MALA BIBLIOTEKA

SRBIJA 21 – NOVI PO^ETAK Kako do zaposlewa

SOCIJALNI DIJALOG Evropska tekovina bez alternative

Autor Miroslav Vasin Beograd, 2006.

SOCIJALNI DIJALOG Izdava~ Demokratska stranka / Istra`iva~ko-izdava~ki centar Beograd, Nu{i}eva 6 011/3244 511 [email protected] Glavni i odgovorni urednik: Slobodan Gavrilovi} Zamenik glavnog urednika: Dragan Beli} Urednik edicije: Sne`ana Laki}evi}-Stoja~i} Autor: Miroslav Vasin Redakcija: Sawa Jovi~i}, Tawa Milisavqevi}, mr Du{an Obradovi} Kompjuterska obrada: Jasmina @ivkovi} Lektor: Miroslav Josi} Korice: Milan Bogdanovi} [tampa: Cicero print, Beograd

Sa`etak Jedna od neizbe`nih posledica procesa transformacije autoritarnih dru{tvenih sistema u demokratske, svakako je i afirmacija svesti o potrebi u~e{}a ve}eg broja dru{tvenih ~inilaca u odlu~ivawu o najva`nijim aspektima trensformacije samog dru{tva. Savremeni dru{tveni procesi u Srbiji, kao i kod svih zemaqa u tranziciji, imaju dve, na prvi pogled, kontradiktorne odlike: ukidaju dru{tvenu svojinu i defini{u privatnu kao neprikosnoven oblik vlasni{tva, ali u isto vreme podsti~u i ostvarivawe osnovnih socijaldemokratskih vrednosti, kroz afirmaciju qudskih prava, u ~ijoj nomenklaturi pravo na rad i prava iz rada zauzimaju veoma visoku poziciju. Upravo zato se socijalni dijalog u svim dru{tvima koja te`e ka idealima tzv. zapadne demokratije javqa kao proces koji omogu}ava aktivno u~e{}e predstavnika zaposlenih i poslodavaca u postupku `eqenih demokratskih promena i predstavqa napredan dru{tveni proces i neminovnu pojavu u demokratskom razvoju.

Tira`: 10.000

Pojam socijalnog dijaloga ISBN 86-7856-023-1 Iako postoje razli~iti pogledi na sam pojam socijalnog dijaloga, on se oficijelno defini{e kao „forma komunikacije izme|u aktera koji, po prirodi stvari, imaju su3

protstavqene interese (predstavnici vlade, sindikata i poslodavaca), ali prihvataju osnovni skup vrednosti savremenih dru{tvenih sistema (neprikosnovenost privatne svojine, smawewe vlasti u demokratskom procesu, tr`i{nu privredu, sistem socijalne za{tite, prava ~oveka) i, iznad svega, streme uspostavqawu redovne, strukturalne komunikacije i razmene mi{qewa i stavova koji vode ka definisawu kompromisa, politi~kih re{ewa (tripartitno odlu~ivawe) unutar posebno formiranih institucija (socio-ekonomskih saveta), koje je potom mogu}e implementirati uz minimalne otpore, kao usagla{ene, legitimne i vi{estruko korisne odluke“. (Evropski pokret u Srbiji: Prema stabilnosti i prosperitetu) Socijalni dijalog predstavqa mehanizam i institucionalni okvir u kome predstavnici vlade i socijalnih partnera – reprezentativnih sindikata i unija poslodavaca – kroz razmenu mi{qewa i su~eqavawe argumenata, nastoje da pribli`e i usaglase stavove i uspostave stawe socijalnog mira i kohezije (prof. dr Zoran Stojiqkovi}). Interesantnu definiciju socijalnog dijaloga dao je mr Danijel Panti}: socijalni dijalog je „prijateqsko-neprijateqski odnos u kome svaki od socijalnih partnera brani svoje vlastite interese preko dijalo{ke forme koja se mo`e opisati kao cewkawe, a sve u ciqu stvarawa kompromisa koji na izvestan na~in zadovoqava sve strane u sporu“.

4

U~esnici socijalnog dijaloga Praksa evropskih zemaqa jedinstvena je u opredeqewu da su osnovni socijalni partneri u dijalogu predstavnici dr`ave, poslodavaca i sindikata. Dr`avu u socijalnom dijalogu predstavqa wena vlada koja je partner sa najjasnije definisanom ulogom i sa, objektivno, najve}om mo}i u kreirawu ukupne situacije u dru{tvu i stvarawu ambijenta za kvalitetan socijalni dijalog. S obzirom da socijalni dijalog podrazumeva ravnopravnost wegovih u~esnika, stepen preno{ewa mo}i dr`ave na ostale socijalne partnere predstavqa pravo merilo demokrati~nosti u jednom dru{tvu. Sindikate u socijalnom dijalogu predstavqaju one sindikalne organizacije koje ispuwavaju kriterijum reprezentativnosti, s tim {to se ona u svakoj dr`avi dokazuje po sopstvenim kriterijumima. Kao posledica specifi~nih kriterijuma, kao i razli~ite razvijenosti sindikalnih pokreta u pojedinim zemqama, u socijalnom dijalogu u~estvuje jedna ili nekoliko sindikalnih organizacija. Poslodavce predstavqaju ~lanovi poslodava~kih organizacija nastalih po kriterijumu dobrovoqnog ~lanstva. U zemqama sa razvijenim socijalnim dijalogom, kao nezaobilaznim elementom funkcionisawa politi~kog sistema, izra`ene su tendencije da se pored predstavnika dr`ave, sindikata i poslodavaca u dijalog ukqu~uju i druge relevantne dru{tvene grupe u tim dr`avama. Tako, u Holandiji i Irskoj, koje spadaju u grupu zemaqa sa najrazvijenijim socijalnim dijalogom, u wemu u~estvuju i predstavnici organizacija `ena, nezaposlenih lica, 5

mladih i starijih osoba, invalida i boraca za za{titu `ivotne sredine.

Princip konsenzusa u dono{ewu odluka Princip dono{ewa odluka konsenzusom svih socijalnih partnera predstavqa osnovno pravilo socijalnog dijaloga, za razliku od drugih na~ina odlu~ivawa koje karakteri{e preglasavawe. Naime, polaze}i od nesporne ~iwenice da demokratska transformacija dru{tva podrazumeva op{tu saglasnost o wenim osnovnim pravcima, konsenzualno odlu~ivawe nametnulo se kao najsigurnija garancija da }e svaki od socijalnih partnera ispuwavati preuzete obaveze iz zajedni~ki donesenih odluka, ili iz zakqu~enog socijalnog sporazuma. U slu~aju da se neki od u~esnika socijalnog dijaloga ne sla`e sa predlogom odluke, ona se ne mo`e doneti, bez obzira {to je podr`avaju ostali socijalni partneri. U tom slu~aju konstatuje se da se odluka nije mogla doneti, evidentiraju se pitawa oko kojih nije postignut dogovor i nastavqaju se daqe aktivnosti ka `eqenom konsenzusu.

Ciqevi socijalnog dijaloga Ciqevi socijalnog dijaloga odre|uju se prema fazi u kojoj se on u odre|enoj sredini nalazi. Prema ovom kriterijumu, ciqevi socijalnog dijaloga mogu se definisati kao: – uspostavqawe socijalnog dijaloga, 6

– razvijawe instrumenata socijalnog dijaloga, – postizawe konsenzusa o minimumu zajedni~kih interesa i zakqu~ivawe tzv. socijalnog pakta, odnosno socijalnog dogovora o sprovo|ewu zajedni~kih zadataka koji vode ka zacrtanom ciqu, – kontrola sprovo|ewa i kvalitativno osna`ivawe sporazuma o minimumu zajedni~kih interesa i produbqivawe sadr`aja socijalnog dijaloga. S obzirom da, po pravilu, svi akteri socijalnog dijaloga prihvataju osnovne skupove vrednosti savremenih dru{tvenih sistema (neprikosnovenost privatne svojine, tr`i{na privreda, postojawe instrumenata socijalne za{tite, qudska prava, demokratski izborni sistem) zakqu~ivawe socijalnog dogovora na nacionalnom nivou postavqa se kao imperativ za smirivawe socijalnih tenzija i mirno sprovo|ewe tranzicionih procesa, u kome svaki od socijalnih partnera ima svoju izra`enu ulogu i interese.

Socijalni dijalog u Evropi U Evroskoj uniji od 1957. deluje Ekonomsko-socijalni komitet na tripartitnom principu, ~ije ~lanove imenuje Savet EU, na predlog vlada dr`ava ~lanica. Ima 222 ~lana, sa mandatom od ~etiri godine. Komitet je konsultativno telo EU, a wegove preporuke prenose se Ministarskom savetu EU. Na nacionalnom nivou socijalni dijalog u zemqama zapadne demokratije predstavqa ustavnu kategoriju i defini{e se usvajawem posebnih zakona. 7

– Austrija: Socijalni dijalog odvija se kroz Paritetnu komisiju koja je osnovana 1957. i ima 16 ~lanova po tripartitnom principu. – Francuska: Ekonomsko-socijalni savet deluje, prakti~no, kao tre}i dom parlamenta. Ima 230 ~lanova koji predstavqaju uglavnom sve interesne grupe privrede i dru{tva. U ~lanstvu Saveta je 5 ministara, po 50 predstavnika sindikata i poslodavaca, dok su ostali ~lanovi nezavisni stru~waci, vladini eksperti i drugi. Savetom rukovodi ministar rada, a razmatra sva zna~ajna pitawa iz oblasti ekonomije, radnog zakonodavstva, socijalne politike i politike zapo{qavawa. – Italija: Nacionalni savet za ekonomiju i rad osnovan je 1957. i ima 111 ~lanova, od ~ega je 37 predstavnika poslodavaca javnog i privatnog sektora, 44 predstavnika radnika, 18 predstavnika preduzetnika i 12 eksperata. – [panija: Ekonomsko-socijalni komitet formiran je 1992. i predstavqa najmla|e telo socijalnog dijaloga u EU. ^ini ga 61 predstavnik: 21 predstavnik vlade, a po 20 je iz poslodava~kih i sindikalnih organizacija. Komitet ima savetodavnu ulogu i svoje stavove i mi{qewa upu}uje vladi. – Velika Britanija: Savet broji 25 ~lanova, od ~ega je po 6 iz redova radnika, poslodavaca i vlade, a 7 su nezavisni predstavnici iz razli~itih kategorija stanovni{tva. – Holandija: Ekonomsko-socijalni savet osnovan je 1950. i ima 45 ~lanova, od ~ega je 8 vladinih pred8

stavnika i po 15 delegata sindikata i poslodavaca. Savet je savetodavno telo vlade. Veoma zanimqiv je primer Irske, kao zemqe ~iji put ekonomskog razvitka Srbija sve ~e{}e prihvata kao po`eqan model. U samoj Irskoj smatra se da je kqu~ni momenat u stabilizaciji ekonomskih prilika u zemqi bio 1987, kada je potpisan socijalni sporazum koji je revidiran 2000. Zajedni~kim delovawem vlade i socijalnih partnera Irska je postala jedna od zemaqa sa najstabilnijim ekonomskim razvojem, u kojoj ne postoji problem nezaposlenosti. Irski ekonomski analiti~ari isti~u socijalni dijalog i kvalitetno partnerstvo kao osnovni razlog ekonomskog preporoda dr`ave.

Socijalni dijalog i tranzicija U zemqama Isto~ne i Centralne Evrope, od kojih je zna~ajan broj ve} postao punopravan ~lan EU, dok su druge na putu prikqu~ewa, socijalni dijalog postao je neminovan deo ukupnih dru{tvenih procesa. Po~etni ciq dijaloga u tim zemqama bio je da se {to bezbolnije prebrodi bolan proces prelaska centralizovanih planskih privreda u tr`i{nu ekonomiju, kao i da se u~vrste osnovni principi funkcionisawa demokratskih dru{tava. Danas je ve} delovawe socijalno-ekonomskih saveta dobilo {irok zamah i wihova uloga je sve sli~nija ulozi ovih tela u zemqama zapadne ekonomije. Institucije socijalnog dijaloga u Ma|arskoj, Slova~koj, ^e{koj, Bugarskoj i Rumuniji, i po svom sastavu i po nadle`nostima, veoma su 9

sli~ne ovakvim telima u EU, dok ovakva tela od 1993. i 1994. deluju i u Rusiji i Ukrajini. Dr`ave koje su nastale na prostoru biv{e SFRJ tako|e iskazuju jasne namere da uspostave socijalni dijalog na principima wegovog funkcionisawa u zemqama EU. Najdaqe je u tim nastojawima odmakla Slovenija, gde je formiran tripartitni Ekonomsko-socijalni savet, ~iji je osnovni ciq da doprinosi utvr|ivawu globalnih okvira ekonomske i socijalne politike i postizawu {irokog konsenzusa u predlagawu i pripremi zakonskih akata. Veoma interesantno je napomenuti da je u Sloveniji ve} postignuta takva uloga socijalnog dijaloga koja omogu}ava partnerima da spre~e usvajawe zakonskih akata ako oni, po wihovom mi{qewu, nisu adekvatni. Ovakva praksa stavqa akcenat na javnu raspravu kod usvajawa pojedinih zakona i znatno olak{ava wihovo usvajawe i primenu, budu}i da wihov tekst predstavqa rezultat usagla{enih mi{qewa. Socijalni dijalog u Hrvatskoj i Makedoniji tako|e dobija na zna~aju.

Socijalni dijalog u Srbiji Iako je u SR Jugoslaviji ve} 1994. osnovan Socijalni savet (~inili su ga predstavnici vlade, SSSJ i Privredne komore), nagove{taji po~etka istinskog socijalnog dijaloga u Srbiji po~eli su se nazirati tek posle demokratskih promena 5. oktobra 2000. Nakon kra}ih priprema, ve} 2. avgusta 2001. potpisan je Sporazum o osnivawu, delokrugu i na~inu delovawa Socijalno-ekonomskog saveta Srbije, koji su, za razliku od saveta iz milo{evi}evskog peri10

oda koji je ustanovqen vladinom uredbom, sporazumno osnovali svi u~esnici socijalnog dijaloga. Nakon po~etnih problema u funkcionisawu Saveta, koji su kuliminirali u periodu usvajawa Zakona o radu, odnosi izme|u socijalnih partnera su konsolidovani, tako da je 2000. do{lo do zakqu~ivawa Sporazuma o unapre|ewu rada Saveta. Ovim dokumentom koji, u su{tini, predstavqa amandmansku dopunu osnovnog sporazuma, socijalni partneri u~vr{}uju kqu~nu ulogu socijalnog dijaloga u reformskim procesima i transformaciji privrednog sistema i predvi|aju dono{ewe odgovaraju}eg zakona o socijalnom dijalogu. Kona~no, 2004. usvojen je Zakon o Socijalno-ekonomskom savetu, kojim su ure|eni osnivawe, registracija, delokrug i na~in rada, finansirawe i druga pitawa. Ovim Zakonom predvi|eno je da Savet ~ine predstavnici Vlade Srbije, reprezentativna udru`ewa poslodavaca i reprezentativni sindikati. Socijalno-ekonomski savet razmatra pitawa: razvoja i unapre|ewa kolektivnog pregovarawa, uticaja ekonomske politike i mera za weno sprovo|ewe na socijalni razvoj i stabilnost, politike zapo{qavawa, politike zarada i cena, konkurencije i produktivnosti, privatizacije i druga pitawa strukturnog prilago|avawa, za{tite radne i `ivotne sredine, obrazovawa i profesionalne obuke, zdravstvene i socijalne za{tite i sigurnosti demografskih kretawa... Savet razmatra nacrte zakona i predloge drugih propisa od zna~aja za ekonomski i socijalni polo`aj zaposlenih i poslodavaca i o wima daje mi{qewe. Svoje stavove dostavqa Vladi, a mi{qewe o zakonima nadle`nom ministarstvu. 11

Socijalno-ekonomski savet ima 18 ~lanova, i to: {est predstavnika Vlade Srbije, {est predstavnika reprezentativnih sindikata i {est predstavnika poslodavaca. Odluke donosi konsenzusom, a predsedavaju}i se bira na period od godinu dana, i to naizmeni~no, iz redova vlade, sindikata, udru`ewa poslodavaca. U ovom momentu, a prema kriterijumima odre|ivawa reprezentativnosti predvi|enim Zakonom o radu, u radu Saveta zastupqeni su Savez samostalnih sindikata Srbije i UGS Nezavisnost, kao i Unija poslodavaca Srbije. Zakonom o socijalno-ekonomskom savetu predvi|ena je i mogu}nost osnivawa saveta za teritoriju autonomne pokrajine i lokalne samouprave. Jo{ 2003. u AP Vojvodini osnovan je Pokrajinski socijalno-ekonomski savet, po evropskom modelu, koji ima zapa`ene rezultate u svom radu, a koji je inicirao i osnivawe vi{e od trideset lokalnih socijalno-ekonomskih saveta u vojvo|anskim op{tinama. Na`alost, samo polovina od wih je danas aktivna. U ostalim delovima Srbije znatno su mawe izra`ene aktivnosti na uspostavqawu socijalnog dijaloga, a saveti su osnovani u zanemarqivo malom broju op{tina.

Problemi socijalnog dijaloga u Srbiji Prvi koraci u uspostavqawu su{tinskog socijalnog dijaloga u Srbiji optere}eni su problemima koji se javqaju kao posledica dugogodi{weg centralisti~kog upravqawa privredom, gde su svi socijalni partneri bili pod, vi{e ili mawe, izra`enim uticajem dr`ave. Ti problemi mogu se prepoznati kao: 12

– te{ko}e u sazrevawu svesti o zna~aju socijalnog dijaloga kao jednog od osnovnih instrumenata transformacije privrednog i dru{tvenog sistema, – te{ko}e u me|usobnim odnosima aktera socijalnog dijaloga. Tripartitnost socijalnog dijaloga podrazumeva u~e{}e tri stabilna socijalna partnera u re{avawu svih pitawa od zajedni~kog interesa, {to zna~i legitimnost organa vlasti i reprezentativnost sindikata i poslodavaca, ali i wihovu stvarnu voqu za funkcionisawem socijalnog dijaloga. Normalan put ka uspostavqawu socijalnog dijaloga podrazumeva da se prvo ispune ovi uslovi, a zatim nesporni partneri po~iwu da stvaraju uslove za uspostavqawe saradwe. U na{em dru{tvu se od uspostavqawa demokratskih promena uglavnom ne postavqa pitawe legitimnosti vlasti, ali postoji izra`en problem wene stabilnosti zbog ~estih izbora. Nestabilna pozicija vlasti objektivno stvara kod socijalnih partnera ose}aj nepoverewa u mogu}nost sprovo|ewa dugoro~nih ciqeva, zbog nedostatka jedinstvene dr`avne politike koja ne bi zavisila od nomenklature na vlasti. Tako|e, vlast jo{ uvek su{tinski ne po{tuje mi{qewe socijalnih partnera, formalno ispuwavaju}i svoju obavezu konsultacija sa wima, ali u kasnijem toku ne uva`ava wihove stavove. Odnose izme|u dva reprezentativna sindikata, Samostalnog sindikata Srbije i UGS Nezavisnost optere}uje ~iwenica da su bili izrazito suprotstavqeni u vreme vladavine SPS, tako da je SSS ocewivan kao saveznik tada{we vlasti, dok je Nezavisnost i osnovana sa ciqem da bude wegova protivte`a, tako da i danas me|u wima po13

stoji sumwi~avost, uz veoma labavu saradwu. Drugi uzrok zategnutih odnosa me|u sindikatima je podela imovine. Naime, Samostalni sindikat, koji je u dugom vremenskom periodu bio i jedini sindikat u na{em dru{tvu, koristi veliki deo nepokretnosti za koje ostali sindikati smatraju da i wima delimi~no pripadaju. U Srbiji je tako|e stepen organizovawa poslodavaca u svoje asocijacije u ovom momentu na veoma niskom nivou. Jedino reprezentativno udru`ewe, koje ispuwava kriterijum dobrovoqnosti je Unija poslodavaca Srbije, tako da ona i predstavqa socijalnog partnera u socijalno-ekonomskim savetima Srbije i Vojvodine, iako je van wenog ~lanstva velik broj zna~ajnih poslodavaca. Pored nabrojanih, postoje i drugi problemi u funkcionisawu socijalnog dijaloga u Srbiji, poput nedostatka kulture dijaloga, nedostatka tolerantnosti, ve}eg broja neuspe{nih privatizacija koje negiraju principe korektnog partnerstva, poguban uticaj retrogradnih politi~kih snaga koje ose}aju averziju prema svim evropskim vrednostima i sl. Ipak, pred Srbijom je {ansa da prihvatawem principa socijalnog partnerstva i svih drugih evropskih principa i prakti~no doka`e da wen put ka evropskim integracijama predstavqa `equ ogromnog dela stanovni{tva.

ka afirmaciji socijalnog dijaloga, posebno kroz isticawe ~iwenice da je po~etak naglog napretka privreda u razvijenim zemqama vezan za uspostavqawe kvalitetnog socijalnog dijaloga i zakqu~ivawe socijalnog dogovora izme|u partnera. To je jedini na~in za postizawe minimalnog NACIONALNOG KONSENZUSA koji bi omogu}io svim strukturama dru{tva da se u potpunosti posvete re{avawu ekonomskih problema, bez bojazni da }e novi sukobi zaustaviti taj proces.

Zakqu~ak

Prevela: Svetlana Tomi}

Abstract One of the inevitable consequences of the process of transforming authoritarian into democratic social systems is a shift in awareness of the need for participation of numerous social elements in deciding on the most relevant aspects of transformation. Current social processes in Serbia, similar to those in all transitional countries, have two seemingly contradictory characteristics: suspension of public property and defining private property as an inviolable form of ownership, while, at the same time, social-democratic values are stimulated through affirmation of civil rights, the right to work and workers’ rights gaining utmost significance. Hence, social dialogue represents a process which enables active participation of both employees and employers in achieving democratic changes leading to ideals of western democracies.

U na{em dru{tvu jo{ uvek nije sazrela svest o zna~aju socijalnog dijaloga, tako da se i daqe wegov zna~aj potcewuje. Zato su aktivnosti Demokratske stranke usmerene 14

15

CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 316.647.5:331.1(035) 351.83:331.1 VASIN, Miroslav Socijalni dijalog : evropska tekovina bez alternative / autor Miroslav Vasin. – Beograd : Demokratska stranka, Istra`iva~ko-izdava~ki centar, 2006 (Beograd : Cicero print). – 16 str. ; 15 cm. – (Mala biblioteka Srbija 21 – novi po~etak. Kako do zaposlewa) Tira` 10.000. – Abstract. ISBN 86-7856-023-1 a) Socijalni dijalog – Priru~nici COBISS.SR-ID 134916108

16