen Reiselust zeugt) wird in diesem Gebiet eine Stagnation der Einnahmen von Auslands-reisen verzeichnet. Der Anteil dieser Länder am internationalen Einkommen vom Tourismus ist von 14,7 % im Jahre 1990 auf 12,2 % in 1995 gesunken. Die größte Stagnation wurde in Österreich, Polen und Kroatien, wo damals der Tourismus wegen der Kriegsgefahr bedroht wurde, verzeichnet. Auch in Deutschland wurde nur ein geringer Aufstieg verzeichnet. Infolge der immer größeren Vorliebe für Auslandsreisen und der Stagnation oder eines geringen Zuwachses der Tourismuseinnahmen wurde die touristische Bilanz dieser Region äußerst ungünstig, was in Tabelle 3 ersichtlich ist. Das Defizit in der Zahlungsbilanz aller 9 Länder, das im Reisesektor entsteht, verzeichnet einen Zuwachs von 4 Mrd. US$ (in 1985) auf 10 Mrd. (in 1990) und sogar auf 27 Mrd. im Jahre 1995.

Unsere Zeitschrift verweist auf mögliche Lösungen, die das vorläufige Defizit positiv beeinflussen könnten, indem sie: • das rezeptive touristische Potential von Mitteleuropa promoviert; • auf die weitere Entwicklung der Hotelund Tourismuswirtschaft im allgemeinen hinweist; • die Wirtschaftslage von Mitteleuropa analysiert, insbesondere die Faktoren, die sich auf den Tourismus auswirken könnten. Wenn man über die wichtigsten Bestimmungsfaktoren für die zukünftige Entwicklung des Tourismus spricht, muss man auch auf die Veränderung der Altersstruktur in Europa verweisen. Die demographische Entwicklung der Bevölkerung zeigt, dass heutzutage schon ein Viertel der Europäer älter als 65 Jahre ist. Die Verbesserung des Lebensstandards und der medizinische Fortschritt haben im Laufe des zwanzigsten. Jahrhunderts zur Verlängerung des Lebensalters geführt, sowohl in Entwicklungs- als auch in entwickelten

Ländern. Ende dieses Jahrhunderts wird das erwartete Lebensalter des neugeborenen Kindes in vielen entwickelten Ländern 80 Jahre erreichen, was am Anfang des Jahrhunderts nur etwa 50 Jahre betrug. Der allgemeine Fortschritt (mit Verminderung der Natalität) könnte den hohen Anteil der älteren Bevölkerung in der ersten Hälfte des kommenden Jahrhunderts auch weiterhin vergrößern. Wäre das Verweilen der Einwohnerschaft Mitteleuropas in anderen Ländern dieser Region nicht eine ideale Lösung? Es ist natürlich nur eine rethorische Frage. Ältere Leute bedürfen vor allem des Gesundheitstourismus. Sie brauchen Zielorte, in denen sie nicht nur Naturschönheiten vorfänden, sondern sich unter ständiger ärztlicher Aufsicht sicher fühlen würden. Orte, wo sie sich entspannen und erholen und diejenigen Dienstleistungen in Anspruch nehmen würden, die ihrem Alter entsprechen; wo sie sowohl die Stille als auch fröhliche Unterhaltung, Beisammensein, ihre beliebte Lektüre und Bilder genießen könnten. Die Verbesserung der Gesundheit ist nämlich eines der ältesten und stärksten Motive des Reisens, das seit eh und je in allen seinen Erscheinungsformen mehr oder weniger eine Heilwirkung haben soll. Der wohlhabende Teil der Menschheit wendet sich immer mehr den klimatisch und in anderem Sinne günstigeren Gebieten zu, um ein hohes, fröhliches Alter zu erreichen. Diesen und weiteren Fragen geht die Redaktion der Zeitschrift, die ich heute vorstelle, nach. Sie ist aus Vertretern aller Länder dieser Region zusammengesetzt. Die Beiträge werden auf drei Sprachen (auf Kroatisch, Deutsch und Englisch, je nach dem Wunsch des Autors) veröffen-tlicht, wobei die Texte auf Deutsch immer mehr Platz einnehmen (im Jahrgang 1995 gab es nur 5% der Texte auf Deutsch, 1996 schon 32% und 1997 waren es schon 58% der Texte). Was das Englische betrifft sieht es so aus: 1995 29%, 1996 23% und 1997 14%. Den Rest nimmt das Kroatische ein. Da jeder Artikel die Zusammenfassung auf

einer der drei Sprachen hat, kann jeder Leser Einblick in den sämtlichen Inhalt jeder Ausgabe der Zeitschrift gewinnen. Bisher wurden insgesamt etwa 1200 Seiten des Textes veröffentlicht, die von mehr als 80 Autoren aus allen mitteleuropäischen Ländern geschrieben wurden. Thematisch sind alle wichtigeren Bereiche des Tourismus in Mitteleuropa bearbeitet und von einem wachsenden Interesse an der Problematik, die bearbeitet wird, zeugt das immer größere Zufluss der Beiträge für unsere Zeitschrift. Diese Darstellung beschließe ich in der Hoffnung, dass auch Sie künftig Interesse an der Zeitschrift "Tourism and Hospitality Management" finden und mit uns darüber diskutieren werden. VIVAT, CRESCAT, FLOREAT Leider wurden diese beiden Vorträge aus Gründen organisatorischen und anderen Unterlassungen, nicht der Öffentlichkeit präsentiert.

International Conference

"HOTELSKA KUĆA ’98" HOTEL IN TOURISM DESTINATION Opatija, October 05-06, 1998

First Call for Papers

Organizing Commitee Faculty of Hotel Management Opatija Milena Peršić, Chairman Ljubica Pilepić, Conference Secretary Ivanka Avelini Holjevac Branko Blažević Suzana Jurin Dragan Magaš Jože Perić Borislav Šimundić

ABOUT THE CONFERENCE The International Conference “Hotelska kuća ‘98” will be held in Opatija, the pearl of Croatian adriatic coast with the tradition of 150 years of tourism, as the fourteenth biennial meeting. We desire to gather scientists and professionals with the aim to make creative contacts, leading scientific thoughts and experience, finding proper and good solutions motivated by the theme “Hotel in Tourism Destination”. The theme of the conference should point at the associated elements of hotel industry and other tourism supply possibilities by conceiving the tourism destination as the recognizable tourism product, accepted by the global tourism market. Comparative advantages of the tourism destination should be included in the legislative and organizing framework, the problems of statistical monitoring of tourism, the acceptance of quality systems according to international standards.

CONFERENCE TOPICS Thematic area #1: Tourism Destination Institutional Organization and Management •

Tourism destination as tourism product

•

Organizing structure of business systems and associations in Croatian tourism and hotel industry

•

Management of cultural, entertainment, sports and other events.

•

Types, product-mix and organization aspects of selective forms of tourism supply

•

Technical, technological and organization assumptions of successful management

Thematic area #2: Statistics for Monitoring Capacities and Results •

World and national tourism statistics

•

Selective tourism statistics

•

Hotel statistics

Thematic area #3: Quality Measurement and Assessment System •

Technical and technological quality measurement and assessment standards

•

Ecological quality measurement and assessment standards

•

Human resources quality measurement and assessment standards

•

Hygiene and technical quality measurement and assessment standards

•

Other quality measurement and assessment standards INSTRUCTIONS TO AUTHORS

Papers will be published either in Croatian, English or German language. It is necessary to submit the papers in the original (plus two copies without the author’s name for the anonymous judgement of two independent referees). Papers are subjected to the anonymous judgement of two independent referees, and classified in one of the following cathegories: Original scientific papers, Preliminary reports, Reviews, Conference papers, Technical papers. Papers without positive classification of the referees can not be published in the conference proceedings. The scope of submitted text can not exceed more than 15 typed pages in A4 format, no more than 30.000 characters, which are typed using double format line spacing. Texts together with all supplements, should be submitted on 3,5 floppy discs using MS Word 6,0. The floppy should contain the etiquette with the name of the author, text -process possibilities and database. Cover page should contain the name and surname of all authors (if the paper is written by several authors), their titles, names, phone numbers and full addresses of their institutions, as well as full title of the paper.

Title of the paper should be concise and informative. The number of words in the title is limited to 6 (six). Text should be written in neuter gender, concisely and in correct ortography (the author is responsible for language -edit). Emphasis should be on results, their interpretations and conclusions, and for already known data, experimental methods and apparatus, sources should be mentioned. Summary of the paper, comprising up to 15 lines, should be enclosed on a separate sheet. It should include the title of the paper, names of authors, conclusion and list of 1-6 key words. It has to be written in Croatian and English language, each one on individual sheet of paper. Authors of papers should also enclose not more than 10 lines of their basic biographical data. Enclosures to the text (figures, graphs, tables) are not to be inserted in the text, but should be prepared separately, each one on an individual sheet of paper, with precise position of each enclosure marked in the text. All legends should be written clearly and concisely. Literature references should be written and enclosed on a separate sheet of paper. Examples for reference quotations: 1. Birch, David (1978), Job Creation in America, New York: Free Press. 2. Carland, James W.,Jr and Larry R. White (1980), “Valuing the Small Business”, Journal of Small Business Management 18 (October), 40-48. References should be quoted in the same order as they appear in the text, ordeal number has to be inserted into square brackets in appropriate position in the text (first number should be of the text cited in references, the other the page, from which the text is quoted). DEADLINES: January 15, 1998 February 15, 1998 April 15, 1998 June 01, 1998

- Submission of theme and abstracts - Information about paper acceptance - Submission of papers - Additional reworking of papers according to judgement of independent referees Preliminary programme September 15, 1998 - Conference proceedings October 05-06, 1998 - Conference Authors and associates are required to respect strictly all the instructions for authors and deadlines, in order to prepare and complete the proceedings of the conference “Hotelska kuća ‘98” until September 15, 1998. ORGANIZING COMMITTEE ADDRESS: University of Rijeka Faculty of Hotel Management Ljubica Pilepić, Conference Secretary Ika 42, P.O.Box 97 51410 Opatija CROATIA Phone:++ 385 51 292 633 Fax: ++ 385 51 291 965 e-mail: [email protected]

V. SAŽECI MAGISTARSKIH RADOVA V. ZUSAMMENFASSUNGEN DER MAGISTERARBEITEN V. ABSTRACTS OF MASTER THESIS

Duško Brkić OBLICI I UČINCI ORGANIZACIJSKE STRUKTURE U HOTELIJERSTVU NA PRIMJERU "JADRAN" D.D. CRIKVENICA U radu se istražuju osnovne teoretske postavke organiziranja poduzetništva i menadžmenta u hotelijerstvu od općih pojmova u gospodarstvu do specifičnosti tih pojmova u turizmu i hotelijerstvu. Izračunavaju se osnove organiziranja poduzeća kao gospodarskog subjekta. Istražuju se organizacijska razina i raspon upravljanja, zatim čimbenici koji određuju učinkovit razvoj. Istražuju se čimbenici koji utječu na izgradnju poduzetničke organizacijske strukture kako bi se moglo pristupiti organizacijskoj strukturi koja će menadžmentu omogućiti ostvarivanje postavljenih zadataka, kao i učinci pretvorbe bivših društvenih poduzeća u hotelska dionička društva. Ukazano je i na značenje i funkcioniranje poslovnih, profitnih, troškovnih i prihodnih centara, te analizirana iskorištenost smještajnih kapaciteta i ostvareni financijski rezultat u posljednje tri godine, na polazištima aktivnosti vrhovnog koordinacijskog i operativnog menadžmenta. Istraživanja su pokazala da su se organizacija i menadžment razvili u svijetu i u Europi kao vrlo značajna djelatnost što rezultira sa vrlo uspješnim rezultatima u proizvodnosti, efikasnosti i učinkovitosti, a naročito u ostvarivanju dohotka i profita, uz naglasak da organizacija i menadžment u hotelijerstvu Hrvatske pored pozitivnih dosadašnjih rezultata još uvijek bitno zaostaje za europskim i svjetskim menadžmentom i njegovom efikasnosti. Na modelu poslovnog sustava Jadran d.d. Crikvenica testirana su dostignuća u organizaciji i menadžmentu uz naglasak da su ovi rezultati iznad prosjeka u odnosu na ostale dijelove hotelijerstva u Hrvatskoj. Organizacijska struktura postavljena teoretski veoma dobro prema najnovijim svjetskim saznanjima, ali da još u praksi nije profunkcionirala zbog niza vanjskih čimbenika koji utječu na organizacijsku strukturu. Sandra Ilić BUDŽETIRANJE REZULTATA POSLOVANJA HOTELA U SUSTAVU KONTROLINGA Uvjeti poslovanja u hrvatskoj industriji postaju sve složeniji. Menadžment se nalazi pred složenom zadaćom restrukturiranja turističkog proizvoda kao i njegovog repozicioniranja na međunarodnom turističkom tržištu. Od njega se zahtjeva uspješno upravljanje poslovnim sustavima u hotelijersko-turističkom gospodarstvu, te opstanak u dinamičnoj i neizvjesnoj okolini, gdje improvizacija više nije dozvoljena. Poslovanje treba unaprijed predvidjeti, planirati i organizirati. Nameće se potreba jasnog formuliranja ciljeva i postavljanja strateške koncepcije razvoja temeljem rezultata eksterne i interne analize prilika i opasnosti, odnosno šansi i rizika. Temeljni instrument njene implementacije je budžet, odnosno vrijednosni plan godišnjeg poslovanja. Sustav budžetiranja, kao instrument kontrolinga, temelj je modernog koncepta upravljanja poduzećem i integralni je dio sustava planiranja i kontrole u kojem predstavlja uređenu cjelinu različitih podsustava i elemenata, a radi ostvarenja zacrtanih ciljeva poduzeća. U sustavu budžetiranja potrebno je definirati njegove elemente: sustav budžeta, organizacijsku strukturu, tijek odvijanja budžetiranja, tehnike budžetiranja te formaliziranje i izvješćivanje sustava budžetiranja, a u skladu sa specifičnostima djelovanja i zahtjevima menadžmenta. Iako većina hotelskih poduzeća ima uveden sustav budžetiranja i njihov menadžment mu pridaje veliku važnost, ocjenjujući najvišim ocjenama njegovu ulogu u sustavu upravljanja, ne može se reći da se sustav budžetiranja ugradio kao instrument upravljanja u hrvatskom hotelijerstvu. Njegovoj izradi pristupa se

prekasno, posvećuje joj se nedovoljno vremena, a u njegovu izradu su sudionici najnižih razina rijetko uključeni. Vrijednosno-analitičke tehnike, posebno metodu nultog budžeta (ZBB), kao i troškovne tehnike budžetiranja koristi vrlo mali broj hotelskih poduzeća, te se izrada budžeta temelji uglavnom na neanalitičkim tehnikama budžetiranja. Kontroli budžeta ne pridaje se dovoljno važnosti. Naime, iako se najčešće primjenjuje mjesečna kontrola, nakon čega slijede dnevna i kvartalna kontrola, budžet ima svoju svrhu samo ukoliko se definiraju granice odstupanja tolerancije, te rezultira analizom odstupanja i utvrđivanjem korektivnih mjera, što nije praksa naših hotelskih sustava. Koristi uvođenja sustava budžetiranja su mnogobrojne. Definiraju se smjernice i ciljevi pojedinih centara odgovornosti i osigurava njihova transparentnost. Ciljevi se prenose na sve zaposlene, čime se ostvaruje motivacijski aspekt budžetiranja ali i omogućava decentralizacija upravljanja. Budžet temeljen na segmentu centra odgovornosti ostvaruje koordinaciju aktivnosti u sustavu budžetiranja. Budžetiranje pridonosi povećanju profitabilnosti hotelskih poslovnih sustava. Tržišno orjentirano budžetiranje omogućava povećanje prihoda poslovanja, jasnim ukazivanjem na pravce djelovanja po pojedinim segmentima tržišta i kategorija gostiju, a pruža i relevantne informacije o pojedinačnom i grupnom doprinosu rezultatu. Budžetiranje kao instrument kontrole, ustrojeno na temeljima modernih metoda obračuna troškova, omogućava uočavanje i otklanjanje nepravilnosti poslovanja, čime postaje instrument racionalizacije troškova. Suvremeni uvjeti gospodarenja i orijentacija poslovnih sustava zahtjevima budućnosti nameće potrebu usmjeravanja sve veće pažnje kontroli općih troškova, te se pored obračuna Uniform System of Accounts, predlaže i uvođenje sustava obračuna i budžetiranje po procesnim troškovima (Activity Based Costing, Prozesskostenrechnung), a u cilju kvalitetnijeg praćenja općih troškova u hotelijerstvu. Milan Ivanović MARKETING STRATEGIJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA Magistarski rad temelji se na analizi karakteristika turističkog tržišta te u teorijskoj i metodološkoj razradi istraživanja turističkog tržišta i turističke promocije kao osnovnih čimbenika uspješne marketing strategije, metoda i tehnika. Obrađuje se: marketing strategija i njena primjena u turizmu i karakteristike njegovih subjekata, marketing strategija istraživanja turističkog tržišta i turističke promocije. U domeni marketing strategije i njezine primjene dat je naglasak na njezinoj primjeni na hrvatskom turističkom tržištu, odnosno u njezinoj primjeni ne samo u trgovačkim tvrtkama u hotelijerstvu i turizmu nego u tvrtkama izvan područja hotelsko-turističke djelatnosti, a polazeći od empirijskih istraživanja u praksi na području turističkih potreba i turističke potrošnje. Naglasak je dat na analizi elastičnosti turističke potražnje i ponude kao i faktorima koji ih uvjetuju. Stoga je analizirano oblikovanje tržišnih segmenata u ovoj oblasti i to s aspekta primjene elemenata marketing strategije, a uz uvažavanje specifičnosti istraživanja turističkog tržišta, kako njegovog sadržaja, značaja i nivoa tako i samih znanstvenih i stručnih metoda u domeni istraživanja turističkog tržišta. Pri obradi pojedinih specifičnosti turističkog tržišta, a korištenjem matematičko-statističkih metoda i modela. Predložen je i model turističke promocije kako u pogledu sadržaja propagandne poruke, izbora medija i sredstava turističke promocije, vremenskog perioda korištenja poruka, glavnih principa turističke promocije, te mjerenje njezinih ekonomsko-financijskih efekata. Predložen je model oblikovanja marketing-strategije unapređenja turističkog tržišta Republike Hrvatske. Šime Jagičić STANDARDI U RADNIM PROCESIMA I HOTELSKI MANAGEMENT U radu je razrađivana teza da standardi u radnim procesima doprinose kvaliteti managementa u hotelijerstvu. Stoga se u radu prezentira detaljna analiza povezanosti standarda i kvalitete usluga u hotelijerstvu. Posebna je pozornost poklonjena standardima izgradnje i opremanja hotelskih objekata, standardima tekuće imovine, kadrovskim standardima, temeljeći na relevantnoj domaćoj i inozemnoj literaturi, zakonskim propisima i vlastitom iskustvu. Na ovim polazištima te spoznajama ekonomske teorije i metode definira se mjesto i uloga managementa hrane i pića u hotelskim objektima. Osobita je pozornost

poklonjena standardima pripreme jela i obroka, vrijednosnim standardima usluga prehrane te standardima ponude usluga pića, te značenje informatizacije u proizvodnom procesu hotela. Znanstveni doprinos rada je u oblikovanju modela standardizacije proizvodnog procesa u hotelu. Model se temelji na razradi pojedinih programa, ukazivanju na potrebu korištenja i standardizacije tehničkih sredstava i kadrova u oblikovanju i aplikaciji modela, te na uvođenju praktičnih mogućnosti standardizacije u procesu pripreme i pružanja usluga prehrane posebno uvažavajući informacijske zahtjeve srednjeg i nižeg managementa hotela. Ersilija Kopani FINANCIRANJE POSLOVANJA HOTELSKIH PODUZEĆA EMISIJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA Financijsko se tržište može definirati kao mjesto na kojemu se susreće ponuda i potražnja financijskih sredstava. Prema tome da li se vrijednosni papiri kao instrumenti financiranja pojavljuju po prvi puta na financijskom tržištu ili se vrši promet već postojećih vrijednosnih papira razlikuju se primarna i sekundarna financijska tržišta. Dakle, u razvijenoj robno novčanoj privredi financiranje poslovanja hotelskog poduzeća odvija se i preko mehanizama financijskog tržišta. Na ovim polazištima obrađuje se tržište novca i tržište kapitala. Donošenje poslovnih odluka iz domene financijskog menadžmenta i financiranja poslovanja emisijom vrijednosnih papira podrazumijeva biranje jedne od mogućnosti, stoga se u financijskoj analizi kreditne sposobnosti hotelskog poduzeća istražuju karakteristike dužnika i njihov kapacitet. Sagledavaju se i tržišne karakteristike obveznica koje se prosuđuju temeljem diskontne stope koja bi trebala izraziti sklonost potencijalnih investitora za ulaganje u obveznice pojedinih hotelskih poduzeća, a ovisno o odnosu tržišne kamatne stope za istu rizičnu skupinu ulaganja i kamatne stope koja će isplaćivati kamate vlasnicima (tzv. kuponska kamatna stopa). Zbog toga se obveznice mogu prodavati i iznad nominalne cijene, dakle uz premiju, kao i ispod nominalne cijene, dakle uz diskont. Ocjenu oportunosti ulaganja u obveznice iskazuje se ovisno o rezultatu provedenih analiza u području pokrića obveznica, kontinuirane isplate kamata, stupnja zaduženosti hotelskog poduzeća, odnosno emitenta obveznica. Drugo područje istraživanja odnosi se na dionice, tj. vrstu dugoročnih vrijednosnih papira s razvijenim sekundarnim tržištem, kojima kupci ostvaruju vlasništva nad idealnim dijelom vlasničke glavnice dioničarskog trgovačkog društva. Istraživana je zainteresiranost potencijalnih vlasnika običnih dionica koji imaju pravo na imovinu hotelskog poduzeća, kao i pravo na dividende. Kako vrijednost dionica opredjeljuju budući prinosi na dionice, odnosno, dividende obrađuje se stopa kapitalizacije koju preferiraju vlasnici, kao i stopa rasta dividendi, a ovisno o tome da li se provodi politika konstantnih odnosa u raspodjeli, stabilnih dividendi po dionici, odnosno isplate manjih regularnih dividendi plus ekstra dividende na kraju godine. Prezentiran je model rokova, načina i vremena izglasavanja dividendi i uvjeta njihove isplate, što je sustavni dio općeg ugovora o emisiji dionica, neovisno o tome da li se dividende isplaćuju tromjesečno, polugodišnje i godišnje, odnosno u % od nominalne vrijednosti. Posebno se obrađuju i hibridni instrumenti financiranja, tj. kombiniraju karakteristike dionica i obveznica. Najpoznatiji hibridni instrumenti financiranja su preferencijalne dionice, a svojim vlasnicima osiguravaju određene prioritete u odnosu na obične dioničare, te varanti i konvertibilije, a vezane su uz pravo prioriteta na kupnju nove emisije dionica emitenata. Razlika između konvertibilija i varanta sastoji se u tome što su varanti odvojivi od originalnih vrijednosnih papira uz koje su izdani, pa se pojavljuju kao samostalni vrijednosni papiri. Znanstveni doprinos rada je u razradi modela konvertibilnih vrijednosnih papira, varanata i opcija predstavljaju novinu u financiranju hotelskih poduzeća, te predstavljaju prednost iz primjene ovih vrijednosnih papira s direktnim financijskim efektima.

Damir Lovreković "FOOD & BEVERAGE CONTROLLING" U BRODSKOM UGOSTITELJSTVU

Istraživanje na temu Food & Beverage Controlling u brodskom ugostiteljstvu provedeno je na primjeru pomorskog poduzeća - Jadrolinija Rijeka. Istraživanje je provedeno u okviru procesa pružanja jednostavnih ugostiteljskih usluga na kratkim relacijama, na dužobalnim i međunarodnim linijama. U istraživanju je postavljena teza da su planiranje, kontrola, analiza i informiranje (temeljeni na suvremenim znanstvenim metodama uz koordinaciju poslovnih procesa) ključ za uspješno poslovanje svakog privrednog subjekta, te da su controlleri kao izvršitelji nezamjenjivi čimbenici uspješnog poslovanja svakog poslovnog sustava. Cilj istraživanja ovog magistarskog rada je utvrditi mogućnost uvođenja i primjene Food & Beverage Controllinga kao suvremenog koncepta poslovanja u brodskom ugostiteljstvu na linijskim trajektima Jadrolinije, a u ozračju utvrđivanja optimalnog organizaciono - metodološkog sustava troškovnih informacija i informiranja, kao podloge upravljanja troškovima u području hrane i pića te time i pridonošenja efikasnosti poslovanja ovog segmenta poslovanja. Istražuje se pojam i sadržaj "Food & Beverage Controllinga", te uloga i zadaci Controllinga i controllera i njegovi zadaci u brodskom ugostiteljstvu, budgeting kao instrument Controllinga i efikasno sredstvo kontrole, efikasno sredstvo analize i kontrole samih planova. Istražuje se uvođenje standarda u odjeljenju hrane i pića na brodu koji predstavljaju kriterije na osnovu kojih je moguće uspoređivati buduće, sadašnje ili prošle aktivnosti te oni kao takvi predstavljaju jednu od najvažnijih pretpostavki Food & Beverage Controllinga u brodskom ugostiteljstvu. Težište se stavlja na potrebu uvođenja informatizacije procesa u brodskom ugostiteljstvu s ciljem osiguranje tehnološke podloge metodološkoj osnovici praćenju rezultata odjela hrane i pića po međunarodnim standardima. Naglasak je na kalkulacijama kao osnovi za utvrđivanje vrijednosnih standarda, internom obračunu po MRSu 14, Direct Costing metodi i Break - Even - Analysis i Uniform System of Accounts for Hotels. Doprinos rada je u razradi modela planiranja i kontrole, nabave, informacijskog sustava, kalkulacija te oblikovanja prognostičkih informacija potrebnih za upravljanje u području hrane i pića na brodu. Istražuje se model primjene Direct Costinga u ocjeni praga rentabilnosti na primjeru motornog trajekta te njegovi pokazatelji kao elementi potrebni za analizu, dijagnozu i ocjenu uspješnosti poslovanja. Ukazuje na neophodnost i žurnost uvođenja Food & Beverage Controllinga u poslovni sustav ugostiteljstva Jadrolinije. Danislav Majstorović FUNKCIONIRANJE FINANCIJSKOG TRŽIŠTA U NOVIM GOSPODARSKIM UVJETIMA Magistarski rad "Funkcioniranje financijskog tržišta u novim gospodarskim uvjetima" je rad iz područja poslovnih financija na posebno aktualnu i interesantnu temu. Polazi se od potrebe ulaganja u vrijednosne papire i obrazlažu ciljevi te uzroci i sudionici u formiranju cijena vrijednosnih papira. Zbog povijesnih iskustava i razlika u zakonodavstvima pojedinih zemalja ukazano je na razlike u organizaciji financijskih tržišta na komercijalno bankarstvo (SAD, Velika Britanija, Japan) i u sustavu univerzalnog bankarstva. Kako se u Hrvatskoj novčano tržište definira kao mjesto za posredovanje u prometu novca i kratkoročnih vrijednosnih papira opisuju funkcije tržišta novca te gospodarsku ulogu i karakteristike tržišta novca, na to se nadovezuju instrumenti tržišta novca (bankarski akcepti, komercijalni zapisi, komercijalni papiri, certifikati o depozitu te sporazum o reotkupu) kao i sustav sudionika tržišta novca (poslovne banke, centralne banke te dionička društva). Težište istraživanja stavljeno je na tržište kapitala, u kojem se polazi od funkcije pozicije tržišta kapitala, preko instrumenata na tržištu kapitala gdje se posebna pozornost posvećuje dionicama i obveznicama kao temeljnim vrijednosnim papirima, da bi se dao naglasak na tržišta u Hrvatskoj. Zanimljivost ovoga djela je posebna u tome što se trgovanje na ovaj način u nas pojavljuje nakon pola stoljeća pa je to pružilo i dodatni izazov u pisanju rada. U prezentiranju ovog istraživanja opisan je financijski sustav do današnjih dana, te ukazano na to kako je pola stoljeća ne funkcioniranja ostavilo traga na njegov ustroj. Razrađen je financijski mehanizam u Hrvatskoj, koji je zbog nerazvijene strukture financijskih institucija još uvijek glavni i najvažniji oblik financiranja gospodarstva. U razradi modela je korišten koncept Zagrebačke burze (njezinu povijest, razvoj, strukturu, vrste kotacija te trgovanje na Burzi tijekom 1995. 1996.) po metodi komparativne analize, dok se model OTC tržišta prezentiran na primjeru Osijeka i Varaždina (prezentira se trgovanje u 1995. i 1996.). Zaključuje se prezentiranjem tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnica gdje je dan opis strukture tržišta novca, poslova koje obavlja te načinu trgovanja, oblikovani su prijedlozi za poboljšanje, a kao poticaj za daljnje istraživanje na temu koja će još dugo biti aktualna u nas, zbog problema s kojima će se susretati hrvatsko gospodarstvo.

Helga Maškarin RACIONALIZACIJA TROŠKOVA POSLOVANJA HOTELSKOG PODUZEĆA Temeljeći se na teorijskim dostignućima znanstvene analize i aktualne prakse u magistarskom radu pod nazivom "Racionalizacija troškova poslovanja hotelskog poduzeća" istražuju se i izlažu rezultati dosadašnjih teorijskih i praktičnih dostignuća u troškovnom informiranju i upravljanju, potom se utvrđuju glavne značajke problematike racionalizacije u hotelskim poduzećima u Hrvatskoj, te se na kraju nude rješenja u cilju primjene optimalnih metoda i tehnika racionalizacije troškova poslovanja primjenjivih u našoj praksi. Poseban se naglasak daje na metode kontinuiranog unapređenja procesa (osobito Target Costing, Benchmarking i Benchtrending) i na mogućnosti njihove primjene u hotelskim poduzećima. U istraživanju se polazi od stanja na turističkom tržištu. Smanjenje profitnih stopa prati istovremeno povećanje svih troškova, a povećanju se cijena odupire tržište, tj. kupac. Jedina alternativa za hotelska poduzeća jest implementacija različitih metoda i tehnika racionalizacije troškova u njihovo poslovanje. Dugogodišnje zanemarivanje značaja troškova za uspješnost hotelskih poduzeća, kao posljedica nepostojanja odgovornosti za postignute rezultate poslovanja, rezultirala je stanjem u kojem većina menadžera jednostavno ignorira mogućnosti poboljšanja rezultata poslovanja kroz racionalizaciju troškova. Hotelska poduzeća izrazito su tržišno orijentirana, a dinamično okruženje, jaka konkurencija, zahtijevaju od njih stalno prilagođavanje promjenama, neprestana poboljšanja poslovnih rezultata, pa time i smanjenje troškova. Pri tome treba istaknuti da racionalizacija troškova nikad ne znači smanjenje kvalitete. Okruženje nameće potrebu ne samo održavanja kvalitete, već i njezinog neprestanog povećanja. Racionalizacija troškova mora započeti u onim područjima gdje se mogu postići najveće uštede. No, ta područja nisu uvijek na prvi pogled vidljiva i njihova identifikacija ponekad zahtijeva dosta napora. No ne smijemo zanemariti "malene" doprinose racionalizaciji. Ovo je osobito točno i važno u hotelskim poduzećima, gdje se takvi mali pomaci ka racionalizaciji, odnosno postupci, često ponavljaju, te ukupno rezultiraju velikim uštedama. Imajući ovo na umu, nekoliko se općih strategija može primijeniti u cilju snižavanja troškova: povećanje outputa (uz korištenje istih ili čak smanjenih resursa), poboljšanje metoda, reguliranje ili ujednačavanje odvijanja poslovnog procesa, minimiziranje troškova, reduciranje općih troškova (troškova režije), instaliranje moderne opreme ili investiranje u obuku radnika. Mira Pondeljak Kaštelan MANAGEMENT I TRENDOVI U TURISTIČKOJ POTRAŽNJI Rast i razvoj turizma u svijetu, pa tako i u Europi danas se suočava s nizom izazova: od promjena tržišnih obilježja i tehnologija do mijenjanja načina poslovanja. Pravci razvoja turizma u pojedinim europskim zemljama, konkurentnim Hrvatskoj, ukazuju na prisustvo novih trendova razvoja. U posljednje vrijeme vrlo je očit mega-trend - prijelaz iz tzv. "masovnog" turizma na različite oblike individualnog turizma. U prošlosti, hotelijeri nisu bili suviše zainteresirani za potrebe, navike, motive i mišljenja turista, jer su iz iskustva znali da se i bez tih informacija postižu dobri rezultati pa su na turističkom tržištu prevladavala mjerila hotelijera. Danas turističko tržište sve izraženije poprima značajke dugoročnog kretanja prijelaza s prodajnog na kupovno tržište. To je posljedica, s jedne strane, činjenice što hotelska ponuda raste brže od potražnje, a s druge strane, turist je, stekavši turistička iskustva, postao kritičniji i izbirljiviji nego prije. U prvi plan sve više dolaze mjerila turističkih potreba, a studij potreba turista i njegov mogući razvitak, postaje nužna pretpostavka postojanja hotelske struke. Moderni trendovi na turističkom tržištu impliciraju potrebu adekvatnijeg uključivanja managementa u osmišljavanju novih oblika turističke ponude. Potrebe turista danas su specifične i unikatne, a temeljni slogan svih onih koji su uključeni u osmišljavanje specifičnih oblika turističke ponude postaje "gosta valja oduševiti". Jedna od temeljnih pretpostavki za uspješno poslovanje hotelijera je da treba pristupiti redefiniranju i repozicioniranju cjelokupne turističke ponude prilagođene zahtjevima sve izbirljivijeg turističkog tržišta koji se manifestiraju kroz sve sofisticiranije zahtjeve gostiju - potrošača. Uloga managementa u tom procesu nezamjenjiva je.

U situaciji kad se sve više uočava potreba izgradnje modernog turističkog sustava, Hrvatska je suočena s potrebom mijenjanja konvencionalnog poimanja turizma i njegovog utjecaja na ekonomiju društva i ekologiju. Uslijed društveno-ekonomskih i tehničko-tehnoloških promjena u društvu turizam se kvantitativno transformirao iz masovnog ekstenzivnog, u intenzivni, tzv. "mekši" (soft) turizam koji je u svakom slučaju humaniji i više okrenut pojedincu kao sudioniku putovanja te njegovim individualnim potrebama i kojeg karakterizira više različitih, specijaliziranih oblika turizma. Management je nesumnjivo ključni faktor organizacijskog uspjeha i razvoja ugostiteljskoturističkih gospodarskih subjekata. Na makro razini promatranja, on se danas smatra glavnim i najvažnijim resursom gospodarskog razvoja, a na mikro razini, on predstavlja temeljnu polugu i narvni sustav, jednom od najvažnijih ljudskih aktivnosti. Management u turizmu, koji se tek stvara i uči tržišnom razmišljanju i poslovanju, mora prihvatiti nova načela i nove managerske trendove kako bi se što djelotvornije uklopilo u međunarodne turističke tijekove. Management u turizmu bit će uspješan ako je sposoban stvoriti takav turistički proizvod najvećih standarda koji će zadovoljiti sve posjetitelje - goste. Da bi uspjeh bio potpun, valja poznavati navike, potrebe i motive dolaska gosta, jer se upravo u otkrivanju potreba gosta i zadovoljenju tih potreba krije tajna "uspješnog managementa". Gordana Smojver TURISTIČKA POLITIKA I TURIZAM ŽUPANIJE PRIMORSKO-GORANSKE Pod temom "Turistička politika i turizam Županije primorsko-goranske" obuhvaćena je suvremena turistička politika i trendovi razvoja turizma u svijetu i Europi, te položaj Hrvatske kao turističke zemlje i Županije primorsko-goranske kao predvodnice razvoja turizma u Hrvatskoj. U radu je izložena analiza turističkih potencijala, pokazatelja turističkog prometa, ugostiteljskih kapaciteta, rezultata poslovanja, te prednosti i nedostataka kao i mogućnosti razvoja turizma na području Županije primorsko-goranske, što predstavlja osnovni cilj ovog rada. Izlaganje je popraćeno mnoštvom primjera iz postojeće situacije u turizmu županije, brojnim tabelama i grafikonima, te idejama za poboljšanje kvalitete turističkog proizvoda i razine razvoja Županije primorsko-goranske. Dora Smolčić Jurdana TURIZAM U RAZVOJNOJ STRATEGIJI HRVATSKOG GOSPODARSTVA Predmet istraživanja magistarskog rada pod naslovom Turizam u razvojnoj strategiji hrvatskog gospodarstva je budućnost turizma u Hrvatskoj u kontekstu suvremenih tržišnih trendova na turističkom tržištu, te postojećih problema u osjetljivom tranzicijskom razdoblju, realnih mogućnosti i raspoloživih potencijala, s ciljem da se ukaže na strateške razvojne ciljeve turizma u Hrvatskoj i nužne pretpostavke da bi se oni mogli ostvariti. U radu se obrađuje pozicija turizma u strukturi hrvatskog gospodarstva temeljeno na odrednicama razvoja turizma u Hrvatskoj s naglaskom na karakteristike suvremenog hrvatskog turističkog proizvoda. Naglasak se daje na raspoložive prirodne resurse razvoja turizma u Hrvatskoj, te na bogatu kulturnu i povijesnu baštinu kao elementa turističke ponude. Razvoj turizma se posebno promatra kroz prizmu održivog razvoja infrastrukturne uvjete, a u svrhu postavljanja i razvojnih ciljeva turizma u Hrvatskoj. Model razvojne strategije turizma Hrvatske temelji se na konceptu održivog razvoja turizama, za koji su obrađene teorijske osnove za analizu mogućnosti i ocjenu opravdanosti njegove primjene u Hrvatskoj. Mogućnost primjene održivog razvoja turizma u Hrvatskoj obrađuje se kao jedna od razvojnih odrednica turizma u Republici Hrvatskoj kroz mogućnost turističke valorizacije središnje Istre a razvijajući turizam na osnovama održivog razvoja. Temeljem provedenih istraživanja izneseni su zaključni, sintetički sud o značaju, pravcima i ciljevima budućeg razvoja turizma u Hrvatskoj u formi modela, temeljeno na saznanjima suvremenih metoda kvalitativne analize. Pri donošenju zaključaka uvaženi su rezultati SWOT analize objavljene u Glavnom turističkom planu Hrvatske. Istražujući problematiku održivog razvoja korištena je analiza zainteresiranih subjekata iz okoline (Stakeholders analysis). Ograničeno je korištena i Scenario tehnika.

Nataša Srdoč KREATIVNOST U SLUŽBI MANAGEMENTA Teza i rezultati istraživanja temelje se na postavkama Lewis, T. Prestona, predsjednika Svjetske banke koji naglašava da gospodarsku premoć inventivna društva nisu stekla time što je njihovo stanovništvo prirodno nadarenije, već time što tip društva i struktura njegove organizacije potiču i nagrađuju njihovo kreativno ponašanje. Tijekom prošle polovine stoljeća, svijet se iz jednopolarnog gospodarskog svijeta koje se okretao oko Sjedinjenih Američkih Država pretvorio u tripolarni svijet kojega su uporište Japan, Europa i Sjedinjene Američke Države. U Europi upravo nastaje gospodarski gigant - Europska zajednica, a s druge strane, prvi put u suvremenoj povijesti, Europa i SAD dobivaju ravnopravnog konkurenta s istoka - Japan. Dotadašnje vođe morale su mijenjati svoja gospodarska pravila. Tako npr. tradicionalni britanski način djelovanja u biti će nestati ulaskom Velike Britanije u Europsku zajednicu. Sjedinjene Američke Države bit će prisiljene na oštre promjene jer se prvi put nakon dugo vremena suočavaju s ravnopravnim gospodarskim i tehnološkim konkurentom. Dok je gospodarski uspjeh stvoren nakon Drugog svjetskog rata potpuno potkopan, nove su tehnologije rušile stare strategije gospodarskog probitka. Revolucija u telekomunikacijama, kompjutorima, transportu i logistici omogućila je globalno nabavljanje robe i razvoj svjetskog tržišta kapitala. Prednost u konkurenciji ovisi više o novim procesnim tehnologijama, a manje o proizvodnim tehnologijama. Nova stvarnost nalaže stvaranje novih vrijednosti - novih postupaka, novih pravila i institucija, a to je: timski rad, kreativnost, društvena odgovornost, poslovne skupine, lojalnost poduzeću... U obrani teze koristi se model Japana gdje se uspješnost poslovne politike, ali i viđenja svijeta u kojem žive, gleda kroz stil igre japanskih poslovnih poduzeća koji je potpuno različit od američkog ili britanskog. Određivanje plaća prema starosti radnika bez obzira na njihov osobni doprinos običaj je koji bi japanska poduzeća trebao učiniti djelotvornijima, što je dokazano i u praksi jer ona uvijek pobjeđuju američku i europsku konkurenciju. Stoga se nameće pitanje jesu li Japanci jednostavno bolji kao pojedinci ili su uspješniji jer su organizirali drukčiji stav i igru igraju drugačije, odnosno, zato što uvode metode kreativnog managementa. Antun Vujić MANAGEMENT I OKRUŽENJE U magistarskom radu pod nazivom "Management i okruženje" pobliže se razmatra značenje, oblici i načini, te rezultati uključivanja Hrvatskog managementa i managera u Europsko i svjetsko okruženje. Polazeći od otkrića uzroka slabosti u dosadašnjem razvoju managerstva i managera u magistarskom radu se ukazuje na putove, načine i sredstva potrebna za otklanjanje smetnji i stvaranje uvjeta za brži i kvalitetniji razvoj managerstva i managera u Hrvatskoj. Pri tome se naglasak stavlja na transformacijske procese u području vlasništva, tržišta i političkog ustroja, na restrukturizaciju, privatizaciju, deregulaciju i druge vrijednosti na koje je i inače orijentirano hrvatsko društvo. Posebna se pozornost pridaje značenju uspostave mira i stabilnosti u zemlji i na odgovarajuću dugoročnu gospodarsku razvojnu politiku države između ostalog i sa stajališta interesa domaćih i inozemnih imatelja kapitala. U magistarskom radu prosuđuje se i o zamisli da se otklanjanje dosadašnjih nedostataka i uspješnim korištenjem prirodnih ekoloških, tehničkih, ljudskih i drugih resursa, kao i uz njihovo neprestano usavršavanje i inoviranje Hrvatska može, u dogledno vrijeme uzdići na razinu razvijene Srednjoeuropske zemlje. Njezini bi ekonomski i socijalni učinci od učinkovitog managementa i managera bili mnogo puta veći od dosadašnjih postignutih rezultata. Magistarski rad se zasniva na suvremenim znanstvenim dostignućima najeminentnijih svjetskih i domaćih autora i na rezultatima empirijskih istraživanja, kao i u prožetosti teorije i prakse managerstva i managera uopće. Time praksa dobiva mnogo od znanosti, a znanost se potvrđuje kroz praksu. Izborom pristupa temi magistarskog rada, znanstvenih metoda i tehnika njihovim kombinacijama i adaptacijama predmetu magistarskog rada, pružen je trajan znanstveni doprinos znanstvenoistraživačkom i metodološkom instrumentacijom, otkrivanjem pak i definiranjem određenih zakonitosti i načela koja vladaju u području funkcioniranja i razvoja managerstva i managera, daje se vidan doprinos razvitku znanosti u području razvoja gospodarstva u zemlji i svijetu.

Sudovi, pouke, poruke i prijedlozi koji su eksplicite ili implicite sadržani u zaključnim razmatranjima magistarskog rada dobra su osnova i za daljnji razvitak managerstva i managera, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, kao odraz ekonomske teorije i prakse.

SURADNICI U OVOM BROJU - MITARBEITER IN DIESER AUSGABE - AUTHORS IN THIS ISSUE Dr. Ivo Ban, docent, Sveučilište u Splitu, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Lapadska obala 7, Dubrovnik, Hrvatska Dr. Branko Blažević, docent, Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, Opatija, Hrvatska Dr. Vesna Borković-Vrtiprah, docent, Sveučilište u Splitu, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Lapadska obala 7, Dubrovnik, Hrvatska Dr. Desimir Bošković, znanstveni suradnik, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Carla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska Dr. Marčelo Dujanić, redoviti profesor, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, Vukovarska 58, Rijeka, Hrvatska Mr. Marli Gonan Božac, asistent, Sveučilište u Rijeci, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Pula, Preradovićeva 1/1, Pula, Hrvatska Dr. Peter Jordan, Österreiche Ost- und Südosteuropa Institut, Josefplatz 6, Wien, Österreich Dr. Antun Kobašić, redoviti profesor, Sveučilište u Splitu, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Lapadska obala 7, Dubrovnik, Hrvatska Dr. Olivera Koprivnjak, viši znanstveni asistent, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Carla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska Mr. Damir Lovreković, Jadrolinija, Riva 16, Rijeka, Hrvatska Dr. Hartmut Luft, Prof., Fachhochschule Wilhelmshaven, Studiengang Tourismuswirtschaft, Friedrich-Paffrath-str. 101, Wilhelmshaven, Deutschland Dr. Dragan Magaš, docent, Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, Opatija, Hrvatska Dr. Tanja Mihalič, docent, Univerza v Ljubljani, Ekonomska fakulteta, Kardeljeva ploščad 17, Ljubljana, Slovenija Mr. Aldo Milotić, asistent, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Carla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska Milan Oplanić, znanstveni novak, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Carla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska

Dr. Jože Perić, docent, Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, Opatija, Hrvatska Dr. Đordano Peršurić, viši asistent, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Carla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska Dr. Darko Prebežac, viši asistent, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet Zagreb, Trg J.F. Kennedya 7, Zagreb, Hrvatska Mr. Pavlo Ružić, istraživač, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Carla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska Dr. Vladimir Stipetić, redoviti profesor, Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, Opatija, Hrvatska Dr. Jusuf Šehanović, znanstveni suradnik, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Carla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska Mr. Zdravko Šergo, asistent, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Carla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska Dr. Borislav Šimundić, izvanredni profesor, Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, Opatija, Hrvatska Dr. Zdenko Tomčić, znanstveni suradnik, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Carla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska Mr. Darko Vlahović, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Split, Obala Ante Trumbića 4, Split, Hrvatska Mr. Tihomir Vranešević, asistent, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet Zagreb, Trg J.F. Kennedya 7, Zagreb, Hrvatska Dr. Ivan Vuković, izvanredni profesor, Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, Opatija, Hrvatska Dr. Rudolf O. Zuha, Editior-in-Chief, Internationale Zeitschrift für Sozialpsychologie und Gruppendynamik in Wirtschaft und Gesellschaft, Fraungrubergasse 4/5/13, Wien, Österreich

RECENZENTI U OVOM BROJU - REZENSENTEN IN DIESER AUSGABE - REVIEWERS IN THIS ISSUE Dr. Ivan Antunac, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Ivanka Avelini Holjevac, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Mato Bartoluci, Fakultet za fizičku kulturu Zagreb, Hrvatska Dr. Branko Blažević, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Vito Bobek, Ekonomsko-poslovna fakulteta Univerze v Mariboru, Slovenija Dr. Claude Caspar, Institut für Tourismus und Verkehrswirtschaft an der Hochschule Gallen, Schweiz Dr. Ante Dulčić, Ekonomski fakultet Split, Hrvatska Dr. Marián Gúčik, Ekonomická fakulta, Bánska Bystrica, Slovakia Dr. Vesna Hegedušić, Prehrambeno biotehnološki fakultet Zagreb, Hrvatska Dr. Božena Horvat Jokić, Ekonomski fakultet Zagreb, Hrvatska Dr. Zoran Ivanović, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Csilla Jandala, Tourism Hungary Corporation, Budapest, Hungary Dr. Peter Jordan, Österreichische Ost- und Südost Europa Institut, Wien, Österreich Dr. Štefan Kajzer, Ekonomsko-poslovna fakulteta Univerze v Mariboru, Slovenija Dr. Antun Kobašić, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Hrvatska Dr. Slavo Kukić, Ekonomski fakultet Mostar Dr. Hartmut Luft, Studiengang tourismus, Fachhochschule Wilhelmshaven, Deutschland Dr. Frano Ljubić, Ekonomski fakultet Mostar Dr. Dragan Magaš, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Josef Mazanec, Wirtschaftsuniversität Wien, Österreich Dr. Tanja Mihalič, Ekonomska fakulteta Ljubljana, Slovenija

St.

Dr. Josef Mugler, Wirtschaftsuniversität Wien, Österreich Dr. Hansruedi Müller, Forschungsinstitut für Freizeit und Tourismus, Universität Bern, Schweiz Dr. Ludmila Novacka, Ekonomicka Univerzita v Bratislave, Slovakia Dr. Tonka Pančić Kombol, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Franc Pauko, Ekonomsko-poslovna fakulteta Univerze v Mariboru, Slovenija Dr. Harald Pechlaner, Südtirol Tourismus Werbung, Bozen, Italia Dr. Jože Perić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Milena Peršić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Janez Planina, Ekonomski fakultet Ljubljana, Slovenija Dr. Josef Sala, Akademia Ekonomiczna w Krakowie, Polska Dr. Davor Savin, Ekonomsko-poslovna fakulteta Univerze v Mariboru, Slovenija Dr. Pere Sikavica, Ekonomski fakultet Zagreb, Hrvatska Dr. Terry Stevens, Wales, United Kingdom Dr. Vladimir Stipetić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Graham Stone, Hollings Faculty, Manchester, Great Britain Dr. Borislav Šimundić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Boris Vukonić, Ekonomski fakultet Zagreb, Hrvatska Dr. Sanda Weber, Institut za turizam Zagreb, Hrvatska Dr. Klaus Weiermair, Institut für Tourismus und Deinstleistungswirtschaft, Innsbruck, Austria Dr. Shapour Zafarpour, Wirtschaftsuniversität Wien, Österreich Dr. Irena Zavrl, Ekonomski fakultet Ljubljana, Slovenija Dr. Andreas Zins, Wirtschaftsuniversität Wien, Österreich