SAMO ZA ZVANIČNU UPOTREBU

Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Dokument Svjetske banke Nezvanični prevod SAMO ZA ZVANIČNU U...
Author: Dorcas Cain
3 downloads 1 Views 1MB Size
Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized

Dokument Svjetske banke

Nezvanični prevod

SAMO ZA ZVANIČNU UPOTREBU Izvještaj br. 41330 - BA

MEĐUNARODNA BANKA ZA REKONSTRUKCIJU I RAZVOJ (INTERNATIONAL BANK FOR RECONSTRUCTION AND DEVELOPMENT) MEĐUNARODNA ASOCIJACIJA ZA RAZVOJ (INTERNATIONAL DEVELOPMENT ASSOCIATION) MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA (INTERNATIONAL FINANCE CORPORATION) MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANCIJE INVESTICIJA (MULTILATERAL INVESTMENT GUARANTEE AGENCY)

STRATEGIJA PARTNERSTVA (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY) ZA BOSNU I HERCEGOVINU ZA PERIOD FG 2008. - FG 2011.

Public Disclosure Authorized

12. novembar 2007. godine

Jedinica za zemlje jugoistočne Evrope (Southeast Europe Country Unit) Region Evrope i srednje Azije (Europe and Central Asia Region) Međunarodna finansijska korporacija (International Finance Corporation, IFC) Južna Evropa i srednja Azija (Southern Europe and Central Asia) Multilateralna agencija za garancije investicjia (Multilateral Investment Guarantee Agency, MIGA) Ovaj dokument je namjenjen za ograničenu distribuciju i primaoci ga mogu koristiti samo za obavljanje svojih službenih dužnosti. Njegov sadržaj se u drugim slučajevima ne smije otkrivati bez ovlaštenja Svjetske banke.

i

Datum posljednje Strategija za pomoć zemlji (Country Assistance Strategy) bio je 16. septembar 2004. godine. VALUTNI EKVIVALENTI (Kursna stopa efektivna na dan 7. novembra 2007. godine) Valutna jedinica = Konvertibilna marka (BAM) 1,00 BAM = 0,744 US$ 1,574 US$ = 1,00 SDR FISKALNA GODINA VLADE 1. januar – 31. decembar AKRONIMI I SKRAĆENICE AAA APL BAC BAM BH CAB CAS CDP CEM CIT CPS DCF DFID DPLs EBF EBRD EC ECSEE EIB EMSAC ERP ESW EU EUR FDI BDP GEF GNI GTZ HBS HSEP

Analitičke i savjetodavne usluge (Analytical and Advisory Services) Prilagodivi programski zajam (Adaptable Program Lending) Kredit za strukturalno prilagođavanje poslovnog okruženja (Business Enabling Environment Adjustment Credit) Konvertibilna marka Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina Deficit tekućeg računa (Current Account Deficit) Strategija za pomoć zemlji (Country Assistance Strategy) Projekat razvoja zajednica (Community Development Project) Ekonomski memorandum za zemlju (Country Economic Memorandum) Porez na dobit preduzeća (Corporate Income Tax) Strategija partnerstva (Country Partnership Strategy) Forum za koordinaciju donatora (Donor Coordination Forum) Odjel Vlade Ujedinjenog Kraljevstva za međunarodni razvoj (UK Department for International Development) Zajmovi za razvojne politike (Development Policy Loans) Vanbudžetski fond (Extra-Budgetary Fund) Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development) Evropska komisija (European Commission) Energetska zajednica jugoistočne Evrope (Energy Community of Southeast Europe) Evropska investicijska banka (European Investment Bank) Kredit za strukturalno prilagođavanje ekonomskog upravljanja (Economic Management Structural Adjustment Credit) Projekat restruktuiranja obrazovanja (Education Restructuring Project) Ekonomski i sektorski rad (Economic and Sector Work) Evropska Unija (European Union) Euro Direktne strane investicije (Foreign Direct Investment) Bruto domaći proizvod Globalni fond za zaštitu okoliša (Global Environment Facility) Bruto državni dohodak (Gross National Income) Njemačka agencija za tehničku saradnju Anketa o budžetu domaćinstava (Household Budget Survey) Projekat jačanja zdravstvenog sektora (Health Sector Enhancement Project)

ii

ICT ICTY IDA IEG IFC IMF IPA IPARD ITA ZJN LSMS MDGs MIGA SRS SOR NFC NVO NOE NPV OHR OSCE PBA PDPC PEIR PEP-SE PIC PJI PIT PPIAF PPP PRSP PTAC ROSC AA RS SAA SAP SDR SEE

Informaciona i komunikaciona tehnologija (Information Communications Technology) Međunarodni tribunal za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia) Međunarodna asocijacija za razvoj (International Development Association) Nezavisna grupa za evaluacije (Independent Evaluation Group) Međunarodna finansijska korporacija (International Finance Corporation) Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund) Instrument EU za pomoć prije priključenja (Instrument for Pre-Accession) Instrument EU za pomoć prije priključenja za ruralni razvoj (EU Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development) Uprava za indirektno oporezivanje (Indirect Tax Authority) Zakon o javnim nabavkama Anketa za mjerenje životnog standarda (Living Standards Measurement Survey) Milenijumski razvojni ciljevi (Millennium Development Goals) Multilateralna agencija za garancije investicija (Multilateral Investment Guarantee Agency) Srednjoročna razvojna strategija Srednjoročni okvir rashoda Nacionalni fiskalni savjet (National Fiscal Council) Nevladine organizacije Neformalna ekonomija (Non-observed Economy) Neto sadašnja vrijednost (Net Present Value) Ured visokog predstavnika (Office of the High Representative) Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (Organization for Security and Cooperation in Europe) Alokacije zasnovane na uspješnosti (Performance-Based Allocation) Kredit za programiranje razvojne politike (Programmatic Development Policy Credit) Pregled javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review) Partnerstvo sa privatnim preduzećima za jugoistočnu Evropu (Savjetodavne usluge IFC-a) (Private Enterprise Partnership Southeast Europe - IFC Advisory Services) Vijeće za implementaciju mira (Peace Implementation Council) Planovi javnih investicija Porez na dohodak građana (Personal Income Tax) Savjetodavna jedinica za partnerstva javnog i privatnog sektora (Public Private Infrastructure Advisory Facility) Partnerstvo javnog i privatnog sektora (Public Private Partnership) Strategija za smanjenje siromaštva (Poverty Reduction Strategy Paper) Kredit za tehničku podršku privatizaciji (Privatization Technical Assistance Credit) Izvještaj o poštivanju standarda i kodeksa – Računovodstvo i revizija (Report on the Observance of Standards and Codes – Accounting and Auditing) Republika Srpska Sporazum o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association Agreement) Proces stabilizacije i priključivanja (Stabilization and Association Process) Posebna prava vučenja (Special Drawing Rights) Jugoistočna Evropa (Southeast Europe)

iii

SESP SIDA SITAP SME SOE SOSAC II TA UK UNDP USAID PDV WBG WBI

Drugi projekat za podršku zapošljavanju (Second Employment Support Project) Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (Swedish International Development Cooperation Agency) Projekat za tehničku podršku socijalnom osiguranju (Social Insurance Technical Assistance Project) Mala i srednja preduzeća (Small and Medium Enterprise) Preduzeće u državnom vlasništvu (State-Owned Enterprise) Drugi kredit za prilagođavanje socijalnog sektora (Social Sector Adjustment Credit II) Tehnička podrška (Technical Assistance) Ujedinjeno Kraljevstvo (United Kingdom) Razvojni program Ujedinjenih nacija (United Nations Development Programme) Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (United States Agency for International Development) Porez na dodatnu vrijednost Grupa Svjetske banke (World Bank Group) Institut Svjetske banke (World Bank Institute)

Potpredsjednik: Direktor za zemlju: Vođe projektnih timova:

Svjetska banka Shigeo Katsu Orsalia Kalantzopoulos Marco Mantovanelli / Penny Williams

iv

IFC Declan Duff Shahbaz Mavaddat George Konda

MIGA Yukiko Omura Frank Lysy Mario Marchesini

STRATEGIJA PARTNERSTAVA (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY) ZA BOSNU I HERCEGOVINU SADRŽAJ

IZVRŠNI SAŽETAK .............................................................................................................................. 1 I. KONTEKST ZEMLJE ........................................................................................................................ 3 A. Politička ekonomija i društveni kontekst ..................................................................................... 3 B. Novija ekonomska dešavanja i preostali izazovi ........................................................................ 5 C. Profil siromaštva ........................................................................................................................ 8 D. Srednjoročne perspektive............................................................................................................ 9 E. Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje ................................................................................... 10 F. Ocjena upravljanja javnim finansijama i povjereničkih aranžmana ........................................... 11 II. PROGRAM ZA RAZVOJ ZEMLJE I PITANJA ............................................................................. 13 A. Prioriteti za zemlju.................................................................................................................... 13 B. Sektorska pitanja....................................................................................................................... 14 C. Upravljanje ............................................................................................................................... 18 III. PROGRAM GRUPE SVJETSKE BANKE..................................................................................... 20 A. Implementacija posljednje CAS strategije i naučene lekcije ...................................................... 20 B. Predloženi program za partnerstvo Svjetske banke sa BH ....................................................... 24 C. Uloga partnera i participatorni proces........................................................................................ 35 IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA .......................................................................................................... 38 Aneksi Aneks 1: Platforma za akciju ................................................................................................................. 40 Aneks 2: Izvještaj o ispunjenju strategije CAS ..................................................................................... 42 Aneks 3: Matrica rezultata..................................................................................................................... 77 Aneks 4: Matrica donatorske podrške ................................................................................................... 81 Aneks 5: Odnos sa EU i napredovanje ka pristupanju EU .................................................................... 82 Aneks 6: Ocjena upravljanja.................................................................................................................. 84 Aneks 7: Aneks za privatni sektor ......................................................................................................... 88 Aneks 8: Napredak ka ostvarivanju milenijumskih razvojnih ciljeva ................................................... 92 Aneks 9: Standardni aneksi za CPS....................................................................................................... 94 Aneks A2: Kratki pregled zemlje .......................................................................................... 94 Aneks B2: Izabrani indikatori portfelja Svjetske banke ........................................................ 96 Aneks B3: Sažeti pregled programa IBRD/IDA ................................................................... 97 Aneks B3: Sažeti pregled programa IFC i MIGA ................................................................. 98 Aneks B4: Sažeti pregled ne-finansijskih usluga .................................................................. 99 Aneks B6: Ključni ekonomski indikatori ............................................................................ 100 Aneks B7: Ključni indikatori izloženosti ............................................................................ 102 Aneks B8: Portfelj operacija ............................................................................................... 103 Aneks B8: Izjava o zadržanom i isplaćenom portfelju IFC-a ............................................. 104

v

Okviri Okvir 1: Ustavna struktura Bosne i Hercegovine .................................................................................... 3 Okvir 2: Projekat alternativne metode rješavanja sporova IFC-a. ....... .................................................21 Okvir 3: Anketa među klijentima Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu.......................................... 22 Slike Slika 1: Strategija Grupe Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu ....................................................... 26 Tabele Tabela 1: Bosna i Hercegovina: Makroekonomski okvir, 2005-2011. godina ........................................ 6 Tabela 2: Bosna i Hercegovina: Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje ............................................. 12 Tabela 3: Kreditni scenariji za BH: osnovni scenario i scenario visokog nivoa pozajmljivanja ........... 29 Tabela 5: Indikativna tabela za pozajmljivanje ..................................................................................... 34 Tabela 6: Tabela za AAA ...................................................................................................................... 34 Mapa Bosne i Hercegovine.................................................................................................................. 105

Slijedeće osoblje Grupe Svjetske banke dalo je svoj doprinos pripremi Strategije CPS, u ulozi članova osnovnog tima: Jasmina Hadžić, Ivailo Izvorski, George Konda, Marco Mantovanelli, Mario Marchesini, Orhan Nikšić, Željka Njuhović, Goran Tinjić, i Penny Williams. Slijedeće osoblje Svjetske banke doprinjelo je pripremi Strategije CPS: Natalie Abu-Ata, Lystra Antoine, Amarquaye Armar, Tamar Manuelyan Atinc, Dominique Bichara, David Bontempo, Henk Busz, Olav Rex Christensen, Gerardo Corrochano, Ivana Curić, Giovanni Daniele, Aniruddha Dasgupta, Marianne Fay, Charles Feinstein, Armin Fidler, Vesna Frančić, Bernard Funck, Daniel Gerber, Michele Gragnolati, Anila Graupp, Cheryl Gray, Lamija Hadžagić, Ardo Hansson, Mozammal Hoque, Richard Martin Humphreys, Michael Jarvis, Mirjana Karahasanović, Nikola Kerleta, Robert Kirmse, Indira Konjhodžić, Jana Kunicova, Julian Lampietti, Zorica Lešić, Toby Linden, Paula Lytle, Haris Mešinović, Devesh Chandra Mishra, Pradeep Mitra, Fernando Montes-Negret, Jessica Mott, David Nagy, John Pollner, Bryce Quillin, Vedad Ramljak, Pervaiz Rashid, Tarik Šahović, Pia Schneider, Cora Shaw, Emma Svec, Erwin Tiongson, Willem van Eeghen, Mikko Vayrynen, Tevfik Mehmet Yaprak, Anders Zeijlon, Sally Zeijlon. Tim za pripremu strategije CPS bi posebno želio da oda priznanje i zahvali se slijedećima: Erika Jorgensen iz OPCS-a, Angelique dePlaa iz FRM-a i Paul Levy iz FINCR-a, za njihove savjete i usmjeravanja. Tim za pripremu strategije CPS bi želio da se posebno zahvali: gospodinu Nikoli Špiriću, Predsjedavajućem Vijeća ministara BH, gospodinu Draganu Vrankiću, Ministru finansija i trezora BH, gospodinu Vjekoslavu Bevandi, Ministru financija Federacije BH, gospodinu Aleksandru Džombiću, Ministru finansija Republike Srpske i osoblju njihovih kancelarija, za usmjeravanje i saradnju u toku pripremanja Strategije CPS.

vi

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

IZVRŠNI SAŽETAK 1. Bosna i Hercegovina (BH) je ostvarila izuzetan napredak u postkonfliktnoj rekonstrukciji i izgradnji države od kraja rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Dejtonski mirovni sporazum, potpisan 1995. godine, uspostavio je kompleksnu strukturu upravljanja, koja se sastoji od Vijeća ministara na državnom nivou i dvije entitetske vlade: Federacije Bosne i Hercegovine (Federacija) i Republike Srpske (RS). Autonomni Distrikt Brčko je toj strukturi dodan 1999. godine. 2. Uz kontinuiranu podršku međunarodne zajednice, zemlja je napravila korake ka uspostavljanju funkcionalne tržišne privrede i ostvarivanju napretka ka integraciji u EU. Ekonomija BH je stabilna. Rast je od 2000. godine u prosjeku iznosio pet posto, dok je inflacija ostala na niskom nivou, ispod pet posto, u toku najvećeg dijela dekade. Iako su najnoviji podaci nedostatni, postoje određeni dokazi o smanjenju siromaštva, iako ruralne oblasti možda zaostaju. Pregovori sa Evropskom Unijom (EU) o Sporazumu o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association Agreement, SAA) otvoreni su u novembru 2005. godine. Tehnički pregovori su zaključeni, ali SAA još nije potpisan zbog kašnjenja restruktuiranja policijskih snaga. 3. Grupa Svjetske banke je igrala značajnu ulogu u toj priči o razvoju sa ukupnim obvezivanjem od preko 1.1 milijarde US$ u kreditima i grantovima IDA-e od 1996. godine i gotovo 250 miliona US$ originalnog obvezivanja iz Međunarodne finansijske korporacije (International Finance Corporation, IFC) i oko 310 miliona US$ u garancijama od MIGA-e. To je predstavljalo jedan od najvećih programa podrške po glavi stanovnika koju je dobila ijedna zemlja u postkonfliktnom periodu. Značajna većina te podrške došla je u fazi rekonstrukcije. Pregled programa rekonstrukcije u BH koji je izvršila Nezavisna grupa za evaluacije (Independent Evaluation Group, IEG) otkrio je da je to bio primjer “Svjetske banke u najboljem svijetlu”. 4. Bez obzira na veoma značajan napredak u oblasti fizičke rekonstrukcije, zbog rata i napora neophodnih za rekonstrukciju izgubljeno je više od dekade u odnosu na tranzicione reforme. Kompleksno institucionalno i političko okruženje omogućava namjerne i koncentrisane političke opstrukcije mnogih reformi i česte političke pat pozicije, a one, sa svoje strane, dodatno otežavaju brži napredak ekonomskih reformi. To je usporilo razvoj institucionalne infrastrukture koja bi u potpunosti podržavala tržišnu privredu i integraciju u EU na nivou cijele zemlje. 5. U vrijeme posljednje Strategije pomoći zemlji (Country Assistance Strategy, CAS) koju je Upravni odbor podržao u avgustu 2004. godine), Svjetska banka i drugi donatori su iskazali optimizam i mišljenje da je BH bila na rubu brze i značajne tranzicije od rekonstrukcije do u potpunosti posvećenog razvojnog partnerstva: Srednjoročna razvojna strategija na državnom nivou je usaglašena, diskusije sa EU o daljnjoj integraciji su počeli, a došlo je i do određenog napretka u procesu privatizacije. Zbog toga, strategija CAS je bila koncentrisana na kredite za razvojne politike (Development Policy Lending, DPL)1, u vidu podrške za reformu javnog sektora i razvoj privatnog sektora. Iako su u toku prethodnog perioda strategije CAS sprovedene određene važne reforme, gledajući unazad jasno je da je stepen optimizma koji je bio prisutan u to vrijeme bio donekle neosnovan. Sada postoji široki koncensus da je ključni razlog za slabu implementaciju DPL-a bio nedostatak političke posvećenosti reformama. Međutim, to je takođe bilo otežano činjenicom da su određeni programi koje je podržavala Svjetska banka bili isuviše kompleksni i ambiciozni.

1

Ranije nazivano ‘pozajmljivanjem za prilagođavanje’

1

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. 6. Ova Strategija partnerstva sa zemljom (Country Partnership Strategy, CPS) ima za cilj da se fokusira na oblasti u kojima postoji opredjeljenost Vlade i kapacitet za postizanje rezultata u odnosu na razvojne strategije i reforme. Identifikacija oblasti za intervencije koje bi imale bezuslovno vlasništvo Vlade, a koje bi ujedno imale i značajan razvojni uticaj, predstavljala je i dalje će predstavljati ključni izazov. Portfelj Svjetske banke će se uglavnom sastojati od investicijskih kredita, te od u velikoj mjeri usmjerenih DPL-a, uz uslov da za njih postoji politička opredjeljenost u konkretnoj oblasti. 7. Spektar intervencija iz svih dijelova Grupe Svjetske banke koristiće se u partnerstvu i saradnji sa drugim donatorima, sa ciljem stvaranja povoljnog okruženja za daljnje reforme. IFC će tražiti prilike da ponudi kredite i kapitalna ulaganja u podršci automobilskg, metalurškog, finansijskog sektora te sektora turizma u BH, uz istovremeno pružanje podrške razvoju malih i srednjih preduzeća i obezbjeđivanje savjetodavnih usluga; MIGA će biti otvorena za podršku direktnim stranim investicijama u BH pomoću obezbjeđivanja garancija za politički rizik. 8. Na strani Svjetske banke, resursi u okviru osnovnog programa ove strategije CPS programirani su tako da se sastoje od mješavine IDA-e i IBRD-a sredstava. BH će početi da koristi finansiranje IBRD-a u toku prve godine implementacije CPS. Očekuje se da će zemlja upotpunosti preći sa IDA sredstava na sredstva IBRD-a na kraju perioda implementacije ove strategije CPS. Projektno finansiranje biće mješovito i ukupno oko 50 miliona US$ će biti dostupno na godišnjem nivou. Ako se ostvari napredak u postizanju indikatora uspješnosti, BH će imati na raspolaganju dodatni iznos od 20 miliona US$ godišnje. Srednjoročna ocjena indikatora uspješnosti biće provedena krajem 2009. godine. 9. Bez obzira na snažne ekonomske rezultate i u razumnoj mjeri zdrav portfelj, nivo rizika uključen u program za BH je znatan. Najveći interni rizici za implementaciju programa u BH su politička opstrukcija ekonomskih reformi i pogoršanje kvaliteta političkog dijaloga. U međuvremenu, lokalne i regionalne političke tenzije nose rizik toga da će pažnja kreatora politika biti odvučena od programa ekonomskih reformi. 10.

Izvršni direktori bi mogli da razmotre slijedeće: i) Da li su lekcije iz perioda implementacije prethodne strategije CAS adekvatno odražene u strategiji CPS; ii) Da li su finansijski resursi, uslovi i odrednice za uspješnost adekvatno usklađeni sa nivoom razvoja BH; iii) da li je program adekvatno skrojen tako da se resursi Grupe Svjetske banke iskoriste na najbolji mogući način tako da se odgovori na potrebe BH.

2

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

I.

KONTEKST ZEMLJE

A. Politička ekonomija i društveni kontekst 1. Bosna i Hercegovina (BH) ima kompleksnu strukturu upravljanja. Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, mir je održavan u BH i zemlja je postigla izuzetan napredak u rekonstrukciji i ekonomskom razvoju. Dejtonski mirovni sporazum je uspostavio kompleksnu strukturu upravljanja koja se sastoji od Vijeća ministara na državnom nivou i dvije entitetske vlade: Federacije Bosne i Hercegovine (Federacija) i Republike Srpske (RS). Autonomni Distrikt Brčko je toj strukturi dodan 1999. godine. Federacija je podijeljena na deset kantona i 74 opštine. Republika Srpska je podijeljena na 63 opštine (vidjeti Okvir 1). Okvir 1: Ustavna struktura Bosne i Hercegovine.

Tripartitno predsjedništvo Država Federacija Centralna vlada

Distrikt

Brčko

Republika Srpska Centralna vlada

Kantoni (10) Općine (74)

Opštine (63)

2. Kompleksna institucionalna struktura omogućava koncentrisanu i namjernu političku opstrukciju reformi i česte političke pat pozicije, koje su, sa svoje strane, otežale brzo napredovanje ekonomskih reformi. Bez obzira na napredak postignut na stvaranju novih institucija na državnom nivou nakon 1995. godine, suprotna gledišta o ulozi države BH, u kombinaciji sa naporima da se zadrži što je viši mogući stepen autonomije entiteta, unazadili su razvoj institucionalne infrastrukture na cijeloj teritoriji države koja bi u potpunosti podržavala tržišnu ekonomiju i integraciju sa EU. Jedinstveni ekonomski prostor i zajednička vizija zemlje kao okvir za kreiranje ekonomskih politika pojavljivali su se sporo: tek u 2004. godini usvojena je Srednjoročna razvojna strategija, prvi dokument te vrste koji se odnosi na cijelu zemlju i koji je pripremljen na lokalnom nivou. 3. Prisustvo međunarodne zajednice u BH je još uvijek znatno. BH funkcioniše pod nadzorom Visokog predstavnika / i Specijalnog predstavnika EU, kojem podršku daje Ured Visokog

3

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. predstavnika (Office of the High Representative, OHR). To je funkcija koja je stvorena za nadzor implementacije civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i nosi široka ovlaštenja za propisivanje legislative i otpuštanje javnih zvaničnika. Visoki predstavnik je pod supervizijom Vijeća za implementaciju mira (Peace Implementation Council, PIC), koji se sastoji od predstavnika zemalja i agencija koje pružaju podršku mirovnom procesu na različite načine. Kontingent trupa EUFOR-a i dalje sprovodi nadzor nad bezbjednosnom situacijom, a, iako su bojazni vezane za ličnu sigurnost u velikoj mjeri minimizirane, razdvajanja u društvu su i dalje prisutna. U toku opštih izbora 2006. godine nacionalistička retorika je povećana, što je dodatno otežalo pat poziciju vezanu za reforme. 4. Pregovori sa EU o Sporazumu o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association Agreement, SAA) otvoreni su 2005. godine; tehnički pregovori su zaključeni, ali Sporazum još nije potpisan. SAA je najvećim dijelom zakočen nedostatkom dogovora o restruktuiranju policije, što je ključni preostali uslov koji treba ispuniti (iako je reforma javnog emitovanja i puno poštivanje ICTY takođe neophodne za potpisivanje SAA, vidjeti u Aneksu 5). PIC je u oktobru 2007. godine zaključio da nedostatak napretka vezanog za reforme koje zahtjeva SAA predstavlja gorko razočaranje i izvor bojazni za međunarodnu zajednicu. Međutim, Vijeće je pozdravilo potpisivanje Mostarske deklaracije2 28. oktobra 2007. godine, kao polaznu osnovu za pozitivni ponovni angažman koalicionih stranaka u vladi. 5. Pristupanje EU i dalje je ključni cilj za BH, ali je za to neophodna reforma upravljanja. Ubrzavanje reforme i procesa integracije u EU – što prema anketama o mišljenju javnosti podržava većina stanovništva – zahtijevale bi oživljavanje spremnosti vlada da riješe problematične oblasti, uključujući i one vezane za konflikte interesa kojima se izvlače koristi iz nefleksibilnosti i kompleksnosti višeslojne strukture vlasti. Pokušaj reformisanja ustava iz aprila 2006. godine nije bio uspješan. Došlo je do slamanja krhkog koncenzusa između onih koji daju prednost postepenim promjenama u odnosu na status quo, bez obzira koliko skromne te promjene bile, i onih koji daju prednost radikalnijem restruktuiranju. Perspektive za novi ustavni dogovor su u najboljem slučaju neizvjesne u postojećem političkom okruženju. 6. Uz interne faktore, politička klima u BH je u toku posljednje godine bila pod uticajem regionalnih dešavanja. Diskusije o mogućim vezama između rješavanja statusa Kosova i integriteta BH kao suverene države imali su negativan efekt na političko okruženje u BH i povećali su otpore prema jačanju institucija na državnom nivou. U RS su se čuli pozivi za održavanjem referenduma o samo-određivanju. 7. Međutim, čak i u postojećem okruženju, napredak u vezi sa ključnim reformama je moguć i neophodan. Potpisivanje Platforme za akciju (Aneks 1) u oktobru 2007. godine o ključnim strukturalnim reformama koje bi mogle da oslobode potencijal privrede BH je ohrabrujuće. Platforma za akciju ima za cilj ubrzavanje implementacije hitnih reformi za privlačenje investicija, ubrzavanje stvaranja radnih mjesta i unapređenje životnog standarda u zemlji. Potpisnici su se saglasili da hitna ekonomska reforma ne može da bude stavljena na čekanje dok se osnovni politički sukobi ne razriješe. Ona podržava akcije za: (i) unapređenje fiskalne koordinacije i stabilnosti; (ii) stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja; i (iii) promovisanje drugih reformi koje osiguravaju održiv razvoj. Uspješna i brza implementacija tih preuzetih obaveza bi bila u interesu svih građana BH.

2

28. oktobra 2007. godine, lideri šest najvažnijih stranaka su se sreli u Mostaru i postigli dogovor o opštim principima koji bi mogli da podrže pozitivan korak ka ispunjenju neizvršenog dijela programa SAA.

4

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

B. Novija ekonomska dešavanja i preostali izazovi Proizvodnja, inflacija i zaposlenost 8. BH je ostvarila značajan napredak u ekonomskoj rekonstrukciji od kraja rata, a ekonomska ekspanzija je i dalje solidna. Vođena najvećim dijelom skokom cijena metala na međunarodnom tržištu, ranijim reformama, novim kapacitetima za preradu metala i značajnim dotokom doznaka iz inostranstva, ekonomska ekspanzija je ostala stabilna u toku posljednjih nekoliko godina. Realna stopa rasta BDP-a, koja je od 2000. godine u prosjeku iznosila pet posto godišnje i koja će se u 2007. godini vjerovatno povećati do šest posto, pomogla je da se nivo BDPa vrati na predratni nivo.3 Međutim, još mnogo ostaje da se uradi, da bi se stvorili uslovi za održiv rast vođen privatnim sektorom i za smanjivanje rizika po teško stečenu fiskalnu stabilnost. 9. Inflacija je ostala niska. Usidrena u aranžmanu valutnog odbora, očekuje se da će inflacija u 2007. godini u prosjeku iznositi dva posto, nakon jednokratnog oštrog povećanja na 7,5 posto u 2006. godini kao posljedice uvođenja poreza na dodatnu vrijednost (PDV). 10. Stepen zaposlenosti u formalnom sektoru je nizak, ali sada raste. Nakon nekoliko godina gubljenja radnih mjesta, stepen zapošljavanja je povećan, a izvještava se i da je ukupna zaposlenost 2006. godine povećana za pet posto. Nezaposlenost se početkom 2007. godine smanjila na 29 posto, sa 31 posto 2006. godine. Održiva unapređenja zaposlenosti će zahtijevati strukturalne promjene u modelu proizvodnih aktivnosti. Vanjska dešavanja 11. Deficit tekućeg računa i dalje je velik i predstavlja ključni makroekonomski izazov, bez obzira na dokaze o tome da je jaz manji nego što se zvanično procjenjuje. Prema zvaničnim procjenama, deficit tekućeg računa je smanjen sa oko 20 posto BDP-a u 2005. godini na 10,7 posto BDP-a u 2006. godini, zbog rasta obima izvoza u svim sektorima i unapređenja statističkog izvještavanja. Preliminarni podaci ukazuju da će vanjski deficit opet da se proširi u 2007. godini na čak 17 posto. Međutim, postoje znatni dokazi o tome da bi deficit tekućeg računa mogao biti daleko manji od zvaničnih procjena, zbog potcjenjivanja dotoka doznaka i drugih tekućih transfera. 12. Neto dotok kapitala je konzistentno premašivao deficit tekućeg računa, što je dovelo do povećanja rezervi strane valute. Rezerve su se sa krajem septembra 2007. godine povećale na 3,5 milijardi US$ (što odgovara vrijednosti pokrića uvoza za 5,2 mjeseca). Dotok direktnih stranih investicija se 2007. godine povećao na oko 11 posto BDP, što odražava znatan napredak privatizacije u RS. 13. Bruto vanjski dug BH opao je sa 60,3 posto BDP 2003. godine na oko 50 posto BDP krajem 2007. godine, zahvaljujući brzom smanjenju javne vanjske zaduženosti. Javni vanjski dug iznosio je tek nešto ispod polovine ukupnog vanjskog duga i njime dominiraju obaveze prema multilateralnim i bilateralnim povjeriocima. Svjetska banke ja najveći pojedinačni povjerilac za zemlju, sa preostalim neizmirenim bilansom duga od 1,4 milijarde US$ sa krajem juna 2007. godine, što odgovara nivou od 10,3 posto BDP. Dug BH prema Svjetskoj banci iznosio je oko 20,5 3 Agencija za statistiku je revidirala podatke iz nacionalnih računa tako da odražavaju dio znatno velike neposmatrane ekonomije, čime je BH dovedena u sklad sa većinom drugih zemalja u regionu. Kao rezultat prilagođavanja u 2005. i 2006. godini, nominalni BDP je sada viši za oko 17 posto. Procjene trećih strana o neposmatranoj ekonomiji u BH ukazuju da bi ona mogla biti na nivou od čak 40-50 posto BDP.

5

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. posto ukupnog vanjskog duga zemlje. Više od polovine vanjskog duga BH je izraženo u eurima, a oko jedne polovine vanjskog duga je ugovoreno sa promjenljivim kamatnim stopama, što rezultuje znatnim nivoom izloženosti promjenljivim uslovima na globalnom tržištu Fiskalna dešavanja Tabela 1: Bosna i Hercegovina: Makroekonomski okvir. 2005-2011, godina 2005. Ostv.

2006. Proc.

2007. Proj.

2008. Proj.

2009. Proj.

2010. Proj.

2011. Proj.

4.5 2.0 25.738 4590

4.5 2.0 27.381 4870

Procenat promjene Realna stopa rasta BDP Maloprodajne cijene (prosjek) Nominalna stopa BDP-a (u mil. BAM) BND po glavi stanovnika (Atlas metod)

5,0 3,6 16.928 2950

6,3 7,5 19.106 3240

6,0 2,0 20.758 3540

6.5 2.0 22.528 3960

5.5 2.0 24.195 4330

U procentima BDP-a 1/ Potrošnja Investicije Strana štednja

116,3 22,0 19,8

113,2 16,2 10,7

116,9 18,6 16,9

113,7 19,8 16,2

111,0 20,6 15,4

108,0 21,2 13,7

105,7 21,2 12,7

Bilans tekućeg računa Uvoz roba i usluga Izvoz roba i usluga Vanjske rezerve (u mjesecima uvoza)

-19,8 74,7 33,0 4,0

-10,7 66,5 36,6 5,0

-16,9 74,3 38,9 5,3

-16,2 74,6 41,0 5,7

-15,4 74,4 42,6 5,7

-13,7 73,6 44,4 5,7

-12,7 72,5 45,5 5,5

46,6

47,0

46,3

46,1

45,2

44,9

44,1

49,5 9,1 0,0 23,5

44,2 5,9 2,8 21,7

46,5 6,3 -0,2 19,5

46,9 6,8 -0,8 33,3

46,5 6,5 -1,3 32,0

46,4 6,4 -1,5 42,0

46,1 6,1 -2,0 40,6

52,3 14,6

56,4 14,0

62,7 14,6

49,0 10,1

47,8 10,6

Konsolidovani prihodi vlada na svim nivoima Konsolidovani rashodi vlada na svim nivoima od čega: Kapitalna potrošnja Fiskalni bilans Javni dug 2/

Procenat promjene Domaće kreditiranje izvan vladinog sektora Novac prema opštoj definiciji

44,3 18,2

48,4 24,7

50,3 21,2

49,5 15,3

Vanjski dug (u procentima BDP-a) Servisiranje duga 3/

47,5 11,6

52,1 7,9

50,1 9,0

47,4 13,4

48,5 9,2

1/ U odnosu na BDP prilagođen za 8 posto za imputirane rente i kasnije za još 7 posto za neposmatranu ekonomiju. 2/ Počevši od 2008. godine, uključuje formalizaciju domaćih potraživanja, potencijalnu restituciju imovine i konverziju garancija za dug u dug. 3/ U procentima izvoza roba i usluga. Izvori: Državne institucije, procjene osoblja MMF-a i Svjetske banke.

6

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. 14. Napredak fiskalne konsolidacije je bio znatan od trenutka kada je fiskalni deficit dosegao svoj vrhunac 1999. godine, ali je potrošnja vlade još uvijek visoka. Konsolidovani deficit vlada na svim nivoima smanjen je sa oko šest posto 1999. godine na dva posto 2004. godine, prije nego što je prešao u suficit od oko tri posto 2006. godine. Sredinom 2007. godine, konsolidovani suficit vlada na svim nivoima iznosio je oko četiri posto BDP-a. Rebalansi budžeta u oba entiteta trebalo bi da svedu konsolidovani bilans vlada na svim nivoima gotovo na nulu za 2007. godinu u cjelini. Fiskalna konsolidacija je od 1999. godine bila praćena smanjivanjem veličine vlade, pri čemu je konsolidovana potrošnja vlada na svim nivoima opala sa oko 51 posto BDP-a 2003. godine na oko 44 posto BDP-a 2006. godine. Ipak, opterećenje koje vlada predstavlja za privredu premašuje za 4-5 postotaka BDP nivoe koji postoje u zemljama sa sličnim nivoom dohotka po glavi stanovnika. 15. Dug vlade je nizak i krajem 2007. godine iznosi oko 20 posto BDP-a, što je pad sa oko 24 posto 2004. godine. Čak i nakon planiranog izdavanja vladinih obveznica za finansiranje izmirenja domaćih potraživanja, vladin dug bi trebalo da ostane ograničen na oko 42 posto BDP-a do 2011. godine i da bude znatno niži u smislu neto sadašnje vrijednosti (NPV) (oko 35 posto BDP-a) 4, što odražava činjenicu da će novoizdati dug biti u velikoj mjeri koncesionalan, kao što je i znatan dio postojećih obaveza vlade Strukturalne reforme 16. Određene strukturalne reforme su poduzete u BH. Reforme finansijskog sektora, trgovinskih politika i javnih finansija su napredovale razumno dobro. U oblasti javnih finansija, ključna postignuća do danas uključuju uspješnu harmonizaciju indirektnog oporezivanja, što je kulminiralo uspostavljanjem Uprave za indirektno oporezivanje početkom 2004. godine i uvođenjem PDV-a sa jedinstvenom stopom u cijeloj državi početkom 2006. godine. Modernizovani i harmonizovani zakoni o porezu na dobit preduzeća i porezu na dohodak građana usvojeni su u 2006. godini u RS i krajem 2007. godine u Federaciji, čime je stopa poreza na dobit postavljena na 10 posto, a stope poreza na dohodak građana na 10 posto i 15 posto, što predstavlja značajno unapređenje u odnosu na prethodnu legislativu. 17. Međutim implementacija drugih ključnih reformi je bila spora i neujednačena. Nacionalno fiskalno vijeće, koje se sastoji od predsjedavajućeg člana Vijeća ministara BH i dva entitetska premijera, formalno je uspostavljeno 2005. godine; nacrt zakona je nedavno usaglašen nakon znatnih odlaganja. Međutim, Nacionalno fiskalno vijeće još nije funkcionalno. Usvajanje tog zakona će predstavljati značajan korak naprijed ka osiguravanju djelotvorne koordinacije određivanja, izvršavanja i monitoringa fiskalne politike u BH. Napredovanje nebankarske privatizacije i druge aktivnosti vezane za korporativno restruktuiranje su bile spore, posebno u Federaciji.

4

Ta domaća potraživanja akumulirana su kao rezultata rata koji je vođen od 1992. do 1995. godine i fiskalnih pritisaka iz perioda neposredno prije rata. Potraživanja se sastoje od tri grupe: zaostale neisplaćene obaveze vlade (isplaćene gotovo u potpunosti), obaveze za zamrznute depozite u stanim valutama i obaveze za naknadu ratne štete. Nakon gotovinskog izmirivanja manjeg dijela depozita poslije verifikacije, vlasti planiraju da izmire preostala potraživanja za takve depozite time što će 2008. godine izdati obveznice sa ročnošću od devet godina i fiksnom kamatnom stopom od 2,5 posto. Planira se da se potraživanja za naknade ratne štete izmire obveznicama sa dužom ročnošću koje bi bile izdate 2009. godine. Postojeća legislativa u RS dozvoljava ročnost do 35 godina, grejs period od 25 godina i kamatnu stopu od 1,5 posto. U Federaciji grejs period je 13 godina, a kamatna stopa 1,5 posto.

7

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

C. Profil siromaštva Prema najnovijim dostupnim podatcima, oko 18 posto stanovništva živi u siromaštvu.5 Oko 80 posto siromašnih živi u ruralnim oblastima, a mnogi siromašni imaju velika domaćinstva. Glave siromašnih domaćinstava su najčešće među najmanje obrazovanim i u tipičnom slučaju su neaktivni ili nezaposleni. Ukupni iznosi vezani za siromaštvo sakrivaju pad siromaštva i izlazak iz siromaštva, kao i razlike u evoluciji stopa siromaštva na pojedinačnim nivoima. Ukupan broj siromašnih je između 2001. i 2004 godine smanjen samo neznatno, iako je mnogo pojedinaca postalo siromašnim ili se izvuklo iz siromaštva. Ta kretanja odražavaju ishode na tržištu rada i kretanja plata. Mnogi radnici koji su se izvukli iz siromaštva takođe su prešli iz neaktivnosti ili nezaposlenosti u zaposlenost.

18.

19. Mnoga domaćinstva i dalje su osjetljiva na rizik od siromaštva, ili su “gotovo siromašna.”6 Među onima koji su se izvukli iz siromaštva između 2001. i 2004. godine, oko 70 posto mogu se smatrati “gotovo siromašnim” i pod rizikom da ponovo padnu u siromaštvo. 20. Zaposlenost je i dalje ključna odrednica siromaštva. Anketa radne snage (Labor Force Survey) iz 2006. godine ukazuje na to da je zaposlenost u neformalnom sektoru vezana sa nižim prosječnim (i neujednačenijim) zaradama. Uz to, nezaposlenost je vezana za lošije ishode kod opšte dobrobiti. Među pojedincima radne dobi, oni koji nemaju posao predstavljaju najveći dio siromašnih i suočavaju se sa najvišim stepenom rizika od siromaštva. Nezaposlenost je najviše izražena među mladima, ženama, relativno manje obrazovanim radnicima i radnicima starijim od 40 godina. Kvalitativna istraživanja ukazuju na to da poljoprivredna proizvodnja na nivou zadovoljavanja vlastitih potreba i doznake iz inostranstva i dalje igraju važnu ulogu u strategijama preživljavanja mnogih domaćinstava u ruralnim oblastima. 21. Iako su ravnopravnost polova i ženska prava uključeni u zakon, situacija u kojoj žive žene u BH i dalje je izvor zabrinutosti. U ruralnim oblastima su tradicionalne uloge polova rezultovale ograničenom dostupnošću produktivnih resursa, kao što je zemljište, za žene. Zapošljavanje je i dalje teško, a učešće žena u radnoj snazi i dalje je nisko, u poređenju sa učešćem muškaraca. Mnoge žene nemaju zdravstveno osiguranje. Odredbe kojima se ženama garantuje jednaka plata su uspostavljene, ali se ne primjenjuju konzistentno. Žene su i dalje nedovoljno predstavljene u politici i zvaničnim institucijama.7 22. U BH je zvanično priznato 17 manjina, ali se Zakon o zaštiti etničkih manjina i dalje slabo primjenjuje. Romi su i dalje najugroženija manjina, a diskriminacija te zajednice je i dalje prisutna, pri čemu problemi postoje u vezi sa stanovanjem, socijalnim uslugama, obrazovanjem i zapošljavanjem.8 23. Razumijevanje siromaštva i dobrobiti u Svjetskoj banci, za period nakon 2004. godine, je ograničeno zbog nedostatka podataka. Informacije o potrošnji domaćinstava prikupljene su u toku Studije mjerenja životnog standarda (Living Standard Measurement Survey, LSMS) 2001. i 2004. godine. Za 2004. godinu, podaci o potrošnji domaćinstava su dostupni i iz Ankete budžeta domaćinstava (Household Budget Survey, HBS). Podatci iz najnovije HBS (2007. godine) ankete 5

Najnoviji podaci o siromaštvu datiraju iz Ankete mjerenja životnog standarda iz 2004 godine (Living Standards Measurement Survey, LSMS). 6 To je odgovara nivou potrošnje do 50 posto iznad granice siromaštva, prema Ocjeni siromaštva (Poverty Assessment) iz 2003. godine. 7 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju Bosne i Hercegovine (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine. 8 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju Bosne i Hercegovine (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine.

8

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. biće dostupni tek u 2008. godini. Uz to, svi napori vezani za prikupljanje podataka iz anketa bili su ograničeni zbog nedostataka novijeg popisa stanovništva. Posljednji popis stanovništva izvršen je 1991. godine i novi je hitno potreban. Vlada razmatra pripremu novog popisa u bliskoj budućnosti. 24. Iako još uvijek znatan, vjerovatno je da je stepen siromaštva opao u periodu nakon 2004. godine. Podaci koji podržavaju takve zaključke uključuju slijedeće: snažan rast realne stope BDP-a, stabilna povećavanja realnih iznosa plata i penzija, te stabilno povećanje stope zaposlenosti u novijem periodu. Štaviše, izgleda da je stepen neformalnosti smanjen, zahvaljujući uvođenju PDV-a i uz pomoć stabilnog pozajmljivanja od strane banaka u stranom vlasništvu. 25. Svjetska banka će nastaviti da pruža podršku BH u njenim naporima na postizanju Milenijumskih razvojnih ciljeva. Statistike koje mjere napredovanje BH ka Milenijumskim razvojnim ciljevima nisu ažurirane od 2005. godine, iako se ta slika može nadopuniti iz drugih izvora podataka (vidjeti Aneks 8). Podatci koji su dostupni pokazuju pozitivan trend kod svih mjerenih indikatora za Milenijumske razvojne ciljeve. Oni takođe pokazuju da je BH na dobrom putu ka ispunjenju Milenijumskih razvojnih ciljeva. Svjetska banka će koncentrisati svoje intervencije na smanjivanje siromaštva, koje je još uvijek najveća problematična oblast za BH u odnosu na Milenijske razvojne ciljeve. Pošto je siromaštvo u BH snažno vezano za nedostatak zaposlenja, fokus Svjetske banke je na eliminaciji siromaštva kroz ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta. Na kraju, Svjetska banka će nastaviti da zagovara unapređenje socijalnih programa usmjerenih na lica bez drugih izvora primanja, kako bi se pomoglo pri smanjivanju siromaštva kroz veći stepen efikasnosti vladine potrošnje. D. Srednjoročne perspektive 26. Scenario za osnovni kreditni program u toku perioda strategije CPS uzima kao pretpostavku samo umjereno ambiciozne strukturalne i fiskalne reforme i sporiji rast. BH bi mogla da postigne stabilan snažan rast obima proizvodnje i zaposlenosti u toku srednjoročnog perioda, uz uslov da se ostvari napredak u pogledu ključnih reformi i da se osjetljiva pitanja počnu rješavati. Međutim, ako bi, kako se očekuje, reforme nastavile skromnijim tempom, u skladu sa nedavnim iskustvima, stopa rasta bi prije ili kasnije bila usporena u odnosu na snažan rast ostvaren u 2006. i 2007. godini. Scenario za osnovni program uzima kao pretpostavku samo umjereno ambiciozne strukturalne i fiskalne reforme, nastavak poštivanja aranžmana valutnog odbora i unapređenja regionalne stabilnosti. 27. Očekuje se da će realna stopa rasta BDP-a biti 6,5 posto u 2008, godini, ali i da će nakon toga rast biti usporen (Tabela 1). Očekuje se da će rast BDP-a biti uvećan sa uvođenjem znatnih novih kapaciteta za preradu metala i kao rezultat strukturalnih reformi koje su izvršene ranije. Nakon 2008. godine, projekcije pokazuju da će rast postepeno usporavati na oko 4-4,5 posto godišnje do 2010. i 2011. godine, pod pretpostavkom umjerenih reformskih napora. Dugoročnija stopa rasta u scenariju osnovnog programa odražava kontinuirana povećanja zaposlenosti po stopi od 2 posto godišnje, što je sporije nego u novijem periodu. Uzima se kao pretpostavka da će inflacija maloprodajnih cijena u prosjeku iznositi oko 2 posto godišnje u 2007. godini, zahvaljujući aranžmanu valutnog odbora. 28. Očekuje se da će deficit na tekućem računu ostati veliki i da će nastaviti da predstavlja važan izvor osjetljivosti. Projekcije ukazuju na to da će nakon porasta na oko 17 posto BDP-a u 2007. godini, zvanično procijenjeni deficit tekućeg računa da se suzi na oko 13 posto BDP-a do kraja perioda implementacije strategije CPS. Očekuje se da će priliv direktnih stranih investicija ostvariti najviši nivo na oko 11 posto BDP-a u 2007. i 2008. godini, odražavajući prihode od

9

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. privatizacije, a da će nakon toga u prosjeku iznositi oko 5 posto godišnje. Priliv direktnih stranih investicija i kapitalnih grantova (uključenih u kapitalni i finansijski račun, a ne u tekući račun) trebalo bi da finansiraju više od polovine deficita. Taj priliv, bi, zajedno sa kontinuiranim tokovima rezidentnog kapitala, trebalo da pomogne pri ograničavanju stepena oslanjanja na vanjsko zaduživanje. 29. Uzima se kao pretpostavka da će bilans konsolidovane vlade preći sa opšteg nultog nivoa u 2007. godini na skroman deficit od oko 2 posto BDP do kraja perioda strategije CPS, što odražava smanjenje grantova i povećanje potrošnje. Očekuje se da će kapitalna potrošnja biti povećana u skladu sa planovima vlade za povećavanje ulaganja u infrastrukturu, ali i da će to biti ograničeno mogućnošću osiguravanja finansiranja. Projicira se da će u toku perioda strategije CPS fiskalni deficit biti finansiran uglavnom neto domaćim pozajmljivanjem, povlačenjem depozita vlade i prihodima od privatizacije. Projicira se da će prihodi od privatizacije u 2008. godini iznositi oko 1 milijardu eura (oko 8,7 posto BDP-a), uz pretpostavku da će prodaja preduzeća u Federaciji da se nastavi u skladu sa planom9. 30. Scenario osnovnog programa uzima kao pretpostavku fiskalno odgovorno rješavanje velikog iznosa domaćih potraživanja, što odražava znatne napore koji su do danas uloženi. Domaća potraživanja imaju procijenjenu nominalnu vrijednost od oko 16 posto BDP-a iz 2007. godine. Trenutna veličina domaćih potraživanja izgleda dobro u poređenju sa daleko višim procjenama iz 2004. godine. Neke od tih procjena iznosile su čak i do 200 posto BDP-a, što je odražavalo nedostatak jasnog uvida u mnoga od tih potraživanja. Uz ta potraživanja, vlasti će morati da počnu rješavati pitanje restitucije imovine. Iznos potraživanja restitucije je znatan i vlasti rade na sveobuhvatnoj strategiji za rješavanje restitucije imovine. Bez obzira na to, i dalje su prisutni rizici da će politički pritisci dovesti do finansijski neodrživog i neprihvatljivog izmirenja. 31. Zaostale obaveze iz vremena prije rata koje sa krajem oktobra 2007. godine iznose 48,8 miliona eura, koje IFC-u duguju dvije kompanije u vlasništvu vlade, prenešene su na vlasti BH. Rješavanje tih zaostalih obaveza već nekoliko godina izmiče. Vlasti su se nedavno saglasile da će ponovo pokrenuti diskusije sa IFC-om o načinima za rješavanje tog pitanja na način koji bi bio prihvatljiv za obje strane. U potpunosti se očekuje da će BH bez odlaganja ostvariti napredak u vezi sa ovim pitanjem. E. Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje 32. U sklopu scenarija osnovnog programa projicira se da će teret vanjskog duga biti umjereno smanjen, ali da će servisiranje duga biti pogoršano nakon perioda strategije CPS, kako se vanjsko finansiranje bude dalje pomjeralo ka nekoncesionalnim izvorima. Projicira se da će nominalna vrijednost vanjskog duga da ostane blizu, ali i ispod, 50 posto BDP-a u toku cijelog perioda implementacije strategije CPS. Očekuje se da će neto prisutna vrijednost (Net Present Value, NPV) vanjskog duga pasti sa 47 posto u 2005. godini na oko 40 posto u 2008. godini, ali i da će se nakon toga povećati na oko 43 posto do 2011. godine, pošto će stepen pozajmljivanja po koncesionalnim uslovima da doživi oštar pad. Projicira se da će odnosi servisiranja poboljšati do 2010. godine, prije nego što se pogoršaju nakon toga, pošto će udio koncesionalnog duga biti smanjen. 33. Projicira se da će zahtjevi za finansiranjem, izraženi kao procenat BDP-a, da se smanje u toku perioda strategije CPS, a da će se nakon toga umjereno povećati. Evolucija 9

Znatni prihodi od privatizacije su u toku 2007. godine ostvareni u Republici Srpskoj.

10

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. zahtjeva vezanih za finansiranje odražava sužavanje deficita tekućeg računa i pretpostavljenog pomjeranja u vanjskom pozajmljivanju sa koncesionalnog pozajmljivanja na pozajmljivanje prema tržišnim uslovima (Tabela 2).10 Projekcije platnog bilansa ukazuju na to da će finansijski zahtjevi biti smanjeni sa 18,3 posto BDP-a u 2006. godini na 11,5 posto do 2012. godine, ali da će se nakon toga umjereno povećati do 12,2% do 2016. godine, odražavajući pomjeranje vanjskog zaduživanja od koncesionalnih prema tržišnim uslovima. F. Ocjena upravljanja javnim finansijama i aranžmana nabavke i finanskijskog upravljanja 34. Bosna i Hercegovina je uspostavila, ali uopšteno gledano nije implementirala, moderne institucije i sisteme za upravljanje javnim finansijama. Državni nivo i oba entiteta su postavili temelje za zdravo upravljanje javnim finansijama, uključujući nezavisne eksterne revizije. Reforme su bile karakterisane rastućim stepenom osjećaja vlasništva, posebno u vezi sa naporima ministarstava finansija na unapređenju planiranja i izvršenju vladinih budžeta. Međutim, mnoga od unapređenja koja su propisana zakonima i institucionalnim aranžmanima tek treba da budu implementirana u praksi. 35. Fiskalna politika i dalje je fragmentirana između državnog nivoa, dva entiteta i Distrikta Brčko. Iako je nedavno postignut sporazum o zakonu koji postavlja scenu za fiskalnu koordinaciju, taj zakon još nije implementiran. Funkcionalno i međuvladino Nacionalno fiskalno vijeće koje bi moglo da donosi pravovremene i obavezujuće odluke o fiskalnoj politici biće od ključne važnosti za prevazilaženje postojeće fragmentiranosti u kreiranju fiskalnih politika. Stvaranje objedinjenog sistema indirektnog oporezivanja predstavlja pozitivan razvoj događaja, bez obzira na neslaganja u vezi sa formulom za raspodjelu prihoda između entiteta i Distrikta Brčko. 36. Strateško planiranje i budžetiranje je unaprijeđeno, a osjećaj vlasništva je evidentniji. Za nadati se da se Srednjoročni okvir rashoda može održavati bez vanjske podrške i postoje indikacije da on postaje polazna tačka za pripremanje godišnjih budžeta. Preduzeti su preliminarni koraci ka procesima budžetiranja zasnovanim na programima. Vlade na državnom i entitetskim nivoima uvele su značajne institucionalne reforme sa ciljem unapređenja opštih zakona o budžetu. Uz to, formiran je međuvladin Budžetski koordinacioni odbor za koordinaciju srednjoročnih budžetskih kretanja između vlada, uključujući i usklađivanje makro-fiskalnih pretpostavki. 37. Automatizovani trezorski sistem na državnom nivou i u dva entiteta doveo je do unapređenja budžetske kontrole, ali nije uključio vanbudžetske fondove. Trezorski sistem je doveo do unapređenja kontrole, uvođenja discipline u sistem ostvarivanja budžeta, unapređenja opšteg gotovinskog upravljanja i poboljšanja dostupnosti i kvaliteta finansijskog izvještavanja. Važno je da se vanbudžetski fondovi (posebno fondovi zdravstvenog i penzijskog osiguranja) i opštine takođe uvedu u trezorski sistem, pošto ta tijela takođe upravljaju znatnim resursima. 38. Zakon o javnim nabavkama na nivou cijele zemlje stupio je na snagu u januaru 2005. godine, ali se ne implementira konzistentno. Novi zakon je u skladu sa zahtjevima EU i, kada bi se implementirao, obezbijedio bi osnovu da Svjetska banka počne da koristi sisteme nabavke same zemlje. Međutim, on se još ne implementira konzistentno i djelotvorno ni na državnom niti na entitetskom nivou. Vrhovna revizorska institucija na državnom nivou je u svojim odgovarajućim revizorskim izvještajima izvijestila o nekoliko slučajeva kršenja Zbog tih razloga, Zakon o javnim nabavkama još nije prihvatljiv za korištenje u sklopu projekata koje finansira Svjetska banka. Međutim, unapređenja u implementaciji zakona podržavaju razni donatori, a tim za praćenje 10 Zahtjevi za finansiranjem se definišu kao suma deficita tekućeg računa, uključujući i tekuće i kapitalne transfere, vraćanje glavnice koja je dospjela i promjene rezervi strane valute.

11

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. nabavke i finansijskog upravljanja u uredu Svjetske banke pažljivo prati napredak u ovom sektoru. Tabela 2: Bosna i Hercegovina: Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje Bosna i Hercegovina: Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje, 2005 – 2016. godina (u milionima US$) 2007. 2008.

2005.

2006.

Zahtjevi za finansiranjem (u procentima BDP-a)

2.587 26,1

1.725 15,3

2.018 15,7

Nekamatni CAB uključujući sve grantove 1/ Kamata Amortizacija Vladin sektor Nevladin sektor Rezerve

1.549 171 397 94 303 470

927 188 360 162 197 773

2.587

Izvori finansiranja Isplate od čega: Svjetska banka Pozajmljivanje rezidentima izvana (druga sredstva i E&O) Direktne strane investicije

2010.

2012.

2014.

2016.

2.080 15,0

1.868 11,7

2.291 12,6

3.078 14,9

3.120 13,3

1.155 220 379 129 250 1.093

892 244 680 122 557 844

965 306 465 143 322 343

1.056 373 730 157 573 132

1.074 480 1.392 181 1.210 132

1.157 550 1.281 205 1.076 132

2.248

2.847

2.660

2.079

2.291

3.078

3.120

1.272

810

744

735

1.029

1.152

1.981

1.725

0

56

58

55

60

65

69

50

793 522

1.014 424

408 1.695

192 1.733

285 765

260 879

32 1.064

108 1.288

(u procentima BDP-a)

Uporedne stavke: Bilans tekućeg računa Nekamatni bilans tekućeg računa

-19,8

-10,7

-16,9

-16,2

-13,6

-13,3

-12,7

-12,3

-18,2

-9,1

-15,3

-14,6

-11,9

-11,3

-10,3

-9,7

1/ Uključujući i tekuće i kapitalne grantove.

12

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. II. PROGRAM ZA RAZVOJ ZEMLJE I PITANJA A. Prioriteti za zemlju 39. Srednjoročna razvojna strategija vlasti BH za period od 2004. do 2007. godine imala je tri osnovna cilja: a) stvaranje uslova za održiv i uravnotežen ekonomki razvoj i ponovno uspostavljanje djelomične kreditne sposobnosti na međunarodnim tržištima kapitala; b) smanjivanje siromaštva za 20 posto; i c) ubrzavanje integracije sa EU. Strategija je naglašavala međusobne odnose između tih ciljeva i imala je za cilj tranziciju BH od ekonomije koja u velikoj mjeri zavisi od pomoći ka samoodrživoj ekonomiji. Srednjoročni izvještaj o napredovanju i revidirana strategija odobreni su u septembru 2006. godine. Revidirana strategija SRS je zadržala tri osnovna cilja iz originalne strategije, ali je uvela viši stepen određivanja prioriteta među mjerama sa namjerom unapređenja implementacije. 40. Strategija SRS je predstavljala hrabar program reforme koji nije u potpunosti sproveden. Legislativa u entitetima je, s vremena na vrijeme, išla u smjeru suprotnom u odnosu na strateške opšte ciljeve određene u SRS, što je otvorilo pitanja o potpunom političkom vlasništvu nad osnovnim odrednicama strategije. Uz to, SRS nikad nije u potpunosti povezana sa godišnjim budžetima, srednjoročnim okvirom rashoda (SOR) ili planovima javnih investicija (PJI). 41. Nova Razvojna strategija za zemlju za period od 2008. do 2013. godine je upravo u pripremi u BH. Taj proces vodi Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i EU integracije, ali je on još uvijek u ranim fazama i možda neće biti završen sve do kraja 2008. godine. Početne indikacije ukazuju da će tri opšta cilja politika ostati isti kao i oni u SRS. 42. U međuvremenu, tim Svjetske banke je imao redovne diskusije sa vlastima BH u vezi sa njihovim prioritetima. Ubrzo nakon posljednjih izbora, koji su sprovedeni u oktobru 2006. godine, Svjetska banka je pripremila seriju Bilješki o politikama za nove vlade, u kojima je dat okvir slijedećeg: ocjene Svjetske banke o napredovanju u rekonstrukciji i razvoju, preostali izazovi i osjetljive oblasti, te preporuke za politike koje su se odnosile na 10 ključnih sektora.. 43. Dijalog sa vladama o Bilješkama o politikama i investicionim programima entitetskih vlada iskorišten je kao mehanizam za izražavanje interesa za podršku Svjetske banke u budućnosti. Od Svjetske banke je zatraženo da dodatni fokus stavi na investicione projekte. Prioritetni sektori koji su naglašeni za investiranje su bili slijedeći: infrastruktura (posebno transportna i energetska), poljoprivreda, razvoj malih i srednjih preduzeća i korporativno restruktuiranje preduzeća. Druge prioritetne oblasti koje su naglašene uključuju jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BH, povećavanje zaposlenosti, razvoj lokalnih vlada, restruktuiranje privrede, unapređenje uprave u kompanijama koje stvaraju gubitke, te harmonizacija sa evropskom legislativom. 44. U toku oktobra 2007. godine, državna i entitetske vlade su, zajedno sa načelnikom Distrikta Brčko, identifikovale svoje prioritete za ekonomsku reformu kroz potpisivanje Platforme za akciju (vidjeti Aneks 1). Predloženi program strategije CPS je blisko usklađen sa tim prioritetima. B. Sektorska pitanja Poslovno okruženje 45. Određeni napredak je postignut u unapređenju poslovne klime, ali BH i daje zaostaje za svojim susjedima u regionu. Napredak postignut u toku perioda prethodne strategije CAS uključuje olakšavanje pristupa finansiranju i jačanje pravnog okvira za nebankarske finansijske

13

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. institucije, unapređenje efikasnosti i djelotvornosti režima inspekcije poslovanja i uvođenje novog sistema registracije poslovanja. Međutim, stepen aktivnosti privatnog sektora je ispod prosjeka za region i predstavlja samo oko 55 posto BDP-a. Izvještaj „Poslovanje“ („Doing Business“) Svjetske banke pokazuje da je relativni rang BH u smislu lakoće poslovanja u opadanju.11 Stvaranje poslovnog okruženja povoljnog za investitore će predstavljati ključ za privlačenje direktnih stranih investicija i jačanje rasta. Strategija i akcioni plan za jačanje korporativnog finansijskog izvještavanja u skladu sa standardima EU i međunarodnom dobrom praksom odobreni su i sad treba da se implementiraju. 46. Nekoliko prepreka u pogledu investicijske klime i dalje je prisutno. Ključni preostali izazovi uključuju slijedeće: smanjivanje vremena koje je potrebno za registrovanje novih preduzeća/poslova; unapređenje standarda finansijskog izvještavanja, revizije i računovodstva u korporativnom sektoru; pregled i racionalizaciju različitih poreza i dažbina koji se nameću preduzećima na različitim nivoima vlasti; integracija bankarske supervizije (Svjetska banka preporučuju objedinjavanje na državnom nivou); te smanjivanje regulatornog opterećenja za preduzeća. Jača i bolje regulisana tržišta kapitala i bolje korporativno upravljanje su takođe potrebni. Infrastruktura 47. Unapređenje infrastrukture je kritično važno i neophodno: vlasti su izdvojile transport i energetiku kao ključne prioritete za BH. Stanje infrastrukture u BH, koja je već bila zastarjela u vrijeme kad je BH postala suverena država, dodatno je i znatno oštećeno u toku rata. Poslijeratna rekonstrukcija je u velikoj mjeri bila usmjerena na oporavak kapaciteta za proizvodnju električne energije, puteva, škola, mostova i druge ključne infrastrukture. Vlasti su identifikovale poboljšanja infrastrukture i napredovanje ka standardima EU u vezi sa infrastrukturom kao oblasti sa visokim stepenom prioriteta u kojima Svjetska banka može da obezbijedi znatnu podršku. Dva ključna sektora su posebno naglašena: transport i energetika. Transport 48. Potražnja za većinom vidova transporta je u brzom porastu, u skladu sa rastom BDPa. Drumski transport u najvažnijim urbanim oblastima i oko njih u ovom trenutku raste stopom od pet posto godišnje, što povećava zakrčenost i zagađivanje, uz istovremeno pogoršavanje bezbjednosti na putevima. Na željeznicama se projicira da će obim transporta teškog tereta biti vidno povećan u toku srednjoročnog perioda, ali obim putničkog transporta uglavnom stagnira. Projekcije rasta na sistemu transporta unutrašnjim vodotokovima su skromne i zavise od investicija u povratak sistema u stanje plovnosti. 49. Transportne mreže treba da budu rehabilitovane i proširene, uz pomoć državne transportne strategije i podršku privatnog finansiranja. Oko 40 posto mreža magistralnih i regionalnih puteva i dalje je u lošem stanju, a sadašnje alokacije za održavanje i dalje su neadekvatne. Razvoj koridora Vc (dio trans-evropske mreže) smatra se pitanjem od državnog prioriteta i vlasti su počele sa implementacijom ključnih dionica projekta. Svjetska banka vjeruje da su državna politika i strategija za transport neophodne za osiguravanje da se investicije izvršavaju u skladu sa fiskalnim okvirom. Imajući u vidu obimnost tog projekta i fiskalna ograničenja, kapital privatnog sektora će biti neophodan u nekom obliku partnerstva javnog i privatnog sektora, što zahtijeva prethodna unapređenja institucionalnog okvira. Energetika 11

Izvještaj Poslovanje (Doing Business) za 2008. godinu rangira BH na 105. mjesto među 178 zemalja u okviru globalnog rangiranja lakoće poslovanja . U izvještaju Poslovanje (Doing Business) za 2007. godinu, rang BH je bio 95/105.

14

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. 50. Rehabilitacija elektroenergetskog sektora je djelimično završena, ali su u sektoru potrebne dodatne investicije. Elektroenergetski objekti BH su u najvećoj mjeri restaurirani od kraja rata, a elektroenergetski sektor prolazi kroz restruktuiranje sa ciljem smanjivanja preostalih neefikasnosti i postizanja usklađenosti sa regulativama EU (koje su kreirane radi promovisanja objedinjenog, konkurentnog, regionalnog tržišta električne energije zasnovanog na besplatnom i jednakom pristupu za sve učesnike). Ipak, još uvijek postoje određeni objekti elektroenergetskog sistema koji su oštećeni u toku rata i koji tek treba da budu rehabilitovani, a vlasti predviđaju kontinuiranu potražnju za velikim investicijama zbog starenja objekata. BH je dio Energetske zajednice jugoistočne Evrope (South East Europe Energy Community). 51. Investicije u nove elektroenergetske objekte su potrebne uz pomoć državne strategije za energetski sektor i podršku privatnog finansiranja U BH od rata nisu izvršene nikakve znatnije investicije u nova elektroenergetska postrojenja. Vlasti shvataju da bi se investicije neophodne za iskorištavanje znatne i relativno diversifikovane baze energetskih resursa u BH, sa ciljem proširivanja kapaciteta za proizvodnju električne energije radi zadovoljavanja rastuće domaće i regionalne potražnje, mogle pokazati većim od onog što se može obuhvatiti tradicionalnim projektima koje finansiraju donatori. Prepoznavajući fiskalna ograničenja, vlasti su pokrenule sveobuhvatnu studiju energetskog sektora na državnom nivou sa ciljem obezbjeđivanja potrebnih informacija za pripremanje strategije za energetski sektor BH (čiji se završetak očekuje u decembru 2007. godine). Entiteti su takođe počeli da istražuju načine za smanjivanje rizika i ograničavanje fiskalnih troškova kroz učešće privatnog sektora. Iako su novije inicijative uključivale određene studije i konkurentne procese (prije svega za određene hidrocentrale), nekoliko inicijativa vezano je za jednostrane prijedloge dobijene iz privatnog sektora. Pružanje usluga 52. Pružanje osnovnih usluga je slabo, posebno u ruralnim oblastima. Odgovornost za pružanje osnovnih usluga u BH leži na opštinama. Pošto su postigle mnogo u smislu reintegracije povratnika i raseljenih lica nakon rata, opštine sada moraju da usmjere napore na pružanje usluga. Gotovo 1,4 miliona ljudi u BH nema tekuću vodu u svojim domaćinstvima, a nema ni redovne usluge uklanjanja otpada. Pola miliona ljudi nema nikakve usluge kanalizacije. Jedna trećina ruralnih domaćinstava koristi vodu iz izvora koji nisu bezbjedni, pošto nemaju priključke na vodovodnu mrežu. 53. BH mora da u isto vrijeme smanji visok stepen javne potrošnje i poveća kvalitet i kvantitet javnih usluga. Iako je odgovornost za pružanje lokalnih javnih usluga povjerena opštinama, usluge pružaju lokalna komunalna preduzeća koja rade kao autonomna tijela. Mnoga su u stalnoj finansijskoj krizi zbog niskih stopa naplate, niskih tarifa i nedostatka održavanja. Kao posljedica toga, kvalitet i pouzdanost usluga su u opštem slučaju nezadovoljavajući, što dovodi do toga da potrošači oklijevaju da plate tarife i do rezultujućeg nedostatka prihoda sa druge strane, što sprečava održavanje i dovodi do daljnjeg pogoršavanja usluga. Novije reforme Uprave za indirektno oporezivanje i raspodjele prihoda od PDV-a obećavaju da će obezbijediti svim opštinama, uključujući i siromašne, stabilan, autonoman i ravnopravan izvor finansiranja. Međutim, BH i dalje treba instrumente za pomoć opštinama da povećaju efikasnost potrošnje i ispune minimalne standarde. Biće neophodan nezavistan sistem indikatora za ocjenjivanje pružanja opštinskih usluga i unapređenje kapaciteta za monitoring. Strategija u tri faze će: (i) zaštititi kvalitet pomoću fokusa na obnovu i održavanje usluga; (ii) stvoriti preduslove za finansijsku autonomiju komunalnih preduzeća, i (iii) dovesti do prilagođavanja nivoa tarifa nakon poboljšavanja nivoa naplate i efikasnosti sistema.

15

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. 54. Vlada je identifikovala kapacitete za zbrinjavanje čvrstog otpada kao prioritetno pitanje. Brzo rastući volumen čvrstog otpada premašuje kapacitete opštinskih komunalnih preduzeća. Samo 36 posto domaćinstava ima na raspolaganju redovne usluge uklanjanja otpada, tako da ljudi spaljuju ili odbacuju svoj otpad na nelegalan način, zagađujući zemljište, pojas oko puteva i rijeka, što predstavlja direktan rizik za javno zdravstvo. Iako se otpad koje prikupe opštinska komunalna preduzeća mora deponovati na “zvaničnim” odlagalištima, to su uglavnom otvorena odlagališta, a ne kontrolisane deponije. Obrazovanje 55. Neefikasna potrošnja na obrazovanje rezultovala je neprihvatljivo niskim ishodima obrazovanja u BH. Četrdeset posto učenika ne stekne osnovne vještine i znanja do kraja četvrtog razreda, dok mnogi učenici upisani u skupo usmjereno srednje obrazovanje dobijaju nedovoljno opšte obrazovanje i na kraju su loše opremljeni za suočavanje sa izazovima na današnjem tržištu rada. Stope upisa u predškolsko obrazovanje su najniže u regionu. Iako su stope upisa u osnovno obrazovanje i dalje visoke, na nivou od 93 posto, BH ima najnižu stopu neto upisa u srednje obrazovanje (73 posto ukupno, pri čemu samo 57 posto siromašnih pohađa srednje obrazovanje) od svih 12 zemalja u tranziciji za koje su dostupni podatci . 56. Nedavno usvojeni zakoni o obrazovanju bi imali potencijal da unaprijede obrazovni sistem, kada bi se implementirali. Državni parlament je nedavno usvojio više novih okvirnih zakona o obrazovanju. Sada je izazov da se ti zakoni djelotvorno implementiraju. Evropska Komisija pruža podršku za usmjereno obrazovanje i obuku i predloženi Zakon o Agenciji za obrazovanje. Dva zakona za koja je obezbjeđeno malo ili nimalo međunarodne podrške su Zakon o predškolskom obrazovanju i odgoju i Zakon o visokom obrazovanju. Učešće BH u Bolonjskom procesu predstavlja značajnu priliku za unapređenje kvaliteta nastave i učenja i unapređenja efikasnosti. Zdravstvo 57. Bez obzira na napredak koji je postignut od kraja rata, zdravstveni ishodi u BH zaostaju za onima koji se mogu naći u drugim zemljama regiona. Određeni ključni indikatori ishoda su zabrinjavajući: stopa mortaliteta novorođenčadi je viša nego u većini zemalja srednje i istočne Evrope, pojava tuberkuloze je četiri puta viša od prosjeka za EU; invaliditet, posttraumatski stres, depresija i hronične bolesti visoko su rangirane na listi opterećenja bolestima. Nesretni slučajevi i povrede su na visokom nivou i izgleda da rastu. Incidenca bolesti srca i vaskularnog sistema, moždanih udara i raka, bolesti koje nose visoke troškove, iznad je evropskih prosjeka. 58. Zdravstveni sistem BH je fragmentiran i opterećen znatnim stepenom dupliranja, prevelikim brojem zaposlenih i neefikasnim pružanjem usluga. Stepen iskorištenosti primarne i preventivne zdravstvene zaštite je znatno niži nego u drugim zemljama regiona, dok su stope upućivanja na skuplje sekundarne i tercijarne nivoe zaštite visoke. Pokrenuti su napori za unapređienje primarne zdravstvene zaštite, rješavanje velikog broja slučajeva na primarnom nivou, te poštivanje standarda za protokole za upućivanje. Da bi unaprijedila efikasnost bolničkog sektora, BH bi trebalo da znatno smanji broj kreveta i prilagodi infrastrukturu i radnu snagu u zdravstvu u skladu sa tim. Kontrolisanje troškova medicinske tehnologije i osiguravanje kvaliteta zahtijeva da vlasti konsoliduju skupu opremu u jednoj ili dvije tercijarne bolnice, uz istovremeno osiguravanje efikasnosti sistema upućivanja. Fragmentirana nabavka i određivanje cijena lijekova dodatno povećavaju postojeći stepen neefikasnosti i povećavaju mogućnosti za korupciju.

16

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. 59. Paket prava koja obezbjeđuje osiguranje, nivoi participacije i kupovna moć variraju u različitim kantonima i entitetima, što dovodi do nejednake dostupnosti zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita se u najvećoj mjeri finansira iz doprinosa na plate za socijalno osiguranje koje naplaćuju fondovi zdravstvenog osiguranja. Naplata je bila loša zbog velike neformalne privrede, neodgovornog izbjegavanja plaćanja i znatnih zakonskih oslobađanja od obaveze plaćanja doprinosa. Rezultujući deficiti dovode do akumulacije zaostalih obaveza za plaćanje i implicitnu smanjenje sredstava. Ti finansijski izazovi će se dodatno povećati pošto stanovništvo brzo stari, a takođe i imajući u vidu rastuću potražnju za skupim tretmanima za hronične bolesti. Nejednakost u finansiranju zdravstva i visok dio potrošnje iz džepova pacijenata dovode do bojazni u vezi sa dostupnošću zaštite. 60. Neophodne su sistematske promjene načina na koji se zdravstvena zaštita finansira, organizuje i obezbjeđuje, kako bi se pomoglo pri unapređenju zdravstvenih ishoda, obezbjeđivanju dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite i osiguravanju finansijske održivosti sistema zdravstvene zaštite. Preporučuje se da se zdravstvena strategija BH usmjeri na tri osnovna cilja: (i) efikasnija naplata i alokacija sredstava; (ii) unapređenje dostupnosti kvalitetnog i efikasnog pružanja usluga; (iii) unapređenje upravljanja. Socijalna zaštita 61. Izdvajanja za socijalnu zaštitu u BH su visoka, ali nisu usmjerena na siromašne. Nivoi socijalne pomoći i dječije zaštite su uopšteno gledano u skladu sa onima u drugim zemljama srednje i istočne Evrope, u odnosu na nivo BDP-a. Međutim, socijalna davanja nisu usmjerena na najugroženije i omogućavaju mnogo prilika za dvostruko korištenje prava, pa zbog toga imaju ograničen uticaj na smanjivanje stepena siromaštva. Uz to, obuhvat u znatnoj mjeri varira u različitim entitetima i za različite podentitetske vlade. Iako je broj registrovanih korisnika socijalne pomoći veliki, samo mali dio njih prima gotovinska davanja. 62. Boračka davanja su visoka u odnosu na druga davanja za lica sa onesposobljenjem, penzije i plate. Kada se transferi za borce i porodice palih boraca dodaju drugim socijalnim transferima, odlivi su čak i viši, a uticaj na siromaštvo se dalje smanjuje. Tendencija većine davanja socijalne zaštite da gravitiraju ka nivoima koje su postavila boračka davanja je zabrinjavajuća i potencijalno kontraproduktivna. Na primjer, veličina potencijalnih obaveza koje su u toku poslednjih par godina dospjele u Federaciji zahtijevala bi povećavanje oporezivanja ili smanjenje nedovoljno finansiranih davanja socijalne pomoći. 63. Sistem socijalne pomoći u BH uključuje mnogo programa koji se natječu za ograničene resurse. Preporučuje se da vlasti počnu usmjeravati davanja prema potrebama, u skladu sa određivanjem nivoa dohotka pomoću zamjenskih indikatora i parametara za uslovljene gotovinske transfere. Uz to, precizno navođenje kriterijuma za kvalifikovanje za više od jednog prava i jačanje integrisane baze podataka o korisnicima, radi osiguravanja djelotvornog monitoringa, trebalo bi da pomogne pri smanjivanju mogućnosti za „dvostruko korištenje prava“. Poljoprivreda 64. Iako poljoprivreda doprinosi BDP-u sa 10 posto, a ukupnoj zaposlenosti sa 21 posto, 20 posto ljudi koji rade u ekonomiji zasnovanoj na prirodnim resursima živi u siromaštvu. BH mora da sprovede tranziciju od poljoprivrede sa niskim nivoom tehnologije ka modernom sektoru sa poljoprivrednim politikama i institucijama, te zahtjevima za bezbjednost hrane i zdravlja životinja u skladu sa zahtjevima EU.

17

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. 65. Potrebe za ruralnom produktivnošću su još uvijek uslovljene nerazvijenim ruralnim tržištem kredita, sporom procesu konsolidacije zemljišta i lošoj ruralnoj infrastrukturi. Konsolidacija zemljišta i unapređenje administracije (u slučaju da su imovinska prava pojašnjenja, a tržišta zemljišta fluidnija) mogla bi da pomogne pri očuvanju poljoprivrednog zemljišta, sprovođenju prostornog planiranja i izbjegavanju daljne migracije u gradove. Očekuje se da će opšte okruženje ruralnog stanovništva koje stari i fragmentacija farmi dovesti do konsolidacije zemljišta u veće proizvodne jedinice i/ili okupljanje farmera u udruženja radi dijeljenja resursa i uključivanja većeg stepena mehanizacije. 66. Rat u BH je rezultovao znatnim stepenom raseljavanja stanovništva, kao i gubitkom imovinske evidencije, tako da pravna evidencije ne odgovara u svim slučajevima postojećim modelima korištenja zemljišta. Kao rezultat toga, veoma je teško izvršiti osnovne transakcije sa nekretninama ili pozajmljivati novac na osnovu imovine kao garancije, posebno za žene koje se ponekad odriču svojih prava na imovinu i nasljeđivanje u koristi muških članova porodice. Zaštita životne sredine 67. Iako ne postoji strategija za zaštitu životne sredine na državnom nivou, BH je ostvarila napredak u nekim aspektima upravljanja zaštitom životne sredine. Strategija SRS uključuje poglavlje posvećeno životnoj sredini, oba entiteta rade na svojim strategijama za zaštitu životne sredine, a Državna strategija i akcioni plan za biodiverzitet su gotovo završeni. Postoje pravni okviri za zaštitu životne sredine, upravljanje vodenim resursima, zaštitu kvaliteta vazduha, šumarstvo, te zaštitu prirodnih resursa. Takođe postoji i novo usmjerenje na ekonomske instrumente za smanjivanje uticaja na životnu sredinu, sa ciljem implementacije principa ‘zagađivači plaćaju’. 68. Međutim, i dalje su prisutni izazovi vezani za upravljanje, posebno u oblasti praksi sprovođenja, planiranja i upravljanja. Posebna pažnja treba da bude posvećena unapređenju slijedećeg: održivog upravljanja šumama; prakse upravljanja vodama, te upravljanja rječnim slivovima BH radi proizvodnje električne energije, navodnjavanja, turizma i vodovodnih i kanalizacionih usluga. Kapaciteti su takođe slabi i treba da budu dodatno razvijeni za iskorištavanje potencijala sektora turizma u zemlji, za pomaganje BH da se pripremi za apsorbovanje potencijalnog finansiranja EU prije priključenja i da se pomogne da BH ispuni zahtjeve EU za priključivanje. 69. Stepen pripremljenosti za reagovanje u slučaju katastrofe je ograničen. Prisutnost regionalnih rizika, kao što su šumski požari, zemljotresi i prenosne bolesti, ukazuje na neophodnost pripremljenosti, smanjivanja posljedica i reagovanja u slučaju katastrofa. BH unapređuje svoje kapacitete za praćenje, dijagnostiku i tehničke kapacitete za monitoring i tretiranje bolesti, kao što je ptičija gripa. C. Upravljanje 70. Kompleksna struktura upravljanja BH dovodi do toga da je reforma upravljanja teška, a posvećenost reformama izgleda slaba. BH u znatnoj mjeri zaostaje za drugim zemljama u svojoj dohodovnoj grupi u odnosu na tri dimenzije upravljanja: politička stabilnost/nepostojanje nasilja, djelotvornost vlade i kvalitet regulative (vidjeti Aneks 6). Sve te dimenzije su vezane za kompleksnu institucionalnu strukturu BH, iako ne sve do istog stepena. BH ima nekoliko pozitivnih karakteristika upravljanja, uključujući funkcionisanje vrhovnih revizorskih institucija, usvajanje novog zakona o javnim nabavkama, slobodne i aktivne medije i demokratske izbore. Međutim, izgleda da nedostaje posvećenost sprovođenju programa za unapređenje upravljanja na sveobuhvatan način.

18

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. 71. Pristupanje EU predstavlja jednu od ključnih ulaznih tačaka za Svjetsku banku za reformu upravljanja u BH. Iako je važno pozabaviti se svim dimenzijama upravljanja, pristup Svjetske banke vođen je njenim kapacitetima za postizanje promjena i fokusom na njenu oblast stručnosti. OHR ima vodeću ulogu u pitanjima ustavne reforme, dok su donatori kao što su USAID, OSCE, EC, UNDP, SIDA, DFID i Vlada Holandije uključeni u druge aspekte programa za upravljanje, kao što su reforma javne administracije, obuka novinara i Projekat za odgovornost u upravljanju (Governance Accountability Project). Da bi napredovala ka priključenju EU, BH će morati da stvori evropski administrativni prostor i ojača djelotvornost vlade i kvalitet regulative. To su oblasti na koje Svjetska banka namjerava da usmjeri svoje napore. 72. Svjetska banka će imati za cilj da utiče i na faktor potražnje i na faktore ponude u vezi sa upravljanjem. Pri primjenjivanju strategije Svjetske banke za upravljanje i borbu protiv korupcije u BH u toku implementacije ove strategije CPS, Svjetska banka će identifikovati sektore u kojima su reforme upravljanja moguće i u kojima bi bile vidljive, tako da se stvori efekt demonstracije, uz istovremen stimulisanje potražnje za dobrim upravljanjem kroz intervencije vezane za preuzimanje odgovornosti na lokalnom nivou, analitički rad i stratešku komunikaciju. 73. CPS uključuje instrumente za ostvarivanje uticaja na ponudu reformi upravljanja. Odrednice uspješnosti za napredni kreditni program direktno su usmjereni na unapređenje efikasnosti i djelotvornosti potrošnje vlade. Odrednice strategije CPS će regulisati tok resursa do onih sektora u kojima je demonstrirana snažna posvećenost vlade i koji imaju potencijal da u znatnoj mjeri utiču na ponudu boljeg upravljanja. Programi u okviru stuba 1 će biti usmjereni na dimenziju upravljanja vezanu za kvalitet regulative, a stub 2 će biti usmjeren na unapređenje djelotvornosti i efikasnosti vlade u pružanju usluga na opštinskom nivou i upravljanju javnim resursima, kao što su šume i životna sredina. Na kraju, strategija CPS oslanja se na partnerstva i konsultacije sa ključnim javnim zvaničnicima za jačanje njihovog osjećaja vlasništva u toku svih tih napora. 74. Uz to, CPS će nastaviti da omogućava potražnju za unapređenjem upravljanja angažovanjem lokalnih zajednica u lokalnim procesima donošenja odluka. Strategija CPS će nastaviti da pruža podršku mladima i drugim nevladinim organizacijama pri razvoju djelotvorne i strateške potražnje za unapređenim upravljanjem. U toku cijelog perioda strategije CPS, djelotvorna komunikacija i medijske kampanje će biti pokretane kako bi stimulisale potražnju za boljim upravljanjem među građanima.

19

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. III. PROGRAM GRUPE SVJETSKE BANKE A. Implementacija posljednje CAS strategije i lekcije koje su naučene 75. Opšti stepen uspješnosti u sklopu prethodne Strategije CAS (za fiskalne godine od 2005. do 2007) bio je umjereno zadovoljavajuća (Potpuni izvještaj o završetku strategije CAS vidjeti u Aneksu 2). Investicijske operacije Svjetske banke su nastavile da ostvaruju pozitivan uticaj na unapređenje dostupnosti osnovnih usluga, razvijajući ključnu infrastrukturu u sklopu podrške ekonomskom rastu i jačajući finansijski sektor. Najveći broj projiciranih ishoda su bili ili u potpunosti ili djelomično postignuti u toku tog perioda strategije CAS. Međutim, posvećenost Vlade strukturalnim reformama povremeno se pokazivala nedovoljnom. Krediti Svjetske banke za prilagođavanje12, zasnovani na prioritetima koji su identifikovani u SRS, pokrenuli su određene važne reforme (vidjeti nastavak teksta), ali je ukupni tempo reformi bio sporiji od očekivanog. Nekoliko tranši kredita za prilagođavanje nije isplaćeno, a programski DPL za koji je bilo planirano da predstavlja 40 posto kreditnog programa CAS-a u okvirnu osnovnog programa nije odobren. Kompleksnost i ukupni stepen ambicioznosti operacija za prilagođavanje Svjetske banke takođe je doprinjeo tom rezultatu. 76. Umjereno zadovoljavajuća uspješnost reformi rezultovala je smanjenjem programa pozajmljivanja – između niskog i osnovnog programa. Indikatori za odobravanje sredstava u okviru osnovnog programa zahtijevali su zadovoljavajuće makroekonomske rezultate, zadovoljavajući stepen implementacije SRS, zadovoljavajući napredak u unapređenju poslovnog okruženja, zadovoljavajuće rezultate na putu ka reformisanim mehanizmima za određivanje plata u javnoj upravi i privatnom sektoru, te smanjenje platnog fonda u javnom sektoru, izraženog kao procenat BDP. Ti indikatori su bili ispunjeni samo djelomično i neujednačeno. Okvir pozajmljivanja za osnovni program bio je projiciran u iznosu od 152 miliona US$, ali je ostvareni program pozajmljivanja iznosio 123 miliona US$ (ili 81 posto projiciranog osnovnog programa). Tim Svjetske banke je pokazao fleksibilnost i reagovao je na zahtjeve klijenta time što je alocirao resurse IDA-e u sektore i za operacije koji su demonstrirali kapacitete za daljnje napredovanje i produktivno korištenje. 77. Sa 30. junom 2007. godine, obvezani portfelj IFC-a u BH iznosio je 166 miliona US$, od čega 27 miliona US$ u kapitalnim investicijama i 139 miliona US$ u zajmovima. U toku perioda implementacije posljednje strategije CAS, IFC je proširio svoj program, obvezujući 106 miliona US$, u poređenju sa 60 miliona US$ u okviru strategije CAS za period 2002-2004. IFC je u toku perioda posljednje strategije CAS izvršio više uspješnih novih operacija, uključujući obezbjeđivanje sredstava finansijskim institucijama za podršku malim i srednjim preduzećima i mikrofinansijskom sektoru, promovisanje energetske efikasnosti i razvoj finansiranja za stambenu izgradnju. Takođe je pružio podršku za kompaniju za staklo i hemikalije radi omogućavanja direktnih stranih investicija i transfer moderne tehnologije i za proizvodnju generičkih farmaceutskih proizvoda radi suštinskog povećanja varijeteta lijekova proizvedenih na domaćem tržištu. IFC je pažljivo pratio prilike za pružanje podrške učešću privatnog sektora u infrastrukturi, ali je spor napredak privatizacije spriječio angažman IFC-a. Uz investicije konkretno usmjerene u BH, IFC je takođe investirao u jedan regionalni projekat i dva privatna fonda za investiranje kapitala, koji rade u jugoistočnoj Evropi, uključujući BH. 78. Zaostale neisplaćene obaveze iz predratnog perioda, u ukupnom iznosu od 48,8 miliona Eura sa krajem oktobra 2007. godine, koje IFC-u duguju dvije kompanije u vlasništvu vlade, i dalje su neizmirene. Te zaostale obaveze su prenesene na vlasti BH, ali je 12

Sada se nazivaju Zajmovi za razvojne politike - Development Policy Loans, DPL)

20

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. rješavanje te situacije izmicalo nekoliko godina. Rješavanje zaostalih obaveza prema IFC-u bi omogućilo Grupi Svjetske banke da dodatno poveća svoj program u BH kroz mobilizaciju više resursa za finansiranje projekata privatnog sektora u zemlji, kao i jačanje njihove katalizatorske uloge u promovisanju direktnih stranih investicija u zemlji. 79. Preostala bruto izloženost MIGA-e u BH sa 30. junom 2007. godine iznosila je 203 miliona US$, što je ekvivalentno 3,8 posto ukupnog portfelja MIGA-e. U toku perioda implementacije posljednje strategije CAS, MIGA je izdala nove garancije za podršku investicija u finansijski sektor u ukupnom bruto iznosu od oko 136 miliona US$. 80. Analitičke i savjetodavne aktivnosti (Analytical and Advisory Activities, AAA) izvršene u toku perioda prethodne strategije CAS daju snažan input za tekući i budući dijalog. Ključni dijelovi analitičkog rada uključivali su slijedeće: Ekonomski memorandum za zemlju (Country Economic Memorandum); Pregled javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review, PEIR); Ažurirani izvještaj o tržištu rada (Labor Market Update); Program ocjene finansijskog sektora (Financial Sector Assessment Program); Analizu održivosti duga (Debt Sustainability Analysis); Bilješku o penzijskim sistemima u BH (BH Pension System Note), te Ažurirani izvještaj o povjereničkim (nabavka, finansijsko upravljanje) odnosima (Fiduciary Update). Ti izvještaji, a posebno PEIR, pokrenuli su određene važne dijaloge o politikama u toku perioda važenja prethodne strategije CAS i predstavljali su analitičku osnovu za novu strategiju CPS. Uz njih, Bilješke o politikama (Policy Notes) koje je pripremila Svjetska banka obezbijedile su priliku za razmatranje prioriteta za naredne četiri godine sa novoizabranim vladama. 81. Savjetodavne usluge IFC-a u BH bile su koncentrisane na konkretne programe koji su bili vezani za četiri poslovne linije: (i) dodavanje vrijednosti u firmama, unapređenje prakse upravljanja, povećavanje stepena konkurentnosti lokalnih kompanija i unapređenje praksi snabdjevačkih lanaca u vezi sa prikupljanjem i korištenjem materijala koji se mogu ponovo koristiti, (ii) unapređenje poslovnog okruženja sa programima vezanim za alternativno rješavanje sporova i konkurentnost na pod-državnom nivou; (iii) dostupnost finansiranja sa programima za finansiranje stambene izgradnje, mikrofinansiranje i održivo finansiranje, i (iv) infrastruktura za promovisanje učešća privatnog sektora u svim infrastrukturnim podsektorima (iako je spor napredak privatizacije spriječio angažman IFC-a u ovoj oblasti). Okvir 2. Projekt za alternativno rješavanje sporova IFC-a Projekat alternativnog rješavanja sporova Savjetodavne usluge IFC-a od 2003. godine implementiraju Projekat alternativnog rješavanja sporova (Alternative Dispute Resolution Project, ADR) u Bosni i Hercegovini, sa ciljem omogućavanja razvoja medijacije/posredovanja radi obezbjeđivanja efikasnog i finansijski isplativog rješavanja poslovnih sporova. Medijacija predstavlja važan faktor za jačanje poslovnog okruženja, pošto pomaže preduzećima da odblokiraju kapital vezan u sudskim sporovima, uz istovremeno smanjivanje pritiska na sudove. Da bi se ubrzalo rješavanje poslovnih sporova, IFC je uspostavio aranžman saradnje sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine i sa drugim institucijama, organizacijama i razvojnim agencijama, radi osiguravanja institucionalizacije održivog sistema medijacije. IFC je takođe pomogao pri razvoju profesionalnog kadra medijatora, obučenih i skladu sa najboljim međunarodnim praksama, te podržao rad Udruženja medijatora u Bosni i Hercegovini (Association of Mediators, AOM).

21

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. Kao rezultat toga, više od 600 slučajeva je prošlo kroz medijaciju sa stopom uspješnosti od 55%, čime je oslobođeno 9,5 miliona eura sredstava stranaka blokiranih duže od tri godine u sudskim sporovima. U novijem periodu je IFC označio završetak uspješnih pilot projekata i prenio dva u potpunosti opremljena centra za medijaciju u Sarajevu i Banjoj Luci na AOM. IFC je pružio podršku AOM-u pri pripremi nacrta Zakona o proceduri medijacije (koji je Parlamentarna skupština BH usvojila u augustu 2004. godine) i dodatnih podzakonskih akata (koje je državni Parlament usvojio u martu 2006. godine). Od jula 2007. godine, svi neophodni preduslovi za potpunu implementaciju zakona o medijaciji su ispunjeni, a 33 certifikovana medijatora nude usluge medijacije u cijeloj zemlji. 82. Odlaganja efektivnosti izazivaju znatno kašnjenje u implementaciji projekata. Svi projekti odobreni u toku perioda važenja prethodne strategije CAS iskusili su odlaganja efektivnosti izazvana kompleksnim procedurama potpisivanja i ratifikacije. Međutim, Vijeće ministara na državnom nivou je nedavno izrazilo svoju riješenost da se pozabavi tim pitanjem i već je poduzelo korake na pojednostavljivanju procedure ratifikacije. Tim za upravljanje portfeljem Svjetske banke u Sarajevu radi zajedno sa domaćim partnerima u Vijeću ministara na razvoju procesa koji bi trebalo da smanje period od odobravanja projekata do efektivnosti projekata na najviše 4-6 mjeseci (sa trenutnog prosjeka od 9-10 mjeseci). 83. Svjetska banka je održavala snažan odnos sa vladama BH i njene usluge se i dalje smatraju veoma vrijednim. Bez obzira na probleme sa kojima su se suočile DPL operacije, Svjetska banka je održala snažan odnos sa klijentom. Anketa među klijentima koja je sprovedena u oktobru i novembru 2006. godine, uključivala je ispitivanje oko 250 učesnika u procesu, od čega su dvije trećine bili zvaničnici Vlade na različitim nivoima. Anketa među klijentima je ukazala na visok stepen zadovoljstva uslugama Svjetske banke (vidjeti okvir 3). Klijenti su imali povoljan utisak o djelotvornosti Svjetske banke u BH, pri čemu je prosječni rejting iznosio 7,52 na skali od 1 (najniže) do 10 (najviše). Kada se to uporedi sa globalnim prosjekom za Svjetsku banku, koji iznosi 6,4, rezultati su povoljni. Gotovo 60 posto ispitanika je željelo veći stepen uključenosti Svjetske banke, a da je samo oko pet posto smatralo da bi Svjetska banka trebalo da bude u manjoj mjeri angažovana nego ranije. Znanje Svjetske banke, u kombinaciji sa njenim finansijskim resursima, i dalje izgleda da se smatra veoma (i jednako) vrijednim. Ograničeno korištenje lokalnih eksperata i birokratske politike i procedure identifikovani su kao najveće slabosti. Posvećenost vlade i slabi kapaciteti vlade ocijenjeni su kao najznačajniji faktori koji onemogućavaju dalji održivi rast i razvoj. Okvir 3: Anketa među klijentima Svjetske banke Anketa među klijentima Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu Anketa među klijentima, koja je sprovedena krajem 2006. godine, praćena je detaljnim intervjuima sa slijedećim: zvaničnicima i osobljem vladinih ministarstava, parlamenata i implementacionih agencija; bilateralnim i multilateralnim agencijama; akademskim i istraživačkim institutima; preduzećima i organizacijama privatnog sektora; nevladinim organizacijama i medijima. Sažeto nalazi su: • Gotovo svi ispitanici su evaluirali Svjetsku banku i njen rad u BH kao pozitivan, koristan i poželjan. • Oni su smatrali da je Svjetska banka igrala značajnu ulogu u BH i da je pružila pomoć i podršku za strateški razvoj. • Atributi koji su najčešće korišteni za opisivanje Svjetske banke su vještina, profesionalizam, podrška, poželjnost, konstruktivnost, tehničko iskustvo, pažljivost, značajnost, ozbiljnost i važnost. • Birokratija, nedovoljna [lokalna] izloženost, loši potezi i neadekvatna upoznatost sa tekućom

22

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. situacijom u zemlji bile su neke od kritika klijenata. Lekcije koje su naučene i implikacije za novu strategiju CPS 84. Krojenje programa CPS u skladu sa nivoom i oblastima posvećenosti i kapaciteta Vlade za postizanje rezultata na reformama. Kapacitet vlade i njena posvećenost reformama predstavljaju ključni faktor. Iako je prilično očigledan, takav princip je posebno relevantan u BH. Identifikacija oblasti za intervencije u kojima postoji snažno vlasništvo Vlade, a koje ujedno imaju i značajan razvojni uticaj i dalje će predstavljati ključni izazov za ovu CPS. 85. Unapređenje analize poličke ekonomije pri odlučivanju o instrumentima za rad na razvojnim prioritetima. Neujednačena iskustva vezana za DPL i operacije tehničke podrške nisu bila izazvana neuspjehom Svjetske banke ili vlada u BH da prepoznaju osnovne razvojne izazove sa kojima se suočavala zemlja. Sasvim suprotno, u dizajnu oba poništena kredita (SOSAC II i EMSAC), prioriteti koji zahtjevaju hitno rješavanje su jasno identifikovani od strane vlade, ali su bili otežavani političkim faktorima. Međutim, izgleda da su odgovarajući timovi Svjetske banke takođe precijenili kapacitet Vlade da se nosi sa nekoliko paralelnih reformskih procesa koje prate različite međunarodne organizacije. Bolja analiza političke ekonomije bi trebalo da se primijeni u toku pripremanja i implementacije svih projekata. 86. Rad na reformama kroz investicione kredite i, uz uslov da postoji politička posvećenost, veoma pažljivo usmjerene DPL kredite. U sklopu prethodne strategije CAS, Svjetska banka je obezbijedila kombinaciju DPL, investicionih zajmova, operacija za tehničku podršku i ESW za podršku reformskom programu BH. Investicione operacije su pomogle pri pokretanju reformi u ključnim sektorima, uključujući zdravstvo, energetiku, puteve i upravljanje čvrstim otpadom. Iako su DPL bili manje uspješni, mjerljiv dio reformskog programa koji je bio podržan tim kreditima bio je postignut. Nastavljeni dijalog o politikama je rezultovao napredovanjem na nekoliko frontova. Na primjer, zakoni o internoj reviziji i nabavkama su usvojeni, sinhronizovani zakoni o internoj reviziji su pripremljeni u nacrtu, i, dok je zakon u RS usvojen, zakoni na državnom nivou i u Federaciji su u parlamentarnoj proceduri. Štaviše, RS je pripremila nacrt zakona o platama u javnom sektoru koji ima za cilj da unese postojeće naknade koje se daju uz platu u osnovnu platu, da osigura djelotvorne mehanizme fiskalne održivosti i da promoviše transparentnost pri određivanju plata u javnom sektoru. U novoj strategiji CPS treba uložiti napore da se investicijske operacije koriste za ubrzavanje reformskih procesa. U isto vrijeme, dijalog o politikama bi trebalo da se nastavi, a, u slučaju da dođe do promjene apetita u vezi sa tempom i tipom reformi, zajmovi za razvojne politike bi trebalo da se pojavljuju kao dio scenarija naprednog programa pozajmljivanja. 87. Razmatranje projektnog dizajna koji bi nagrađivao one segmente u BH koji ostvaruju najbolje rezultate, a u isto vrijeme ne bi dovodio u pitanje jedinstveni ekonomski prostor. Novija iskustva ukazuju na potrebu za višim stepenom fleksibilnosti u projektnom dizajnu za pružanje podrške reformama i investicijama tamo gdje one ostvaruju najveći razvojni uticaj. Dok je većina projektnog finansiranja za sada alocirana za oba entiteta (u skladu sa unaprijed određenim odnosom), Svjetska banka je spremna da istraži mogućnost uvođenja, na zahtjev vlasti i u određenim projektima, mehanizma kojim bi se, u toku implementacije projekta, dio finansiranja alocirao onom entitetu koji demonstrira najjače sposobnosti za apsorbovanje više finansiranja i ostvarivanje bržeg napretka ka postizanju projektnih razvojnih ciljeva. Treba naglasiti, međutim, da bi takva fleksibilnost zasnovana na uspješnosti bila korištena samo u slučajevima u kojima bi takav pristup bio prihvatljiv za vlasti i u kojima bi ga one zatražile i ako ne bi mogao da oteža napore vezane za produbljivanje jedinstvenog ekonomskog prostora ili podsticanje društvene kohezije u BH.

23

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. 88. Fokus na rezultate i važnost monitoringa i evaluacije premašuje okvir operacija koje finansira Svjetska banka. Fokus na rezultate bi trebalo, da se proširi i izvan samih operacija koje finansira Svjetska banka. Timovi Svjetske banke bi trebalo da pomognu svojim partnerima u Vladi da uspostave mehanizme za monitoring svoje sopstvene uspješnosti i rezultata, uključujući jačanje opštih statističkih kapaciteta zemlje . 89. Stvaranje povoljnog okruženja za implementaciju strategije CPS. Strategija CPS zahtijeva pažljivo skrojenu strategiju komunikacije koja bi pomogla vladi da objasni koje su koristi od reformi i koji su troškovi nepoduzimanja akcije. Prema tome, operacije koje će biti podržane u sklopu nove strategije CPS će biti podržane strategijom komunikacije koja bi pomogla vladi i Svjetskoj banci da bolje komuniciraju o potencijalnim koristima predloženih operacija, kao i da demonstriraju koristi i troškove reformi – ili nepoduzimanja reforme. 90. Nastavak korištenja AAA kao osnove za dijalog o politikama i formulaciju CPS programa. U toku perioda prethodne strategije CAS, Svjetska banka je proizvela nekoliko važnih dokumenata koji su predstavljali osnovu za konsultacije o strategiji CPS.. PEIR i Bilješke o politikama su bili posebno korisni za obezbjeđivanje informacija za dijalog o politikama. Na kraju, regionalne studije (Poslovanje - Doing Business, Borba protiv korupcije u tranziciji Anticorruption in Transition, Anketa o životu u tranziciji - Life in Transition Survey) privukle su mnogo interesa među kreatorima politika i onima koji oblikuju mišljenje javnosti. Te studije pokazuju jasne dokaze o trendovima u BH u poređenju sa drugim zemljama regiona i trebalo bi da se i dalje koriste na strateški način, za usmjeravanje operacija i razvoj domaćih “zagovornika” reformi. B. Predloženi program za partnerstvo Svjetske banke sa BH 91. U toku perioda implementacije CPS, Grupa Svjetske banke će težiti da bude katalizator za inkluzivnu i održivu integraciju BH ekonomije u Evropu. Ekonomski i socijalni razvoj u BH predstavlja dio procesa integracije u EU. To obezbjeđuje opšti institucionalni i pravni okvir na kojem se utemeljuju ekonomski razvoj i smanjenje siromaštva u BH. To je prepoznato u sklopu strategije SRS i dalje će biti opšti cilj razvojnog programa nove vlade, bez obzira na spor napredak ka potpisivanju SAA u toku prethodnih dvanaest mjeseci. Projekti koje će podržavati Svjetska banka će imati za cilj da pomognu BH da dosegne svoj cilj vezan za EU

92.

Da bi se pružila podrška njenim ciljevima vezanim za EU, BH će morati da nastavi da unapređuje konkurentnost svoje ekonomije. BH je ostvarila zaista znatan napredak u ekonomskoj rekonstrukciji od kraja rata, ali u poređenju sa drugim zemljama u tranziciji, više od dekade tranzicionih reformi je izgubljeno zbog rata i napora na rekonstrukciji. Još uvijek postoji veliki nezavršeni reformski program koji zadržava zemlju na putu ka ostvarivanju njenog cilja – usklađenosti sa jugoistočnom Evropom i EU. Važnost tog nezavršenog reformskog procesa prepoznaju vlasti BH i ona je odražena u prioritetima SRS i investicionim programima države i entiteta. Dodatni dokaz centralne uloge strukturalnih reformi za budućnost BH je potpisivanje zajedničke platforme za akciju u oktobru 2007. godine od strane premijera države i entiteta i gradonačelnika Distrikta Brčko, za ubrzavanje implementacije hitnih reformi za privlačenje investicija, ubrzavanje stvaranja radnih mjesta i unapređenje životnog standarda u zemlji (Aneks 1).

93.

Nova strategija CPS podržava prioritete zemlje kroz fokusiranje na dva stuba: (a) unapređenje okruženja za razvoj vođen privatnim sektorom i usklađivanje sa Evropom i (b) unapređenje kvaliteta potrošnje Vlade i pružanja javnih usluga za ugrožene. U okviru prvog stuba, strategija CPS teži ka pružanju podršci zemlji za: (i) proširenje poslovnih aktivnosti i

24

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. povećavanje poslovnih prilika; (ii) unapređenje ključne infrastrukture; (iii) jačanje regionalne saradnje za upravljanje javnim dobrima i (iv) oživljavanje privatizacije i korporativnog restruktuiranja. U okviru drugog stuba, strategija CPS će pružati podršku vladama za: (i) unapređenje pružanja opštinskih usluga i jačanje opštinskog finansiranja; (ii) poboljšanje kvaliteta pružanja socijalnih usluga; (iii) smanjenje dispariteta u dohotku između ruralnih i urbanih oblasti; (iv) povećanje stepena usmjeravanja socijalnih davanja; i (iv) smanjenje pretjeranog opterećenja koje Vlada predstavlja za privredu i jačanje fiskalne konsolidacije; i (v) smanjenje razlika u dohotku između urbanih i ruralnih oblasti. Na taj način će program Svjetske banke u okviru nove strategije CPS zadržati značajan stepen kontinuiteta u odnosu na prethodnu strategiju CAS. Slika 1 daje ilustraciju strukture strategije CPS.

25

Postojeći portfelj BAC, Energija III, ECSEE APL 3, Projekat komercijalne poljoprivreue manjeg obima, Projekat urbane infrastrukture i usluga, Projekat razvoja i očuvanja šuma, Projekat pripreme za slucaj ptičije gripe Novi osnovni program (FG 08/09) Projekat putne infrastrukture i bezbjednosti, Projekat za rijeku Savu – Brčko, GEF Projekat za slivove rijeka Neretve i Trebišnjice, GEF projekat za šumske i planinske zaštićene oblasti, investicije IFC-a, Napredni program pozajmljivanja ili kasnije godine DDO za investicijsku klimu, Drugi projekat za registraciju zemljišta, Regionalni projekat transporta (Koridor VC), Projekat upravljanja rizicima od katastrofa AAA i drugi instrumenti Savjetodavne usluge IFC-a, savjetodavne usluge WBI, ROSC A+A prateća studija, Transportna studija, Energetska studija, Procjena investicione klime

Osnovni program Proširienje poslovnih aktivnosti i povećanje ekonomskih mogućnosti, Unapređenje ključne infrastrukture i veza sa Evropom, Regionalni pristup javnim dobrima, uključujući životnu sredinu i čistu energiju Dodatni program Unapređenje preduzeća u državnom vlasništvu i korporativno restruktuiranje

STUB 1 Unapređenje okruženja za rast vođen privatnim sektorom i približavanje Evropi

26

PROIZVODI GRUPE SVJETSKE BANKE

Oblasti fokusa

STUB 2 Unapređenje kvaliteta javne potrošnje i pružanja javnih usluga za ugrožene

Postojeći portfelj CDP, SESP, HSEP, ERP, SITAP, Projekat upravljanja čvrstim otpadom, GEF projekat zaštite kvalitet voda, Projekat za poljoprivredu i ruralni razvoj Osnovni program (FG 08/09) Projekat opštinskog razvoja, Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom Napredni program pozajmljivanja ili kasnije godine Projekat za javni sektor, projekat za socijalni sektor, projekat za spremnost za priključenje finansiranju IPA, projekat za ruralne oblasti / uslovne gotovinske transfere za obrazovanje AAA i drugi instrumenti Ocjena siromaštva , CEM, savjetodavne usluge IFC.a, PPP u zdravstvu / obrazovanju, savjetodavne usluge WBI

Osnovni programa Unapređenje pružanja opštinskih usluga i jačanje opštinskog finansiranja Dodatni program Povećavanje stepena usmjeravanja socijalnih davanja, Unapređenje kvaliteta pružanja socijalnih usluga, Smanjenje pretjeranog opterećenja koje predstavlja vlada i jačanje fiskalne koordinacije, Smanjenje dispariteta između urbanih i ruralnih oblasti u odnosu na nivoe dohotka

STRATEGIJA ZA PARTNERSTVO

CILJEVI ZA ZEMLJU: Ekonomski rast Smanjenje siromaštva Priključenje i integracija u EU

Slika 1: Strategija Grupe Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. Alokacija resursa 94. Iako će scenariji pozajmljivanja za osnovni program i napredni program pozajmljivanja biti korišteni za definisanje stepena dostupnosti resursima IBRD-a, Koordinacioni odbor13 vlade će takođe na periodičnoj osnovi ocjenjivati alokaciju resursa Svjetske banke i aktuelizirati program operacija koji je usaglašen između Svjetske banke i vlasti u BH. U sklopu zajedničke godišnje ocjene razmatraće se napredovanje u toku prethodne godine u odnosu na razvojne ciljeve i rezultate koji su okvirno predstavljeni u strategiji CPS i dogovaraće se prioriteti za naredne dvije godine. Program će i dalje biti oblikovan unutar ograničenja koja određuje ova strategija CPS, kombinujući evoluirajuće prioritete vlada i korporativnu strategiju Svjetske banke. Vremenski raspored tih pregleda će biti vezan za budžetski ciklus BH. 95. Da bi se maksimalno povećao stepen fleksibilnosti i da bi se izbjegle neke od manjkavosti prethodne strategije CAS, program strategije CPS se nominalno dijeli na ‘osnovni’ program i ‘dodatni’ program. ‘Osnovni program’ predstavlja one aktivnosti za koje je politička posvećenost na strani vlasti iskazana. U osnovni program ulaze projekti i programi koji su već pokrenuti ili za koje je vjerovatno da će biti uvedeni u toku prve dvije godine perioda strategije CPS. To uključuje kreditne projekte, kao i investicije IFC-a, garancije MIGA-e, aktivnosti obuke koje sprovodi WBI, zadatke vezane za tehničku podršku i AAA. Indikatori ishoda za te aktivnosti su razvijeni i predstavljeni su u Matrici rezultata u Aneksu 3. Zbog fleksibilne prirode strategije CPS, matrica rezultata će biti dodatno razvijena kako program bude evoluirao i biće ponovno razmatrana u izvještaju o napredovanju na sredini perioda implementacije strategije CPS. 96. ‘Dodatni’ program predstavlja intervencije u oblastima u kojima politička posvećenost zahtjeva tek treba biti iskazana ili u kojima će gornje ograničenje resursa spriječiti implementaciju u ranim godinama perioda strategije CPS. ’Dodatni’ program predstavlja dva tipa situacija. Prvo, one reformske oblasti za koje Grupa Svjetske banke smatra da bi mogle da pomognu BHh da ostvari napredak, ali u kojima (imajući u vidu ranija iskustva sa sporim kretanjem ili poništavanjem projekata) politička posvećenost treba da se testira prije ponovnog angažmana. Gdje god je moguće, te važne reformske oblasti će biti podvrgnute monitoringu i podržavane aktivnostima koje ne uključuju pozajmljivanje, kao što su tehnička podrška i ESW. Drugo, oni projekti za koje je posvećenost očigledna, ali u kojima će gornje ograničenje resursa spriječiti implementaciju u početnim godinama perioda važenja strategije CPS. Odluke vezane za određivanje nivoa prioriteta tih projekta i odgovarajuće instrumente donosiće zajednički Svjetska banka i vlasti na godišnjim pregledima napredovanja CPS koje će sprovoditi Koordinacioni odbor. Finansijski okvir 97. BH će i dalje koristi izuzetnu dostupnost sredstava IDA-e. Zbog svoje niske kreditne sposobnosti i, bez obzira na to što dohodak po glavi stanovnika znatno premašuje normalni prag za sredstva IDA-e, BH će i dalje imati pristup IDA sredstvima. 98. U toku perioda prethodne strategije CAS, BH je imala okvir od 78 miliona SDR sredstava IDA-e, pri čemu je dostupnost pozajmljivanja iz sredstava IBRD-a bila uslovljena postizanjem unapređenja kreditne sposobnosti. Kreditna sposobnost se mjeri pomoću pet indikatora uspješnosti. U toku perioda važenja strategije CAS, BH je dostigla neke indikatore uspješnosti, ali ne i sve, i tako nije imala pristupa IBRD sredstvima (vidjeti Aneks 2). 13

Koordinacioni odbor se sastoji od tri premijera i njihovih odgovarajućih ministara finansija, uz gradonačelnika Distrikta Brčko.

27

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. Osnovni program 99. Strategija CPS obuhvata posljednju godinu programa IDA14 i 3 godine programa IDA15, u toku kojeg se očekuje postepeno prekidanje programa IDA-e u BH. U toku prve godine strategije CPS dostupno je 16,8 miliona SDR (oko 26 miliona US$ po tekućim kursnim stopama) resursa IDA-e, što je alokacija zasnovana na potpunoj uspješnosti nakon uzimanja u obzir sredstava alociranih u fiskalnoj godini 2007. U toku druge godine, alokacija zasnovana na potpunoj uspješnosti bi opet bila dostupna za BH – a očekuje se da bi to iznosilo oko 25 miliona SDR (39 miliona US$)14. Nakon toga, BH bi primala dvije trećine svoje pune alokacije bazirane na alokacijama zasnovanim na uspješnosti (performance-based allocation, PBA) u fiskalnoj godini 2010. (što se procjenjuje na 17 miliona SDR) i jednu trećinu alokacije u fiskalnoj godini 2011. (što se procjenjuje na 8 miliona SDR), pri čemu se prelazak sa IDA-e očekuje na kaju 2011. godine. 100. Odražavajući određena unapređenja ekonomske uspješnosti od prethodne strategije CAS, ograničene količine sredstava IBRD će biti dostupne BH u osnovnom programu ove strategije CPS. U fiskalnim godinama 2008. i 2009, dostupnost sredstava IBRD-a bi bila ograničena na 35 miliona US$ (u toku dvije godine), dok se za fiskalnu godinu 2010. predlaže ograničenje od 24 miliona US$, a za fiskalnu godinu 2011. godišnje ograničenje od 37 miliona US$ sredstava IBRD-a, što bi dovelo do toga da bi ukupni resursi dostupni BH u svakoj godini bili oko 50 miliona US$15. Ukupno, u toku perioda važenja strategije CPS, najviše 200 miliona US$ bi, prema tome, bilo dostupno u osnovnom programu. 101. Da bi ostala u osnovnom programu, BH će morati da demonstrira: nastavak zadovoljavajućeg stepena makroekonomske uspješnosti; zadovoljavajuće perspektive za održivost duga; te nepostojanje vraćanja unazad u vezi sa ključnim ekonomskim reformama. Dodatni/napredni program pozajmljivanja 102. Dodatni/napredni program pozajmljivanja bi odražavao snažnije reformsko okruženje i ojačane perspektive za kreditnu sposobnost. Uz ispunjavanje ciljnih iznosa za indikatore iz osnovnog programa, BH bi trebalo da poduzme konkretne korake ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, što bi bilo evidentirano mjerljivim napredovanjem u implementaciji Platforme za akciju koju su u oktobru 2007. godine potpisala tri premijera i gradonačelnik Distrikta Brčko. U scenariju dodatnog/naprednog programa pozajmljivanja, inkrementalno pozajmljivanje IBRD-a bi bilo ograničeno na godišnji iznos od 20 miliona US$. Niži program pozajmljivanja 103. Svako ozbiljnije pogoršavanje indikatora osnovnog slučaja bi dovelo i do toga da Svjetska banka ponovno razmotri svoje nivoe podrške. Ozbiljne reperkusije regionalnih političkih dešavanja ili pogoršavanje političkog dijaloga o programu reformi bi dovelo do toga da Svjetska banka revidira svoje aranžmane za pozajmljivanje BH. U scenariju niskog nivoa pozajmljivanja, priprema projekata bi napredovala sporije i bila bi usmjerena samo na one dijelove programa u kojima postoji najviši dio podrške na svim nivoima vlade.

14

To je procijenjena alokacija za fiskalnu godinu 2009, na osnovu uspješnosti u fiskalnoj godini 2008. i pretpostavki o veličini programa IDA15. Stvarne alokacije u toku perioda važenja strategije CPS će biti određivane na godišnjoj osnovi i zavisiće od: (i) ukupnih resursa IDA-e koji su dostupni u programu IDA15, (ii) rejtinga uspješnosti zemlje; (iii) uspješnosti i uslova za pomoć drugim zajmoprimcima sredstava IDA-e; i (iv) broja zemalja koje su kvalifikovane za primanje sredstava IDA-e. Iznos u US$ će takođe zavisiti od preovlađujuće kursne stope između SDR i US$. 15 Iznos u US$ će takođe zavisiti od preovlađujuće kursne stope između SDR i US$.

28

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. 104. Tabela 3 u narednom dijelu teksta predstavlja konkretne indikatore u odnosu na koje će se napredovanje ocjenjivati zajednički (sa vladama BH) i kolektivno (tj. kolektivna ocjena napredovanja i dinamike reformi) radi evaluacije toga da li je dodatni program pozajmljivanja opravdan. Koordinacioni odbor će takve ocjene poduzimati na godišnjoj osnovi. Svjetska banka će krajem fiskalne godine 2009. u partnerstvu sa vlastima pripremiti Izvještaj o napredovanju na sredini perioda implementacije strategije CPS i dostaviće ga Upravnom odboru Svjetske banke. Nivoi dostupnosti sredstava IBRD-a će se revidirati u tom trenutku. Dostupnost sredstava IDA-e ne bi bila vezana za te ocjene; umjesto toga, ona bi i dalje bila zasnovana na sistemu alokacije na osnovu uspješnosti koji je opisan u stavu 111.

Tabela 3: Scenariji za pozajmljivanje za BH: osnovni program i dodatni program pozajmljivanja Osnovni program

Dodatni program pozajmljivanja

Zadovoljavajuća makroekonomska uspješnost

Unapređena zadovoljavajuća makroekonomska uspješnost

Bez vraćanja ključnih ekonomskih reformi unatrag

Bez vraćanja ključnih ekonomskih reformi unatrag

Zadovoljavajuće perspektive za održivost duga

Ojačane perspektive za kreditnu sposobnost Konkretni koraci ka jedinstvenom ekonomskom prostoru, što je evidentirano mjerljivim napredovanjem u implementaciji platforme za akciju, imajući u vidu slijedeće: • Nacionalni fiskalni savjet je u potpunosti operativan • Formula za alokaciju resursa sa jedinstvenog računa je potpuno operativna • Integracija supervizije banaka • Vlade počinju da izmiruju domaća potraživanja na fiskalno dostupan način • Investiciona klima se unapređuje, uključujući harmonizaciju poreza na dobit i dohodak.

Program pozajmljivanja i analitički program 105. Unutar prvog stuba – unapređenje uslova za rast vođen privatnim sektorom – vlasti BH su ukazale na snažnu potražnju za osnovnim programom pozajmljivanja u infrastrukturi (posebno transportnoj i energetskoj). To su oblasti u kojima je program Svjetske banke imao snažne rezultate u sklopu prethodne strategije CAS i u kojima postoji potencijal za dodatnim razvojnim uticajem. U sklopu podrške opštem cilju unapređenja ključne infrastrukture, osnovni program će uključivati tekuće projekte za unapređenje stanja u hidrocentralama i termocentralama i unapređenje dostupnosti pouzdane električne energije sa dostupnom cijenom. Studija energetskog sektora će obezbijediti informacije za buduće potencijalne projekte koje bi Svjetska banka mogla podržavati u toj oblasti. Vlasti BH su zainteresovane za primanje dodatne podrške Grupe Svjetske banke za uspostavljanje mjera koje bi dovele do boljeg kontrolisanja rizika i ograničavanja fiskalnih troškova vezanih za uspostavljanje nove infrastrukture za proizvodnju i prenos električne energije kroz učešće privatnog sektora; cilj takve podrške bi bio pomaganje vlastima pri ispunjavanju obaveza preuzetih u sklopu Povelje o energetskoj zajednici (Energy Community Treaty), na primjer pomoću

29

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. uspostavljanja transparentnih i konkurentnih procedura (u skladu sa relevantnim direktivama EU) za traženje ponuda, izbor ponuđača i davanje ovlaštenja za sve nove projekte za proizvodnju i prenos električne energije. 106. Sveobuhvatna strategija na nivou sektora će odrediti angažman Svjetske banke u transportnom sektoru. Državna i entitetska ministarstva, uz podršku Svjetske banke, Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), upravo pripremaju sveobuhvatnu politiku transportnog sektora i strateški okvir koji obuhvata avijaciju, puteve, željeznice, gradski prevoz i unutrašnje rječne puteve. Novi projekat za pružanje podrške održavanju puteva i bezbjednosti na putevima biće obezbjeđen u toku fiskalne godine 2008. uz to, vlasti su izrazile znatan stepen interesa u projekt za rijeku Savu, koji bi uključivao označavanje rječnog puta i rehabilitaciju luke na rijeci Savi u Brčkom, koja je imala znatan obim prometa. Svjetska banka planira da podrži taj projekt u početnim godinama perioda strategije CPS. Projekti koje podržavaju EBRD i EIB će nastaviti da unapređuju željezničku infrastrukturu. 107. Svjetska banka i ostali donatori takođe procjenjuju mogućnost pružanja dodatne podrške planovima vlasti za izgradnju evropskog transportnog koridora Vc. Uz EBRD i EIB, koje su pokazale spremnost za finansiranje dionica koridora Vc, resursi korišteni za izgradnju takvog projekta bi trebalo da najvećim dijelom dolaze iz privatnog sektora. Grupa Svjetske banke i drugi donatori bi mogli da budu u mogućnosti da pruže podršku ograničenim finansiranjem za manje profitabilne dionice puta, garancijama, savjetima za transakcije od IFC-a i/ili drugom tehničkom podrškom. Kao i u sektoru energetike, fokus podrške za tako velike infrastrukturne projekte biće na osiguravanju da se proces sprovodi na način koji je transparentan, konkurentan i koji sprječava eskalaciju troškova. 108. Grupa Svjetske banke očekuje da će igrati važnu ulogu u pružanju pomoći vladi u struktuiranju potencijalnih transakcija partnerstava između javnog i privatnog sektora. IFC će nastaviti da istražuje mogućnosti za pomaganje vladi pri struktuiranju učešća privatnog sektora u transportu, energetici i tretmanu komunalnog otpada. Kroz svoj savjetodavni program Partnerstvo privatnih preduzeća u jugoistočnoj Evropi (PEP-SE), IFC će istraživati mogućnosti za pružanje podrške PPP kroz pripremanje projekata, struktuiranje transparentnih tenderskih procesa i mobilizaciju finansiranja. MIGA takođe može igrati ulogu u pružanju podrške direktnim stranim investicijama u infrastrukturu kroz obezbjeđivanje garancija za politički rizik. U toku fiskalne godine 2007, Svjetska banka je održala seminar za obuku o PPP koji je veoma dobro primljen od strane učesnika iz različitih regulatornih tijela i zvaničnika iz BH. Zatražene su dodatne aktivnosti u tom smjeru i one će biti implementirane u toku perioda CPS. 109. Vlasti su takođe izrazile interes za stimulisanje ruralnog razvoja i poljoprivrede. U sklopu osnovnog programa već je u toku projekat za poljoprivredu manjeg obima, koji ima za cilj da pomogne farmerima da ostvare unapređenja produktivnosti pomoću kreditnih linija, podršku u formiranju udruženja proizvođača i pomaganje pri eliminaciji uskih grla u lancu snadbijevanja. Regionalni pregled pitanja zemljišta i spolnih razlika dovešće do identifikacije stepena do kojeg su prava vezana za zemljište različita za žene i muškarce u BH i istraživanja uticaja tih razlika na dostupnost tržišta zemljišta za žene i svih uticaja na dobrobit porodica koji rezultuju iz razlika između spolova vezanih za vlasništvo nad zemljom. U studiji će biti okvirno predstavljena ključna pitanja za razmatranje odnosa formalnih prava i stvarne prakse u odnosu na pol i dostupnost resursa za zemljište za žene. Projekat registracije zemljišta, koji je odobren 2006. godine, mogao bi biti kandidat za drugu fazu ili povećano finansiranje, ako bude dobro napredovao. 110. U toku perioda važenja strategije CPS više pažnje će biti posvećeno regionalnim pitanjima. U sklopu osnovnog programa, očekuje se da će Projekat pripreme za slučaj ptičije gripe,

30

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. koji obezbjeđuje ključnu podršku za jačanje kapaciteta javnog zdravstvenog sistema za reagovanje na pojavu zaraznih bolesti i kontrolu tih bolesti i koji podržava Svjetska banka, postati efektivan u toku prve godine CPS. Važnost promjena klime i upravljanja rizikom od katastrofa je takođe postala očigledna nakon znatnih šumskih požara u regionu u toku 2007. godine. Aktivnosti vezane za olakšavanje i adaptaciju u sklopu regionalnog Programa za smanjivanje rizika od katastrofa i adaptacije za jugoistočnu Evropu mogle bi mogle predstavljati dio dodatnog programa. 111. Svjetska banka takođe pruža podršku projektima u oblasti zaštite životne sredine, i unapređenja upravljanja i transparentnosti te podrške razvoju turizma. Projekat razvoja šumarstva i očuvanje šuma, koji promoviše izgradnju kapaciteta i upravljanje u tom sektoru, primio je dodatno finansiranje u fiskalnoj godini 2007. Izgradnja kapaciteta za zaštitu životne sredine takođe će imati podršku i u toku perioda implementacije strategije CPS kroz implementaciju dva projekta koja se finansiraju iz sredstava GEF-a: Projekat za integrisano upravljanje slivovima rijeka Neretve i Trebišnjice (za sektor voda) i Projekat za šumske i planinske zaštićene oblasti (za očuvanje biodiverziteta i promovisanje turizma). 112. U korporativnom sektoru, IFC i MIGA će nastaviti da daju podršku strateškim direktnim stranim investicijama u BH sa usmjerenjem na podsticanje regionalne saradnje kroz motivisanje dobrih kompanija i kompanija koje ostvaruju rast koje su aktivne u regionu da investiraju u BH. IFC će se fokusirati na investitore u sektoru poslovne imovine i prehrambenom sektoru. IFC će takođe raditi na mogućnostima za pružanje podrške domaćim kompanijama, u sektorima kao što su sektor automobilske i metalske industrije i sektor turizma, kako bi one postale konkurentnije na domaćem i regionalnom tržištu. Podrška od strane IFC-a će biti usmjerena na period nakon privatizacije, kao i na omogućavanje transfera tehnologije i povećavanje konkurentnosti. WBI i Svjetska banka sarađuju na zajedničkom programu za promovisanje rasta vođenog privatnim sektorom kroz inovacije i tehnologiju u izabranim podsektorima. Program PEP-SE IFC-a će i dalje biti aktivan u pružanju podrške razvoju malih i srednjih preduzeća u BH. MIGA će biti otvorena za pružanje podrške direktnim stranim investicijama u sektorima proizvodnje i agrobiznisa, kroz obezbjeđivanje garancija. MIGA će takođe razmotriti mogućnosti za promovisanje malih i srednjih preduzeća u BH pomoću svog Programa investicija manjeg obima. 113. Svjetska banka će takođe nastaviti da promoviše reforme koje imaju za cilj proširivanje poslovnih aktivnosti i unapređenje poslovnog okruženja. Kredit za poslovno okruženje (BAC), koji je postigao nekoliko primjetnih rezultata, uključujući unapređenje dostupnosti finansiranja, ubrzanje procedura stečaja i efikasniji režim inspekcija, treba da bude zatvoren u vrijeme početka implementacije CPS-a i biće evaluiran u toku prve godine CPS. U toku perioda važenja ove CPS strategije, Grant za restruktuiranje preduzeća koji finansira Evropska Unija, a administrira Svjetska banka, imaće za cilj da pokrene program korporativnog restruktuiranja pomoću restruktuiranja više od deset vaučerski privatizovanih preduzeća i postavi temelje za daljnje korporativno restruktuiranje. 114. Nefinansijske usluge će također pružiti podršku unapređenju poslovnog okruženja. Ocjena investicione klime (Investment Climate Assessment) će biti sprovedena u toku prve godine perioda na koji se odnosi CPS. Uz to, Svjetska banka će podržavati unapređenje korporativnog finansijskog izvještavanja i revizije u skladu sa međunarodnim standardima. Druge intervencije Grupe Svjetske banke usmjerene na taj cilj u osnovnom programu mogle bi uključivati savjetodavne usluge IFC-a i izgradnju kapaciteta uz pomoć WBI, kao i saradnju sa drugim razvojnim partnerima. WBI takođe ima i program za unapređenje konkurentnosti sektora informacione i komunikacione tehnologije u BH.

31

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. 115. Reforme vezane za privatizaciju, korporativno restruktuiranje i izlazak firmi sa tržišta su oblasti reforme za koje je u sklopu prethodnih projekata Svjetske banke opredjeljenost bila mješovita. Iako u nekim dijelovima Vlade (konkretno RS) postoji snažna potražnja za podrškom Svjetske banke za korporativno restruktuiranje, neujednačena uspješnost u vezi sa tim reformama u okviru posljednje strategije CAS ukazuje da to treba da bude dio dodatnog programa koji će biti podržan aktivnostima vezanim za obuku i ESW. Dodatna finansijska podrška Svjetske banke razmatrala bi se za pružanje podrške privatizaciji ili korporativnom restruktuiranju, u slučaju da opredjeljenost za reforme u toj oblasti bude demonstrirana. 116. IFC će i dalje biti aktivan u finansijskom sektoru, uz korištenje zajmova i kapitalna ulaganja, kao i savjetodavne usluga. IFC će tražiti strateške partnere za uspostavljanje greenfield banaka i pružanje podrške lokanim finansijskim institucijama kako bi se razvile u visokokvalitetne banke, uz istovremeno nastavljanje pružanja podrške za razvoj mikrofinansija, lizinga, stambene izgradnje i efikasnosti energije pomoću postojećih finansijskih institucija. MIGA će takođe razmatrati mogućnosti za podržavanje stranih strateških investitora u finansijskom sektoru, sa fokusom na projekte koji promovišu razvoj specijalizovanih proizvoda, kao što su lizing, te unapređenje dostupnosti finansiranja za mala i srednja preduzeća. 117. U okviru drugog stuba – unapređenje djelotvornosti vlade – Svjetska banka će podržati unapređenje efikasnosti u poljoprivredi. Projekat za poljoprivredu i ruralni razvoj, odobren u toku FG 2007. za implementaciju u toku perioda ove CPS, pomoći će u unapređenju efikasnosti javnog finansiranja za poljoprivredni sektor u okviru osnovnog programa, kroz jačanje kapaciteta institucija na državnom i entitetskom nivou za pružanje efikasnijih i djelotovornijih poljoprivrednih usluga. Projekat će takođe ubrzati kvalifikovanost zemlje za pristup podršci u okviru Instrumenta EU za pomoć u periodu prije priključenja za ruralni razvoj (IPARD). Projekat će takođe promovisati harmonizaciju zahtjeva vezanih za sigurnost hrane i zdravlje životinja sa acquis communitaire EU. Registri farmi i klijenata vezani sa tim bi trebalo da omoguće bolje usmjeravanje subvencija. 118. Vlasti BH su iskazale interes za nastavak investicionog pozajmljivanja za projekte za socijalne usluge, uključujući reformu penzijskog sistema, ali je uspješnost u drugim projektima vezanim za ljudski razvoj bila neujednačena. U osnovnom programu, Svjetska banka ima program tehničke podrške za socijalno osiguranje i projekat za službe za zapošljavanje koji bi trebalo da budu zatvoreni ubrzo nakon početka CPS-a. Projekti za obrazovanje i zdravstvo su takođe u toku i oba će biti zatvorena pri kraju perioda CPS-a. Dok projekat za zdravstvo dobro napreduje, ograničen stepen opredjeljenosti za reforme u sektorima obrazovanja i socijalne zaštite je do sada doveo do razvojnih ishoda koji su niži od očekivanih. Prema tome, Svjetska banka će nastaviti da pokušava da utiče na te važne dijelove programa za socijalne usluge u BH u sklopu dodatnog programa, pomoću dijaloga o politikama i AAA. Ako se u nekim od oblasti navedenih kao izazovi u sektorskom dijelu CPS-a primijeti napredak, dodatni angažman će biti opravdan. Na primjer, novi projekt za socijalni sektor, po mogućnosti za penzijsku reformu, razmatraće se u toku kasnijih godina strategije CPS. 119. Podrška Svjetske banke za razvoj na opštinskom nivou je od posebnog interesa za vlasti. U sklopu osnovnog programa, projekat Svjetske banke za urbanu infrastrukturu pomaže opštinama da unaprijede pružanje usluga. Novi projekat opštinskog razvoja će biti uveden u ranim godinama implementacije strategije CPS. Pristup razvoja zajednica pokazao se kao uspješan instrument za investiranje u lokalnu infrastrukturu manjeg obima u najsiromašnijim opštinama. IFC će takođe imati za cilj pružanje podrške lokalnim vlastima i pomaganje tim vlastima u struktuiranju učestvovanja privatnog sektora u opštinskoj infrastrukturi. Međutim, institucionalni kapaciteti su slabi, a pravni okvir još uvijek nije adekvatan da bi omogućio aranžmane za učešće privatnog sektora u projektima za javnu infrastrukturu na opštinskom nivou.

32

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. 120. Svjetska banka je bila aktivna u sektoru zbrinjavanja čvrstog otpada i planira da nastavi sa radom u toj oblasti. Tekući projekat koji podržava Svjetska banka doveo je do uspostavljanja šest regionalnih deponija; uveo bezbjedne metode za uklanjanje otpada; povećao stepen svijesti u javnosti; obezbijedio obuku osoblja u sektoru i proširio je prikupljanje otpada na one oblasti koje do sada nisu opsluživane. Međutim, dodatno bilateralno finansiranje koje je traženo od brojnih donatorskih agencija nije rezultovalo bilo kakvim konkretnim obvezivanjima. Imajući u vidu nedostatak finansiranja i ponovljene i hitne zahtjeve vlada, Svjetska banka je obezbijedila dodatno finansiranje za projekat i od nje je zatraženo da pruži podršku daljnjoj implementaciji Strategije za zbrinjavanje čvrstog otpada na državnom nivou, kako bi se postigao državni obuhvat programa, Dodatno finansiranje će biti obezbijeđeno za osiguravanje nacionalnog obuhvata tog projekta u početnim godinama perioda strategije CPS. 121. Svjetska banka će takođe nastaviti da zagovara strukturalne reforme za unapređenje fiskalne koordinacije i unapređenje efikasnosti i praćenja javne potrošnje na širi način, pomoću dodatnih aktivnosti i aktivnosti koje nisu vezane za pozajmljivanje. Dodatne aktivnosti finansiranja u toj oblasti bi bile razmatrane za oblasti u kojima bude demonstrirana posvećenost implementaciji Platforme za akciju i kako se budu pojavljivale mogućnosti za angažman. Strateška komunikacija će biti od centralne važnosti za novi pristup sa ciljem stvaranja znanja i potražnje u javnosti za reformu u partnerstvu sa vlastima i drugim donatorima. 122. Kapaciteti i koordinacija u oblasti statistike su slabi i zahtjevaju hitna unaprijeđenja. Postojanje više statističkih agencija sa slabim kapacitetima je otežalo djelotvorno prikupljanje i analizu statističkih podataka. Najveći broj aktovnosti vezanih za ankete od kraja rata bio je finansiran iz donatorskih sredstava. Izgradnja kapaciteta u oblasti statističkog izvještavanja će ostati fokus rada Svjetske banke na smanjivanju siromaštva, između ostalog i pomoću obuke koja se sprovodi u saradnji sa WBI. Nedostatak popisa od 1991. godine dovodi do velikih poteškoća za uspostavljanje statistika po glavi stanovnika i za djelotvorno usmjeravanje na ugrožene populacije. Ako se odluči da se nastavi sa novim popisom pri kraju ove dekade, podrška Svjetske banke će biti obezbijeđena. 123. Fleksibilnost, rezultati i partnerstvo predstavljaju ključne operativne principe strategije CPS. Politička pat pozicija iz posljednjih dvanaest mjeseci, teško institucionalno okruženje i iskustvo koje je akumulirano u toku implementacije prethodne strategije CAS, ukazuju da Svjetska banka treba pažljivo prilagoditi program strategije CPS prema nivou i oblastima interesa vlade, kao i njenoj posvećenosti i kapacitetima za ostvarivanje rezultata u reformama. To zahtijeva fleksibilan pristup programu partnerstva, snažan fokus na rezultate i tijesno partnerstvo sa ostalim donatorima. Resursi će biti kanalisani ka onim konkretnim oblastima politika ili podsektorima u kojima postoji posvećenost reformama i mogućnost za angažman. Dodatni resursi bi mogli biti korišteni na nadopunjavanje i proširivanje postojećih uspješnih operacija, uvođenje novih operacija i/ili uvođenje DPL-a.

33

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. Tabela 4: Indikativna tabela za pozajmljivanje Fiskalna Projekti godina FG 2008.

FG 2009. Kasnije godine / Dodatni program

Projekat putne infrastrukture i bezbjednosti Drugi projekat upravljanje čvrstim otpadom GEF projekat za slivove rijeka Neretve i Trebišnjice GEF projekat za šumske i planinske zaštićene oblasti Projekat opštinskog razvoja Projekat za rijeku Savu / luku Brčko Stub 1 Investicijska klima Privatizacija / korporativno restruktuiranje / stečaj Drugi projekat registracije zemljišta Regionalni projekat transporta (Koridor Vc) Projekat upravljanje rizikom od katastrofa Stub 2 Javni sektor / reforma uprave Projekat za socijalni sektor Spremnost za finansiranje za priključenje IPA Uslovni gotovinski transferi za ruralne oblasti / obrazovanje

Ukupno

IDA u milionima US$* 25

IBRD u milionima US$ 25

8** 4** 15 10

10 15

42

46

104

96

* Iznosi finansiranja IDA-e određuju se u SDR, pa prema tome dolarski iznos može da varira. Iznos u SDR je podložan mehanizmu interne alokacije resursa **Finansiranje GEF-a

Tabela 5: Tabela za AAA Planirani AAA proizvodi Studija za energetski sektor Studija za jačanje lokalnog upravljanja Pregled transportnog sektora Ocjena investicijske klime Ekonomski memorandum za zemlju Procjena siromaštva

Godina pružanja 2007. 2007. 2008. 2008. 2008. 2008.

Ostali očekivani proizvodi AAA Regionalna studija promjena klime / olakšavanja katastrofa Nastavak obuke iz oblasti PPP Savjetodavne usluge IFC-a i WBI Evaluacija reforme u izabranim oblastima sektora primarne zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini Usmjeravanje na osnovu indikatora za ravnopravnu i održivu socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini Godišnji fiskalni ažurirani izvještaji

34

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. Fleksibilnost 124. Uobičajeni sistem alokacije resursa Svjetske banke u BH nije podstakao fleksibilnost. Do danas, većina zajmova Svjetske banke je odobravana državi BH, a nakon toga dijeljena u skladu sa unaprijed određenim odnosom između dva entiteta. Napredak je ocjenjivan na nivou cijele države, tako da su kašnjenja pripreme, djelotvornosti ili implementacije projekta u jednom entitetu zadržavali projekat u oba entiteta. 125. Početkom 2007. godine, vlasti su predložile viši stepen fleksibilnosti u projektnom dizajnu. Fleksibilnost koja je predložena bi omogućila da više finansiranja apsorbuje onaj entitet ili korisnik koji pokaže najveći stepen sposobnosti da ostvari napredak ka postizanju razvojnih ciljeva projekta. Svjetska banka je otvorena za pružanje podrške svim opcijama koje podržavaju reforme i investicije tamo gdje one mogu postići najveći razvojni uticaj, ali konačna odluka o alokaciji finansiranja za svaki projekat je odgovornost vlasti. Prema tome, u slučaju da vlasti zatraže takvu fleksibilnost zasnovanu na uspješnosti, Svjetska banka bi bila otvorena za istraživanje načina za alokaciju dijela finansiranja pojedinačnih projekata za entitete ili korisnike na osnovu uspješnosti, uz uslov da to ne bi dovelo do potcjenjivanja napora za produbljivanje jedinstvenog ekonomskog prostora i omogućavanje socijalne kohezije u BH. Rezultati 126. Predloženi program aktivnosti je orijentisan na rezultate. Program je kreiran tako da pomogne BH pri postizanju njenog opšteg cilja priključivanja EU. Program podržava ciljeve strategije SRS i ciljeve uključene u nedavno potpisanoj Platformi za akciju. Matrica rezultata je prikazana u aneksu 3. Kako bi se ojačali rezultati u pojedinačnim operacijama, Svjetska banka je saglasna sa uvođenjem fleksibilnosti u određene projekte (kao što je opisano u prethodnom dijelu teksta). 127. Svjetska banka će imati za cilj promovisanje izgradnje kapaciteta za monitoring i evaluaciju i izvan granica svog portfelja. Projekti koje podržava Svjetska banka će težiti da ostvare uticaj na monitoring rezultata vlade na nivou cijelih sektora. Jačanje statističkih kapaciteta BH predstavlja važan element ovog pristupa. Štaviše, Svjetska banka će težiti da nađe mogućnosti za jačanje uloge građanskog društva u monitoringu i evaluaciji uspješnosti njihovih izabranih zvaničnika. CPS će biti podvrgavana monitoringu koji će na godišnjem nivou zajednički sprovoditi Svjetska banka i vlasti u BH. Nalazi godišnjih pregleda portfelja će biti predstavljeni Koordinacionom odboru radi pregleda i poduzimanja akcija. C. Uloga partnera i participatorni proces 128. BH i dalje uživa znatan, iako opadajući, stepen podrške razvojnih agencija. Ukupno, očekuje se da će u 2007. godini, podrška 18 najaktivnijih agencija (isključujući EIB) u BH doseći nivo od 400 miliona eura. Oblasti koje privlače najviše podrške uključuju razvoj privatnog sektora, finansijski sektor (uključujući mikrofinansiranje), opštinski razvoj, poljoprivredu i socijalnu zaštitu. Pogledati matricu o donatorima koja je priložena u Aneksu 4. 129. Vlasti tek treba da preuzmu potpuno vodstvo nad koordinacijom donatora. Domaći kapaciteti za koordinaciju donatora su još uvijek slabi i fragmentirani. Međutim, došlo je do napretka u razvoju adekvatne arhitekture za koordinaciju donatora nakon odluke o prenošenju odgovornosti za koordinaciju donatora sa Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BH na Ministarstvo financija i trezora BH. Očekuje se da će ove nedavne aktivnosti, kojim podršku pruža DFID, dovesti do izgradnje kapaciteta Vlade za preuzimanje aktivnije uloge u konkretnom

35

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. određivanju njenih potreba za donatore i usmjeravanju i monitoringu načina na koji se pomoć obezbjeđuje. Uz to, UNDP podržava razvoj Sistema za upravljanje bespovratnim sredstvima (Grants Resource Management System, GRMS) koji bi trebalo da dodatno ojača kapacitete Vlade za koordinaciju donatora. 130. U međuvremenu, Forum za koordinaciju donatora (Donor Coordination Forum, DCF) predstavlja osnovni mehanizam za koordinaciju i razmjenu informacija među donatorima. DCF je uspostavljen u decembru 2005. godine kao poluzvanična platforma za razmjenu informacija među najvažnijim donatorima u BH. Vođen principima Pariške deklaracije, DCF radi sa ciljem da ojača efikasnost korištenja i alokacije zvanične razvojne podrške u zemlji i da time obezbijedi bolju djelotvornost podrške. 2006. godine je sekretarijat DCF-a sproveo aktivnost mapiranja donatora u BH. Taj izvještaj uključuje prošle, tekuće i buduće alokacije resursa 18 najvećih donatora u BH (uključujući Svjetsku banku). Štaviše, uspostavljena je interaktivna baza podataka za mapiranje donatora, što omogućava redovno aktueliziranje informacija o programima donatora u BH. 131. Sveobuhvatni cilj vlasti je priključenje EU, a Svjetska banka radi u tijesnom partnerstvu sa EU sa ciljem osiguravanja da podrška koju pruža Svjetska banka dovede do jačanja perspektiva BH za iskorištavanje koristi koje donosi priključenje EU što je prije moguće. Svjetska banka će nastaviti da jača svoju saradnju sa EC - posebno kroz nastavak rada na reformi javnog sektora i reformi u poljoprivrednom sektoru u skladu sa standardima EU. Partnerstvo sa EC i regionalnim razvojnim bankama (EBRD i EIB) pri pružanju podrške investiranju u sektore transporta i energetike već je dalo pozitivne rezultate i privuklo znatan obim sredstava. Zajednička kancelarija Svjetske banke i EC u Briselu omogućava i olakšava koordinaciju u vezi sa razvojnim pitanjima sa EC. 132. Saradnja sa drugim razvojnim partnerima ostaje bliska i biće dodatno ojačana u toku perioda važenja strategije CPS. Primjeri uspješnih partnerstava sa razvojnim partnerima u toku perioda važenja prethodne strategije CAS uključuju slijedeće: partnerstvo sa švedskom agencijom SIDA pri promovisanju Projekta za poljoprivredu i ruralni razvoj, partnerstvo sa GTZom i SIDA-om u razvoju i implementaciji Projekta za registraciju zemljišta; partnerstvo sa DFIDom pri pružanju podrške za razvoj povoljnog poslovnog okruženja; i partnerstvo sa EBRD i EIB u sektorima transporta i energetike. Konkretno, snažna saradnja sa EBRD/EIB će biti nastavljena u pružanju podrške investicijama u infrastrukturu. U toku perioda strategije CPS biće neophodna bliska saradnja sa UNDP-om, USAID-om, Vladom Holandije i SIDA-om na razvoju zajedničkog fronta za pružanje podrške razvoju opština. DFID je i dalje važan partner u korporativnom restruktuiranju i pri promovisanju efikasnog finansijskog upravljanja usmjerenog na pomaganje siromašnima, kao i u reformama socijalnog sektora u interesu najugroženijih kategorija stanovništva. Na kraju, Svjetska banke će nastaviti svoju blisku tekuću saradnju sa MMF-om. Participatorni pristup 133. Strategija CPS je razvijena nakon znatnih konsultacija sa ključnim akterima. Konsultacije su organizovane u dvije faze: preliminarne konsultacije (kraj 2006. godine – početak 2007. godine) i dodatna runda konsultacija sprovedena u septembru i oktobru 2007. godine. U toku preliminarnih konsultacija, tim Svjetske banke je dobio povratne informacije od odlazećih i novo izabranih zvaničnika vlade (nakon izbora održanih u oktobru 2006. godine). Detaljne preliminarne konsultacije su sprovedene i sa ključnim razvojnim partnerima na tematskoj sesiji Foruma za koordinaciju donatora i kroz zasebne konsultativne sastanke sa EC, EBRD, DFID-om, kao i kontinuirane konsultacije sa MMF-om. Inputi predstavnika građanskog društva su dobiveni na

36

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. konsultativnim sastancima za CPS i kroz redovne interakcije sa Grupom Glas mladih, konsultativnim tijelom koje funkcioniše u saradnji sa Uredom Svjetske banke. 134. Formalne konsultacije sa ključnim zvaničnicima vlade održane su u toku septembra 2007. godine na sastanku Koordinacionog odbora koji je organizovan sa tom namjenom, pored kontinuiranih neformalnih diskusija. Diskusija o novom programu CPS bila je zasnovana na slijedećem: (i) ključnim principima koji su okvirno predstavljeni u strategiji SRS; (ii) nedavno usvojenim razvojnim strategijama dva entiteta; (iii) odgovorima vlade na bilješke o politikama Svjetske banke; (iv) lekcijama koje su naučene iz prethodne strategije CAS; (v) znatnom radu na AAA tokom perioda prethodne strategije CAS; i (vi) prelasku na IBRD finansiranje. Postignut je širok sporazum o oblastima za intervencije i principima koji bi trebalo da oblikuju buduće partnerstvo. Nakon formalnih konsultacija sa vladom, tim Svjetske banke se angažovao u dodatnim konsultacijama sa razvojnim partnerima i građanskim društvom na zasebnim sastancima. Povratne informacije koje su primljene sa tih sastanaka odražene su u dokumentu CPS. 135. Donatori su naglasili neophodnost zajedničkog pristupa, dok su organizacije građanskog društva naglasile svoju ulogu u monitoringu. Dvije poruke su se glasno čule kao rezultat konsultacija. Najprije, razvojni partneri u sve većoj mjeri prepoznaju potrebu izgradnje zajedničkog pristupa za pružanje podrške izuzetno potrebnim strukturalnim reformama u okruženju u kojem postoji ograničen stepen posvećenosti vlasti. Drugo, organizacije građanskog društva su insistirale na partnerstvu sa Svjetskom bankom u uvođenju solidnih praksi monitoringa i evaluacije. Imajući u vidu da je osiguravanje snažnog razvojnog uticaja javne potrošnje kamen temeljac programa Svjetske banke u BH, partnerstvo sa organizacijama građanskog društva sa demonstriranim kapacitetima za promovisanje solidnih praksi monitoringa i evaluacije biće dodatno istraženo u toku perioda važenja ove CPS.

37

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA 136. Bez obzira na snažne ekonomske rezultate i relativno zdrav portfelj, nivo rizika u programu za BH je znatan. Interni rizici 137. Najveći rizik za implementaciju programa u BH odnosi se na političku opstrukciju ekonomske reforme. Prethodna strategija CAS ocijenila je da bi dovoljan stepen posvećenosti reformama omogućio snažan program strukturalnih reformi pomoću serije DPL, usidrenih u SAA sa EU. Ova strategija CPS je opreznija i predlaže pružanje podrške za reforme u osnovnom slučaju pomoću investicionih zajmova i savjetodavne usluge sa pozajmljivanjem zasnovanim na politikama samo u slučaju dodatnog programa pozajmljivanja i podložno ocjeni stepena posvećenosti. 138. Naglašena politička polarizacija između tri konstitutivna naroda i ključnih političkih stranaka dovodi do odlaganja i dugotrajnih pregovora. Pozicije entiteta su često uzajamno isključive. Na primjer, dok Federacija obično traži snažniju ulogu za državni nivo u svakom projektu, RS obično daje prednost eliminaciji uključenosti državnog nivoa. Ta naelektrisana atmosfera dovodi do toga da su pripremanje projekata, pregovaranje o projektima, efektivnost projekata i implementacija projekata spori. Da bi se umanjio rizik od spore i oklijevajuće implementacije projekata, o stepenu i obliku uključenosti državnog nivoa pregovaraće se za svaki projekat posebno. Dogovor o aspektima projekta koje treba da se sprovode na državnom nivou će se tražiti u ranim fazama pripreme projekta. Analiza političke ekonomije će biti poduzeta u svakom projektu, a snažni signali o osjećaju vlasništva i posvećenosti će biti zahtijevani prije nastavljanja pripremnih aktivnosti. Politički troškovi reforme i rizici vezani za nestabilnost treba da se pažljivo odvažu u odnosu na potencijalne koristi vezane za rast i smanjenje stepena siromaštva koje mogu da donesu. 139. Kompleksna i fragmentirana struktura upravljanja u BH ima potencijal za smanjivanja transparentnosti i preuzimanja odgovornosti u vlasti. To potencijalno dozvoljava postojanje i razvoj konfliktnih interesa i neformalnih mreža uspostavljenih prema etničkim, profesionalnim i ekonomskim interesima. U takvom okruženju može bit teško otkriti korupciju. Svjetska banka će nastaviti da koristi svoje sisteme finansijskog upravljanja i nabavki za smanjivanje rizika od zloupotrebe finansiranja. 140. Tranzicija sa IDA-e u IBRD bi mogla da dovede do smanjivanja interesa BH za zajmove Svjetske banke. BH je dobijala finansiranje po pooštrenim uslovima IDA-e već niz godina, iako je njen dohodak po glavi stanovnika premašio normalni prag IDA-e. Aranžman miješanja koji je predložen u okviru Strategije CPS i nedavno sniženje cijena zajmova IBRD-a će pomoći da vlasti BH glatko pređu sa sredstava IDA-e kroz mješavinu do statusa zemlje koja koristi samo sredstva IBRD-a. 141. Dostupnost drugih izvora finansija, uključujući znatne zajmove EBRD i EIB i grantove EU može takođe dovesti do toga da proizvodi i savjeti Svjetske banke budu manje privlačni. Svjetska banka je sa uspjehom radila u partnerstvu sa drugim razvojnim bankama u BH na nadopunjavanju tih programa (umjesto da se sa njima natječe). Vlasti imaju stvarni interes za nastavak podrške Svjetske banke u BH i odnos između Svjetske banke i vlasti BH i dalje je snažan, kako pokazuje i Anketa među klijentima (april 2007. godine), koja izvještava o snažnom osjećaju zadovoljstva Svjetskom bankom u BH. U isto vrijeme, povećavanje pažnje koju bilateralni donatori poklanjaju Africi može dovesti do opadanja dotoka pomoći BH po stopi koja je brža od očekivane.

38

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. Koordinacija sa drugim donatorima i snaga Ureda Svjetske banke u Sarajevu pomažu pri tome da savjeti Svjetske banke i dalje budu relevantni i pravovremeni. 142. Znatni rizici postoje u vezi sa tim da bi preostala neizmirena domaća potraživanja mogla biti izmirena na finansijski neprihvatljivom nivou. Takav ishod bi odražavao tekuće pritiske različitih interesa – kojima su se vlade do sada opirale – za obezbjeđivanjem velikodušnijih uslova za izmirenje od procijenjene nominalne vrijednosti od oko 16 posto BDP-a. Takođe postoje znatni rizici vezani za to da bi konačno izmirenje potraživanja za restituciju imovine, kao i svih drugih neočekivanih obaveza koje bi mole da se pojave, moglo da dovede do umanjivanja stepena održivosti duga. Vanjski rizici 143. Ključni vanjski rizik za program za BH proizlazi iz nedostatka razrješenja statusa Kosova. Konkretno, postoje bojazni da bi razmatranje autonomije ili nezavisnosti za Kosovo moglo imati negativan uticaj na političko okruženje u BH. Nedostatak međunarodne podrške za podijeljenu BH, uključujući i iz EU, mogao bi onemogućiti takve poteze. 144. Visoke stope rasta u novijem periodu su umanjile potrebu za sprovođenjem strukturalnih promjena u ekonomiji za srednjoročni period. Oštar preokret tekućeg povoljnog vanjskog okruženja, posebno visokih cijena metala i drva na međunarodnom tržištu, mogao bi da rezultuje ’teškim prizemljenjem’. U ovom periodu implementacije strategije CPS vidjećemo u većoj mjeri održano i strateško korištenje komunikacija koje ima za cilj da informiše javnost o troškovima nepoduzimanja akcije na reformskom frontu i za stimulisanje debate o opcijama i kompromisima. Kao i druga tržišta u razvoju, i BH se suočava sa rizicima koji su vezani za tekuće turbulencije na međunarodnim finansijskim tržištima. Takođe postoje rizici vezani za to da bi negativna ekonomska dešavanja u jednoj zemlji u regionu mogla da se preliju na druge, pošto su banke u stranom vlasništvu koje dominiraju bankarskim sistemom BH prisutne u cijeloj srednjoj i istočnoj Evropi, i izvan nje. Sporiji uplivi stranih investicija bi, u slučaju da se ti rizici materijalizuju, imali negativan uticaj na perspektive za rast BH. 145. OHR održava intervencionistički pristup u BH sa aktivnim korištenjem ’bonskih ovlaštenja’. U slučaju da podrška međunarodne zajednice za tu ulogu i pristup počne da opada, BH bi mogla da bude uhvaćena u pat poziciju, dodatno zaostajući za svojim susjedima. U međunarodnoj zajednici trenutno postoji široki stepen koncensusa o tome da je takva uloga još uvijek potrebna u BH.

39

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 1

Aneks 1: Platforma za akciju 16. oktobar 2007. godine

NAŠA PLATFORMA ZA AKCIJU ~~~~~~ U potpunosti prihvatamo da se hitne ekonomske reforme ne mogu staviti na čekanje dok se ne razriješe najvažniji politički sukobi. Razumijemo da privlačenje investicija, stvaranje radnih mjesta i povećavanje životnog standarda predstavljaju najvažnije i najdirektnije izazove za nas i posvećeni smo proglašavanju ekonomskog rasta za jedan od naših ključnih ciljeva. Potvrđujemo da proces priključenja EU predstavlja najbolju strategiju za razvoj, ali takođe prepoznajemo to da možemo osigurati brze rezultate kroz pružanje podrške usvajanju i implementaciji zakona i inicijativa koje su već pripremljene i usaglašene u principu. Mi, doljepotpisani, potvrđujemo našu podršku za: Unapređenje fiskalne koordinacije i stabilnosti, između ostalog i slijedećim: •

postizanjem dogovora o formuli za raspodjelu prihoda koja je konzistentna sa principima jednostavnosti, jasnoće i pravednosti;



uspostavljanjem zakonske osnove za formiranje nacionalnog fiskalnog vijeća kao načina za određivanje i praćenje opštih ciljeva fiskalne politike različitih nivoa vlasti;



pregledanjem i pojednostavljivanjem planova za socijalnu potrošnju sa ciljem unapređenja njihove djelotvornosti;



smanjivanjem odnosa javne potrošnje i BDP.

Kreiranje boljeg poslovnog kruženja, između ostalog i slijedećim: •

eliminisanjem administrativnih prepreka i stvaranjem harmonizovanih uslova za poslovanje u BH, uključujući harmonizaciju osnovica za porez na dobit i dohodak;



značajnim unapređenjem funkcionisanja finansijskog sektora kroz povećavanje stepena integracije sistema supervizije banaka, tržišta hartija od vrijednosti i aktivnosti vezanih za osiguranje;

40

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 1



promovisanjem regulacije ugovornih odnosa na način koji osigurava pravnu sigurnost i poslovnu predvidljivost;



dodatnim omogućavanjem otvaranja tržišta i time neometanog protoka roba, usluga i kapitala, posebno u oblastima kao što su lijekovi i medicinski aparati;



eliminisanjem prepreka za mobilnost radne snage i, sa tim ciljem, radom i na modernizaciji odredbi koje se tiču radne snage, penzija i socijalnog osiguranja.

Promovisanje drugih reformi koje osiguravaju održivi razvoj, između ostalog i slijedećim: •

promovisanjem razvoja konkurentnog i dinamičnog poljoprivrednog i prehrambenog sektora;



pružanjem podrške inicijativama i forumima za konstruktivan dijalog o tome kako učiniti da privreda raste brže, među kreatorima politika, poslodavcima i radnicima;



preuzimanjem aktivne uloge u razvoju Srednjoročne razvojne strategije za period 20082013. godine i, tako, uspostavljanjem dodatnih prioriteta za održiv ekonomski razvoj u BH. ………………………….

………………………….

Dr. Nedžad Branković

Milorad Dodik

Premijer Federacije BH

Premijer Republike Srpske

Za pitanja koja spadaju u oblast odgovornosti Brčko Distrikta BH: …………………………. Mirsad Đapo Gradonačelnik Brčko Distrikta BH

…………………………. Dr. Nikola Špirić Predsjedavajući Vijeća ministara BH

41

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

Aneks 2: Izvještaj o ispunjenju strategije CAS

SVJETSKA BANKA STRATEGIJA POMOĆI ZEMLJI (FG 2005-FG 2007) (COUNTRY ASSISTANCE STRATEGY (FY05 – FY07)) ZA BOSNU I HERCEGOVINU ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ Novembar 2007. godine

42

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

SADRŽAJ

IZVRŠNI SAŽETAK ….........……………………………………..……………………………....1 1. UVOD....................……………………………………………..………………………………...4 2. CILJEVI ZEMLJE. .....................................…………………………………….……………....4 3. NAPREDOVANJE ZEMLJE KA OSTVARIVANJU CILJEVA.…................……………...5 Makroekonomska uspješnost ………………………………………………………………5 Smanjivanje nezaposlenosti i siromaštva…………………………………………………...6 Ubrzavanje integracije u EU.………………………………………………………….........7 Revidirana strategija SRS…………………………………………………………………...8 4. CILJEVI STRATEGIJE CAS..………………………………………………………………...8 5. REZULTATI STRATEGIJE CAS……......................................................................................9 Tabela 1: Pokretači za slučaj dodatnog programa pozajmljivanja u okviru strategije CAS.............11 Tabela 2: Poređenje planiranog i ostvarenog programa pozajmljivanja…..……………………….11 6. USPJEŠNOST IDA-e.......…………….………………………….………………………….....12 Table 3: Izabrani indikatori portfelja..........………………………………………………………...15 7. IFC…………..………………………….………………………………...........………….…….16 8. LEKCIJE ZA KREIRANJE NAREDNIH STRATEGIJA ….........…….…..………..…….17 ZAKLJUČAK …………………………………………………………………..………….……..19 Aneks I: Indikatori ishoda za period Strategije CAS………………………………………………20 Aneks II: Lista aktivnih projekata sa indikatorima uspješnosti…………………………………….28 Aneks III: Distribucija izvještaja PEIR..…………………………...………………………………29

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

IZVRŠNI SAŽETAK UVOD Ovaj završni izvještaj predstavlja evaluaciju implementacije Strategije za pomoć zemlji (Country Assistance Strategy, CAS) Svjetske banke za period od FG 2005. do FG 2007. za Bosnu i Hercegovinu (BH). Tekući program Svjetske banke je bio strogo usmjeren na pružanje podrške ključnim reformama u BH koje su predviđene u okviru Strategije za smanjenje siromaštva / Srednjoročne razvojne strategije (SRS) zemlje. Period strategije CAS za FG2005-FG2007 bio je okarakterisan slijedećim: 1. relativno snažnim rastom, vođenim najvećim dijelom visokim cijenama osnovne robe koju izvozi BH na međunarodnom tržištu, ali i 2. sporim napredovanjem strukturalnih reformi i, prema tome, transformacije BH u modernu tržišnu privredu. CILJEVI ZEMLJE U okviru strategije SRS, BH je preuzela na sebe obavezu da radi na paralelnom ostvarivanju tri cilja u toku perioda od 2004. do 2007. godine: • Stvaranje preduslova za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj. • Smanjivanje stepena siromaštva za 20 posto sa nivoa iz 2004. godine. • Ubrzavanje integracije sa EU. REZULTATI ZEMLJE BH je daleko odmakla od kraja konflikta koji je trajao od 1992. do 1995. godine, ali još mnogo preostaje da se uradi da bi se postigli ciljevi strategije SRS. Napori vezani za fizičku postkonfliktnu rekonstrukciju napredovali su dobro. Vlada je implementirala brojne političke reforme, reforme sektora bezbjednosti i reforme vezane za izgradnju države, što je omogućilo pokretanje pregovora o SAA u decembru 2005. godine. BH je u toku prethodne tri godine ostvarila snažan rast (5-6 posto BDP-a). Izvršene su i određene ekonomske reforme, među kojima je najupečatljivija uspješno uvođenje PDV-a sa jedinstvenom stopom od početka 2006. godine, kao i reforme carinskog i bankarskog sektora, i one su donijele BH napredovanje njenog kreditnog rejtinga koji određuje institucija Moody’s (sa B3 na B2) početkom 2006. godine. Ipak, preostao je da se izvrši veliki reformski program. Veliki deficit tekućeg računa (koji se procjenjuje na 16,9 posto BDP u 2007. godini) predstavlja rizik za makroekonomsku stabilnost, a nezaposlenost i siromaštvo su i dalje veliki. Prema tome, postoji hitna potreba za ubrzavanjem strukturalnih reformi i unapređenjem okruženja za razvoj privatnog sektora, uz istovremeno osiguravanje da se aktivnosti vezane za izgradnju države i integraciju sa EU izvršavaju na fiskalno odgovoran način. CILJEVI STRATEGIJE CAS Strategija CAS za BH koja obuhvata period od FG 2005. do FG 2007. predstavljena je Upravnom odboru Svjetske banke u septembru 2004. godine i usidrena je u strategiji SRS. Ona je struktuirana na temelju tri međusobno podržavajuća stuba, koji odražavaju primarne izazove sa kojima se susreće BH: •

Stub I:

Unapređenje javnog finansiranja i jačanje institucija;



Stub II:

Promovisanje održivog rasta vođenog privatnim sektorom; i



Stub III:

Investiranje u ključnu društvenu i ekonomsku infrastrukturu.

44

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

Ova Strategija CAS označila je kraj izuzetnih post-konfliktnih nivoa finansiranja IDA-e za BH. Sredstva IDA-e su smanjena sa prosječnog nivoa od preko 100 miliona US$ godišnje u toku neposredne post-konfliktne rekonstrukcije (FG 1996-FG 2003) na prosječni nivo od oko 40 miliona US$ godišnje u toku perioda implementacije ove strategije CAS. BH je nastavila da koristi izuzetnu dostupnost sredstava IDA-e, bez obzira na to što je dohodak po glavi stanovnika u BH tri puta viši od praga za korištenje finansiranja IDA-e. REZULTATI STRATEGIJE CAS Ukupna uspješnost sprovođenja strategije CAS je bila umjereno zadovoljavajuća. Investicijske operacije Svjetske banke su nastavile da ostvaruju pozitivan uticaj na unapređenju dostupnosti osnovnih usluga, razvoj ključne infrastrukture kao podrške za ekonomski razvoj i jačanje finansijskog sektora. Najveći broj projiciranih ishoda je ili u potpunosti ili djelomično ostvaren u toku perioda strategije CAS. Međutim, posvećenost Vlade strukturalnim reformama pokazala se nedosežnom. Operacije prilagođavanja Svjetske banke (koje se sada nazivaju Zajmovi za razvojne politike, Development Policy Loans – DPL), iako bazirane na prioritetima koji su identifikovani u SRS, nisu uspjele da pokrenu neophodne reforme. Kompleksnost i sveukupni nivo ambicioznosti operacija Svjetske banke za prilagođavanje takođe su doprinjeli tom rezultatu. USPJEŠNOST SVJETSKE BANKE Ukupni stepen uspješnosti Svjetske banke je bio umjereno zadovoljavajući. Investicijski projekti su adekvatno dizajnirani i dobro nadzirani, što je dovelo do zadovoljavajućih ishoda i snažnog pozitivnog razvojnog uticaja. Međutim, reformski scenario na kojem je Svjetska banka radila u toku perioda strategije CAS za FG 2005-FG 2007. bio je kompleksan i previše ambiciozan. Svjetska banka je pogrešno procijenila kapacitete i spremnost vlada i parlamenata da rade na tako ambicioznom programu reformi. Ipak, Svjetska banka je zadržala aktivan i fleksibilan pristup rješavanju identifikovanih slabosti i održala je snažan odnos sa klijentom. Ako zanemarimo neuspjeh određenih operacija za prilagođavanje, većina investicijskih kredita održala je zadovoljavajući stepen uspješnosti i rejting u toku cijelog perioda strategije CAS. Prema nedavno sprovedenoj anketi među klijentima, analitičke i savjetodavne usluge Svjetske banke i dalje se smatraju visoko vrijednim za obezbjeđivanje informacija za dijalog o politikama i igraće važnu ulogu u periodu koji dolazi nakon perioda strategije CAS. Anketa među klijentima je takođe pokazala visok stepen zadovoljstva radom Svjetske banke u BH, a 60 posto ispitanika je zatražilo viši stepen uključenosti Svjetske banke sa finansijskom podrškom i znanjem. LEKCIJE ZA KREIRANJE BUDUĆIH STRATEGIJA Preporuke za pripremu naredne strategije CPS ukratko su predstavljene u narednom dijelu teksta: •

Skrojiti strategiju CPS prema nivou posvećenosti i kapaciteta Vlade za izvršavanje reformi i oblastima u kojima ta posvećenost i ti kapaciteti postoje. Identifikacija oblasti za intervencije u kojima postoji snažan osjećaj vlasništva Vlade predstavljaće ključni izazov za narednu strategiju CPS.



Unaprijediti analizu političke ekonomije pri odlučivanju o instrumentima za rad na razvojnim prioritetima. Iskustva vezana za određene zajmove za prilagođavanje i operacije za tehničku podršku u toku perioda ove strategije CAS ukazuju na to da je Svjetska banka precijenila kapacitete Vlade da se bori sa nekoliko kompleksnih reformskih

45

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

procesa paralelno. U toku pripremanja naredne strategije CPS u BH trebalo bi da bude primijenjena bolja analiza političke ekonomije. •

Raditi na reformama pomoću investicijskog pozajmljivanja i, uz uslov da postoji politička posvećenost i riješenost, veoma strogo usmjerenim DPL u kasnijim godinama perioda. Nekolicina investicijskih operacija pomogla je da se reforma u njihovim odgovarajućim sektorima pomjeri unaprijed. U sklopu nove strategije CPS trebalo bi da se ulože napori za iskorištavanje potencijala investicijskih operacija za ostvarivanje uticaja na reformske procese.



Razmotriti projektni dizajn koji omogućuje da oni korisnici koji su najuspješniji apsorbuju veći dio projektnog finansiranja. Međutim, treba posvetiti dovoljnu pažnju da se osigura da to ne dovede u pitanje jedinstveni ekonomski prostor, jačanje države ili podsticanje socijalne kohezije.



Usmjeriti se na rezultate i važnost monitoringa i evaluacije uz korištenje operacija koje finansira Svjetska banka za ostvarivanje uticaja na monitoring rezultata koji sprovode vlasti na nivou cijelih sektora.



Stvoriti povoljno okruženje za implementaciju strategije CPS. Naredna strategija CPS i operacije koje finansira Svjetska banka bi trebalo da budu praćene naporima vezanim za komunikacije koji bi pomogli vladi da bolje komunicira o koristima koje donose predložene reforme i ojača lokalne kapacitete za razmatranje alternativnih razvojnih opcija.



Treba podsticati unapređenu internu komunikaciju i povećan stepen sinergije između timova Svjetske banke iz različitih sektora i u cijeloj Grupi Svjetske banke. Sinergija između timova Svjetske banke mogla bi da dovede do boljih ishoda i da pomogne vladi da djelotvorno reaguje na pitanja koja se odnose na više sektora.



Nastaviti sa korištenjem AAA kao osnove za dijalog o politikama i formulaciju programa nove strategije CPS.



Smanjenje alokacije sredstava IDA-e, uz vjerovatno mali program pozajmljivanja sredstava IBRD-a, dovešće do toga da će biti neophodno koncentrisati se na manji broj operacija i manje ambiciozan reformski program. To će takođe zahtijevati bližu saradnju sa drugim međunarodnim partnerima kako bi se dodatno podržali resursi Grupe Svjetske banke. Konkretno, Svjetska banka bi trebalo da radi komplementarno sa EC i njenim naporima vezanim za pružanje podrške BH u procesu integracije u EU.

46

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

1. UVOD U ovom izvještaju razmatraju se iskustva vezana za implementaciju Strategije pomoći za zemlju (Country Assistance Strategy, CAS) Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu (BH) koja je predstavljena Upravnom odboru Svjetske banke u septembru 2004. godine. Program Svjetske banke u okviru Strategije CAS za period od FG 2005. do FG 2007. bio je strogo usmjeren na pružanje podrške ključnim reformama u BH koje su predviđene u okviru Strategije za smanjenje siromaštva / Srednjoročne razvojne strategije (SRS). Period strategije CAS za FG2005-FG 2007 bio je karakterisan slijedećim: •

relativno snažnim rastom, vođenim najvećim dijelom visokim cijenama osnovne robe koju izvozi BH na međunarodnom tržištu, ali i



sporim napredovanjem strukturalnih reformi i, prema tome, transformacije BH u modernu tržišnu privredu.

2. CILJEVI ZEMLJE Kompleksno političko i institucionalno okruženje BH, sa državnim nivoom vlade i dva entiteta (Federacija BH i Republika Srpska), pri čemu svaki ima ovlaštenja za naplatu prihoda, i dalje predstavlja izazov za domaće kreatore politika, kao i za aktere u međunarodnoj zajednici. Nije iznenađujuće to što su autori SRS iskusili mnoge poteškoće pri pokušavanju da razviju sveobuhvatnu, a ipak realnu i održivu razvojnu strategiju za BH. Na kraju, nakon uspješnog procesa konsultacija, svi nivoi vlasti u BH su preuzeli obavezu da će raditi na trima ciljevima paralelno u toku perioda od 2004. do 2007. godine: •

Stvaranje preduslova za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj.

Implementacijom scenarija makroekonomske reforme strategije SRS, BH je imala za cilj ponovno uspostavljanje djelomične kreditne sposobnosti na međunarodnim tržištima kapitala, uspostavljanje funkcionalne tržišne privrede i jačanje kapaciteta domaćih kompanija za konkurentnost na vanjskim tržištima, posebno na tržištu EU. U svjetlu varijacija vezanih za nivo ekonomskog razvoja između različitih dijelova zemlje, stvaranje uravnoteženijeg i ravnopravnijeg razvoja svih dijelova BH takođe je prepoznato kao ključni zadatak. •

Smanjivanje siromaštva.

Ažurirani izvještaj o siromaštvu iz 2005. godine otkrio je da se jedan od pet stanovnika BH može smatrati siromašnim. Strategija SRS je imala za cilj da smanji stopu siromaštva za 20 posto sa nivoa iz 2004. godine, ubrzavanjem strukturalnih reformi, što je u kratkoročnom periodu moglo da izazove gubljenje posla, a time konsekventno i povećanje siromaštva, ali što bi i postavilo BH na dugoročniji put održivog rasta. Prema tome, svi nivoi vlasti su podsticani da implementiraju one mjere ekonomske politike koje bi rješavale osnovne uzroke siromaštva, uključujući slijedeće: spor tempo reformi, visoka stopa nezaposlenosti, slab kvalitet obrazovanja, te visoki nivoi korupcije. U strategiji SRS okvirno su predstavljene slijedeće reforme i mjere koje je trebalo implementirati sa ciljem postizanja projiciranog smanjenja siromaštva: (i) fiskalna reforma radi osiguravanja djelotvornije naplate javnih prihoda i bolje pomoći siromašnijima; (ii) ubrzavanje rasta privatnog sektora sa ciljem povećavanja zaposlenosti; (iii) uspostavljanje adekvatnog sistema socijalne zaštite; (iv) smanjivanje korupcije; (v) smanjivanje nivoa “neformalne ekonomije”, što bi dovelo do povećanja penzija i smanjenja stepena siromaštva među starijim licima; (vi) osiguravanje zaštite ljudskih prava koja štite postojeći pravni okvir i potpisane međunarodne povelje, što bi dovelo do

47

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

bolje integracije povratnika i romskog stanovništva u zajednicu i do smanjenja nivoa siromaštva među tim kategorijama; (vii) potpuna implementacija zakona o jednakosti polova; te (viii) reforma obrazovnog sistema. •

Ubrzavanje integracije sa EU.

Integracija BH u EU već neko vrijeme predstavlja opšteprihvaćeni cilj svih vlada i svih segmenata društva. Strategija SRS je imala za cilj ubrzavanje integracije zemlje u EU, a fokus je stavljen na potpisivanje i implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association Agreement, SAA). Konkretno, implementacijom akcija koje su okvirno predstavljene u SRS, BH bi ispunila drugi i treći kopenhagenški kriterijum, tj. postojanje funkcionalne tržišne privrede sposobne za opstane na tržištu EU i sposobnost preuzimanja obaveza koje proističu iz članstva u EU. 3. NAPREDAK ZEMLJE KA OSTVARIVANJU NJENIH CILJEVA Makroekonomska uspješnost 3.1 Ekonomska aktivnost je i dalje bila stabilna, podržana određenim strukturnim reformama uvedenim prije i u toku perioda strategije CAS, privatizacijom određenih preduzeća, kao i znatnim doznakama i brzim rastom kreditiranja. Ipak, uslovi za održan rast vođen privatnim sektorom tek treba da budu stvoreni, što dovodi do tog da je rast osjetljiv na znatna usporenja. U toku prethodne dekade nominalni BDP je povećan triput i sada se približava svom nivou iz perioda prije rata. Proces rekonstrukcije je u najvećem dijelu bio izuzetno uspješan, zbog napora koje je uložila sama BH i nikad do sada viđenih nivoa donatorske podrške (donatorski tokovi su iznosili više od 5 milijardi US$, uključujući obvezivanja Svjetske banke od više od 1,1 milijarde US$ u kreditima i grantovima u toku perioda od 1995. do 2006. godine). Prosječni realni rast BDP-a je u 2006. godini povećan do 6,3 posto, sa oko 5,3 posto u prosjeku u prethodne tri godine, najvećim dijelom zbog ponovnog pokretanja proizvodnje u kompaniji Mittal Steel nakon njene privatizacije, kao i dodatnog uzleta proizvodnje izazvanog skokom cijena metala i drugih sirovina na svjetskom tržištu. Inflacija maloprodajnih cijena, usidrena u aranžmanu valutnog odbora, bila je stabilna i/ili niska, osim jednokratnog skoka inflacije u toku 2006. godine zbog uvođenja PDV-a. Deficit na tekućem računu je u 2005. godini smanjen na oko 10,7 posto BDP sa oko 20 posto u prosjeku u ranijim godinama, zbog stabilnog rasta izvoza u svim sektorima i u znatnoj mjeri unapređenog statističkog obuhvata u kontekstu uvođenja PDV-a. Ipak, deficit tekućeg računa se kasnije opet povećao na 16,9 posto BDP-a u 2007. godini i ostaje velik i predstavlja ključnu osjetljivu tačku. Vanjske slabosti su dodatno pogoršane ograničenim stepenom napretka vezanog za dalje strukturne reforme, uključujući privatizaciju, što je zadržalo dotoke direktnih stranih investicija na niskom nivou (oko 3,5 posto BDP godišnje). 3.2 PDV je uspješno uveden. Jedno od najvećih postignuća BH u toku perioda strategije CAS je bilo uspješno uvođenje PDV-a sa jedinstvenom stopom na nivou države od početka 2006. godine. Takođe je vrijedna spomena bila i harmonizacija indirektnog oporezivanja, što je kulminaciju imalo u uspostavljanju Uprave za indirektno oporezivanje početkom 2004. godine. RS je uvela pojednostavljene poreze na dobit preduzeća i dohodak građana 2006. godine, a Federacija krajem 2007. godine. 3.3 Rejting BH u odnosu na vanjski dug je početkom 2006. godine povećan na B2. Institucija Moody's Investors Service je početkom 2006. godine povećala ključni rejting BH za zaduživanje na B2 sa B3, u svjetlu ekonomskih i institucionalnih poboljšanja do kojih je došlo

48

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

otkako je rejting prvi put određen u martu 2004. godine. Rejtinzi na koje to utiče uključuju gornje ograničenje za strane valute za zemlju za zaduživanje i rejting vlade BH kao izdavača domaće i strane valute. Perspektiva za rejting je i dalje stabilna. 3.4 Velika potrošnja vlada i dalje predstavlja ograničavajući faktor za ekonomiju. Potrošnja vlada iznosi oko polovinu zvaničnog BDP-a (i preko 40 posto BDP-a prilagođenog u odnosu n neformalnu ekonomiju). Čak i nakon usklađivanja, potrošnja je oko 5 posto BDP-a viša nego u drugim zemljama jugoistočne Evrope i daleko iznad one u ekonomijama regiona koje imaju brz rast, uključujući zemlje Baltika, Irsku ili Slovačku. Snažni prihodi od PDV-a su pomogli da se skroman fiskalni suficit u 2005. godini poveća za tri puta u 2006. godini, ali srednjoročne perspektive pokazuju rizik zbog odluka koje su usvojene prije izbora održanih u oktobru 2006. godine za daljnje povećavanje neusmjerenih socijalnih davanja. Rješavanje preostalih neizmirenih domaćih potraživanja koja su rezultat ratne štete, restitucije imovine i zamrznutih depozita štednje u stranim valutama takođe bi moglo da doda znatno opterećenje na budžet, kao i planovi za povećavanje potrošnje na infrastrukturu vezanu za puteve i kapacitete za proizvodnju električne energije. 3.5 Nedostatak međuvladinih transfera zasnovanih na pravilima pogoršao je fiskalne disbalanse među različitim nivoima vlasti (vertikalno) i između regija (horizontalno). Novi mehanizam za alokaciju prihoda od PDV-a ima za cilj rješavanje, barem djelomično, i vertikalnih i horizontalnih disbalansa u međuvladinim fiskalnim transferima; međutim, njegov stvarni uticaj još je nepoznanica. Postoje znatne regionalne varijacije u per capita prihodima i potrošnji, pri čemu u oba entiteta najveći horizontalni fiskalni dispariteti postoje na nivou opština. Neujednačen regionalni ekonomski razvoj i oslanjanje na princip podjele poreskih prihoda prema mjestu porijekla rezultovali su time da su najsiromašnije regije i regije koje stagniraju ostavljene samima sebi. Vertikalni fiskalni disbalansi daju prioritet entitetima koji prikupljaju prihode, a rade protiv vlade na državnom nivou i opština, zbog njihovih veoma ograničenih sopstvenih prihoda koji su izvor finansiranja njihovih tekućih obaveza. Smanjivanje nezaposlenosti i siromaštva 3.6 BH je ostvarila mali napredak u smanjivanju nezaposlenosti i siromaštva. Iako će novi podaci koji omogućavaju procjene siromaštva za period od 2004. do 2007. godine biti dostupni tek nakon što naredna Anketa o budžetu domaćinstava (Household Budget Survey) bude objavljena u toku 2008. godine, vjerovatno je da je stepen siromaštva opao od 2004. godine zbog snažnog rasta BDP-a i povećanja realnih nivoa plata i penzija. Podaci za 2005. godinu ukazuju na to da je oko 18 posto stanovništva ispod linije siromaštva, dok je još jedna trećina u opasnosti da upadne u siromaštvo. Nezaposlenost i siromaštvo su snažno povezani i dalje su uporno visoki (podaci za 2004. godinu pokazuju da je oko 20 posto stanovništva nezaposleno, a nedavno sprovedena Anketa radne snage (Labor Force Survey) određuje taj broj na nivou od 31 posto, ali se postavljaju pitanja vezana za kvalitet podatka na kojem se zasniva taj rezultat). 3.7 Socijalne usluge: relativno visoki nivoi potrošnje ne dovode do zadovoljavajućih rezultata. Nedovoljna potrošnja unutar institucionalno kompleksnih struktura rezultuje lošim ishodima. Ishodi vezani za obrazovanje i zdravstvo su uglavnom uporedivi sa onim u drugim zemljama sa sličnim nivoom dohotka, ali daleko niži od onoga što bi se očekivalo, imajući u vidu tekuće nivoe potrošnje. U obrazovanju, iako su rashodi konsolidovane vlade na svim nivoima relativno visoki16 (viši od prosjeka za OECD), ishodi obrazovanja su neprihvatljivo niski. Na primjer, procenat učenika čija je uspješnost niža od minimalnih prihvatljivih standarda za 16

Izraženi kao procenat BDP.

49

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

matematiku za četvrti razred osnovne škole iznosi 43 posto u Federaciji BH i 35 posto u RS. U sektoru zdravstva takođe ne izgleda da relativno visoki nivoi potrošnje proizvode zadovoljavajuće ishode. Indikatori vezani za mortalitet porodilja, mortalitet novorođenčadi i imunizaciju (za ospice) daleko s lošiji nego u drugim zemljama sa sličnim nivoima potrošnje. 3.8 Socijalni transferi u BH su u nedovoljnoj mjeri usmjereni na siromašne i nema dokaza o tome da su ti transferi imali ikakvog uticaja na smanjivanje siromaštva. Prema Pregledu javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review, PEIR) Svjetske banke iz septembra 2006. godine, socijalni transferi finansirani opštim prihodima iznose 4 posto BDP, dok boračka davanja predstavljaju oko dvije trećine te potrošnje. U toku perioda strategije CAS, ta neusmjerena davanja su povećana. Samo je mali dio transfera koji se finansiraju iz opštih prihoda usmjeren na one koji nemaju druge izvore prihoda sa ciljem obezbjeđivanja mreže socijalne sigurnosti za najugroženije grupe. Dok su boračka davanja veoma visoka i nisu zasnovana na potrebama, sistem socijalne pomoći i dječije zaštite u BH i dalje je nedovoljno razvijen, pri čemu je potrošnje u odnosu na BDP niža nego u gotovo svim zemljama regiona, uključujući nove zemlje članice EU. Strategija SRS prepoznaje činjenicu da je reforma potrebna za uvođenje manjeg broja bolje definisanih davanja, efikasnije administracije davanja, te boljih mehanizama za usmjeravanje zasnovanih na stepenu ugroženosti umjesto na statusu, ali je politička volja za sprovođenje takvih promjena bila nedovoljna. 3.9 Napredak u nastavku strukturnih reformi je bio ograničen. Privatizacija se u toku posljednje dvije godine u Federaciji BH jedva pomjerila sa mjesta, dok su u RS vlasti nedavno ostvarile razuman stepen napretka. Konkretno, napredovanje na tom frontu znatno je usporeno u periodu prije izbora koji su održani u oktobru 2006. godine. Kao rezultat toga, privatni sektor stvara samo oko polovine BDP-a. Poslovno okruženje se ne smatra povoljnim za investitore, bez obzira na novija unapređenja u oblastima registracije poslovanja, stečaja i inspekcija poslovanja. Studija Poslovanje (Doing Business) Svjetske banke za 2008. godinu stavlja BH na 105. mjesto od 178 zemalja (u opštim crtama to je ekvivalentno rejtingu susjednih zemalja, ali daleko iza zemalja novih članica EU i niže od rejtinga iz 2006. i 2007. godine). Ključne oblasti koje izazivaju bojazni su slijedeće; pokretanje poslovanja, rješavanje problema sa licencama i dozvolama, te registracija imovine. Zahtjevi vezani za licence i dozvole su takođe pretjerani, pri čemu su oba indikatora gora u Federaciji BH nego u RS. Nedavno usvajanje zakona o registraciji poslovanja i inspekciji poslovanja u oba entiteta nudi priliku za napredovanje razvoja privatnog sektora. 3.10 Nivoi korupcije su i dalje visoki i “obuhvat države” je i dalje najveći izvor zabrinutosti. U studiji Svjetske banke nazvanoj “Borba protiv korupcije u tranziciji 3” (“Anticorruption in Transition 3”) otkriveno je da firme u BH osjećaju najviši nivo obuhvata države od svih zemalja u regionu ECA. Takođe se smatra da uticaj obuhvata države pokazuje trend rasta u 2005. godini u poređenju sa iznosima iz 2002. godine. Obuhvat države se odnosi na korupciju u procesu pripremanja zakona (moćna poslovna elita utiče na donošenje odluka i kreiranje politika države) i može imati veoma negativan uticaj na ekonomiju i društvo u cjelini, pošto može da temeljno i trajno iskrivi “pravila igre” u korist nekolicine privilegovanih insajdera17. Ubrzavanje integracije u EU 3.11 Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association Agreement, SAA) su sa tehničke strane zaključeni i BH se priključila programu Partnerstvo za mir NATO-a. Štaviše, u toku jula 2006. godine, Direkcija za evropske integracije BH (DEI) razvila je Strategiju integracije u EU za Bosnu i Hercegovinu, sveobuhvatan dokument koji 17

Borba protiv korupcije u tranziciji 3 – Ko uspijeva… i zašto (Anticorruption in Transition 3 – Who is Succeeding…. and Why)

50

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

razmatra situaciju u BH, situaciju u EU i neophodne mjere koje bi trebalo poduzeti u procesu integracije u EU. Sedam konsultativnih radnih grupa sastavljenih od 124 državna službenika iz državnih i entitetskih ministarstava i institucija, kao i međunarodnih i domaćih eksperata, pripremilo je ovu strategiju, koja predstavlja sveobuhvatan dokument koji obuhvaća period sve do punog članstva u EU. Činjenica da se BH odlučila za razvoj strategije za integraciju u EU u tako ranim fazama odražava njenu namjeru da ubrza proces integracije i preuzme puno vlasništvo nad njime. Međutim, BH nije uspjela da parafira svoj SAA u toku perioda strategije CAS uglavnom zbog neuspjeha pri postizanju dogovora o mjerama za restruktuiranje policijskih snaga. Revidirana strategija SRS 3.12 Implementacija SRS bi mogla biti znatno unapređena boljim određivanjem prioriteta i realnijim planiranjem. BH je strategiju SRS revidirala u toku 2006. godine. U revidiranoj strategiji je ponovo potvrđena posvećenost BH trima osnovnim ciljevima koji su predstavljali okvir originalne strategije. Međutim, priznaje se i da su implementacija i uticaji reformi mogli da budu u znatnoj mjeri unapređeni boljim određivanjem prioriteta. Revidirana strategija SRS, koju su odobrili Vijeće ministara i obje entitetske vlade i koja je nakon toga predstavljena svim trima parlamentima, razdijelila je tri osnovna cilja na slijedeće opšte razvojne prioritete u BH: • • • • • •

Održavanje makroekonomske stabilnosti; Povećavanje privatnih investicija; Restruktuiranje ekonomije; Povećavanje zaposlenosti i jačanje veza između ljudskih potencijala i tržišta rada; Unapređenje sistema socijalne zaštite; i Povećavanje transparentnosti i sposobnosti društva u BH.

3.13 Revidirana strategija SRS predstavlja poboljšanje u odnosu na originalni dokument ali zahtijeva jače veze sa budžetom i srednjoročnim okvirom rashoda (SOR). Kao što je okvirno predstavljeno u Zajedničkoj savjetodavnoj bilješci osoblja o revidiranoj Strategiji za smanjenje siromaštva (Joint Staff Advisory Note on the Revised Poverty Reduction Strategy Paper, MMF i IDA, juni 2007. godine), ta strategija bi mogla da bude dodatno poboljšana, između stalog slijedećim: • • •

Razvojem strategija sa planom troškova integrisanim sa godišnjim budžetima, SOR-om i Programom javnih investicija (PJI) i konzistentnim sa fiskalnim prihodima i vanjskom podrškom za koje je vjerovatno da će biti raspoloživi. Višim stepenom određivanja prioriteta koje je fokusirano i jasno vezano za smanjenje siromaštva i jačanje rasta, uz konkretno određivanje realnog vremenskog okvira implementacije. Unapređenim skupom indikatora za monitoring, vezanih za opšte ciljeve i inpute koje vlada može kontrolisati.

4. CILJEVI STRATEGIJE CAS Strategija CAS za period od FG 2005. do FG 2007. bila je usidrena u SRS i bila je struktuirana u skladu sa tri međusobno podržavajuća stuba, koji su odražavali osnovne izazove sa kojima se suočava BH: • (i)

Unapređenje javnih finansija i jačanje institucija, pomoću: Pojednostavljenije i efikasnije javne administracije i državne uprave;

51

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

(ii) (iii) (iv) (v) • (i) (ii) (iii) (iv) (v) (vi)

Aneks 2

Institucionalizacije fiskalne koordinacije između različitih nivoa vlasti; Efikasnije i kvalitetnije administracije obrazovanja; Bolje usmjerenih i efikasnijih mreža socijalne sigurnosti; i Višeg stepena transparentnosti i preuzimanja odgovornosti u upravljanju javnim resursima.

Promovisanje održivog rasta vođenog privatnim sektorom, pomoću: Snižavanja prepreka za poslovne aktivnosti; Konkurentnijih preduzeća u većoj mjeri okrenutih ka investiranju; Unapređenog funkcionisanja korporativnog sektora; Snažnijih usluga finansiranja privatnog sektora; Povećane efikasnosti i dostupnosti ključne ekonomske infrastrukture; i Efikasnijeg i održivijeg korištenja prirodnih resursa.

• Investiranje u ključnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu, pomoću: (i) Promovisanja djelotvorne zaštite ugroženih pomoću fiskalno održive mreže socijalne sigurnosti, uključujući racionalizovanija boračka davanja; (ii) Unapređenja upravljanja zdravstvenim sektorom i bolje dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite; (iii) Unapređenja kvaliteta usluga u oblastima vodosnabdijevanja i kanalizacije, snabdijevanja električnom energijom i lokalnih puteva; (iv) Kvalitetnijeg i ravnopravnijieg sistema obrazovanja; (v) Višeg stepena produktivnosti i profitabilnosti ruralne poljoprivrede; i (vi) Očuvanja ključnih šumskih i planinskih ekosistema. 5. REZULTATI STRATEGIJE CAS 5.1 Strategija CAS je bila usmjerena na rezultate. Iako CAS zvanično nije bila strategija zasnovana na rezultatima, jer su takve strategije CAS institucionalizovane tek u januaru 2005. godine, Strategija CAS za BH je ipak bila usmjerena na rezultate. Strategija CAS je sadržavala sistem monitoringa i evaluacije, počevši od “okvira rezultata” (koji postavlja logičke odnose između intervencija i ishoda), sa mjerljivim indikatorima za praćenje napredovanja. 5.2 Strategija CAS je u opštem slučaju bila dobro usklađena sa Strategijom SRS i njeni umjereno zadovoljavajući rezultati odražavaju ukupnu umjereno zadovoljavajuću uspješnost BH u odnosu na ciljne iznose iz Strategije SRS. Tri stuba Strategije CAS blisko odražavaju ciljeve Strategije SRS. Od tri stuba Strategije CAS, Stub 2 “Promovisanje održivog rasta vođenog privatnim sektorom” je ostvario najbolji napredak. Stubovi 1 i 3 – “Unapređenje javnih finansija i jačanje institucija” i “Investiranje u ključnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu” – ostvarili su manji stepen napretka zbog spore implementacije reformskog programa i odloženog početka nekolicine projekata. Matrica koja okvirno predstavlja napredovanje u odnosu na usaglašene indikatore ishoda priključena je u Aneksu 1 ovog izvještaja. 5.3 Rezultati u okviru Stuba 1 “Unapređenje javnih finansija i jačanje institucija” bili su pod ozbiljnim negativnim uticajem nedostatka napretka u implementaciji strukturnih reformi. Bez obzira na napredak u jačanju budžetske prakse i racionalizaciji transfera između vlada na različitim nivoima, veliki broj rezultata u okviru ovog stuba nije ostvaren. Ukupno, 8 od 23 indikatora ishoda u okviru ovog stuba nije postignuto (vidjeti Aneks 1). Konsolidovana potrošnja vlada na svim nivoima je smanjena na oko 48 posto BDP u 2006. godini, ali je još uvijek mnogo viša nego u većini ostalih zemalja u dijelu Evrope koji je u razvoju i viša nego u zemljama

52

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

u drugim dijelovima svijeta koje se brzo razvijaju. Malo napretka je postignuto u unapređenju efikasnosti administracije obrazovnog sektora. Samo ograničen napredak je postignut u osiguravanju boljeg upravljanja sistemom socijalne zaštite. Usvojena je nova legislativa o boračkim davanjima, ali su godišnji budžeti u Federaciji daleko premašivali ciljne iznose usaglašene u Strategiji CAS (tj. propisano nominalno zamrzavanje na nivou iz 2005. godine nije održano). Strategija za penzijsku reformu nije formulisana. PEIR, kao ključni dio analitičkih aktivnosti koje su predstavljale temelj tog stuba, daje preporuke o unapređenju strukture, kvaliteta i djelotvornosti javne potrošnje, kako bi se pomoglo pri prelasku na fiskalnu politiku koja je u većoj mjeri orijentisana na rast. PEIR preporučuje smanjivanje konsolidovane potrošnje vlada na svim nivoima za 7 posto BDP-a do 2010. godine, kako bi se pomoglo pri smanjivanju tereta koji vlada predstavlja za ekonomiju i da bi se pomoglo rješavanju fiskalnih pritisaka, uključujući one koji su vezani za izmirivanje domaćih potraživanja i restituciju i jačanje javnih institucija, kako proces priključivanja EU bude napredovao. 5.4 Napredak postignut u okviru infrastrukturnih projekata i kontinualna snažna uspješnost u finansijskom sektoru doprinjeli su zadovoljavajućem stepenu uspješnosti u okviru stuba 2 “Promovisanje održivog rasta vođenog privatnim sektorom”. Kontinualan napredak je postizan u razvoju ključne infrastrukture kao podrške za ekonomski rast. Projekti u sklopu kojih je pružana podrška u sektorima upravljanja čvrstim otpadom, energetike, urbane infrastrukture i upravljanja putevima i bezbjednosti na putevima održali su zadovoljavajući stepen uspješnosti u toku cijelog perioda strategije CAS. Svi indikatori ishoda vezani za “usluge finansiranja privatnog sektora”, “ključnu infrastrukturu” i “rast zasnovan na efikasnom korištenju prirodnih resursa” bili su ili u potpunosti ili djelomično postignuti. U finansijskom sektoru, bankarstvo je nastavilo da funkcioniše snažno i dodatno je unaprijedilo uspješnost. Program ocjene finansijskog sektora (Financial Sector Assessment Program, FSAP) dao je preporuke o dodatnim koracima koji bi trebalo da se poduzmu kako bi se osiguralo dugoročno zdravlje finansijskog sektora u BH. Operacija za mikrofinansiranje koju podržava Svjetska banka (Drugi projekt za lokalne inicijative - Second Local Initiatives Project) ispunila je ciljeve vezane za osiguravanje održive dostupnosti usluga kreditiranja za mikro i mala preduzeća. Legislativa o registraciji poslovanja i inspekcijama je usvojena u dva entiteta kao pokušaj za unapređenje opšteg poslovnog okruženja. Međutim, nedostatak napretka u korporativnom restruktuiranju i privatizaciji je imao negativan uticaj na rezultate u okviru ovog stuba. Operacije Svjetske banke u sklopu Programskog kredita za razvojne politike (Policy Development Programmatic Credit) i Kredita za tehničku podršku u privatizaciji (Privatization Technical Assistance Credit) nisu uspjele da pokrenu odgovarajuće aktivnosti na ta dva fronta. 5.5 Stub 3 “Investiranje u ključnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu”: dostupnost osnovnih usluga je unapređena, ali socijalni sektor još uvijek ne obezbjeđuje adekvatne usluge za ugroženo stanovništvo. Velike neefikasnosti u sektoru zdravstva i obrazovanja tek treba da se riješe. Ostvaren je skroman napredak u unapređenju efikasnosti, kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite. Obrazovni sistem i dalje je slabo usklađen sa promjenljivim potrebama ekonomije. Sistem socijalne zaštite je takođe neefikasan i zahtjeva uvođenje bolje usmjerenih mehanizama od kojih bi koristi imali najsiromašniji i lica sa najvećim stepenom onesposobljenja. Izvještaj PEIR je dao ocjenu neefikasnosti u tim sektorima, kao i preporuke za aktivnosti koje bi mogle da se sprovedu da bi se pokrenulo rješavanje identifikovanih slabosti. Sa druge strane, infrastrukturni projekti koje je podržavala Svjetska banka, kao i napori koji su uloženi u sklopu Projekta za razvoj zajednica (Community Development Project) i Projekta ua komercijalnu privredu manjeg obima (Small Scale Commercial Agriculture Development Project) pomogli su pri unapređenju dostupnosti osnovnih usluga širom zemlje. Produktivnost poljoprivrede je povećana, a operacije koje je finansirala Svjetska banka su doprinjele primjetnim poboljšanjima kvaliteta i

53

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

dostupnosti osnovnih usluga u sektorima vodosnabdijevanja i kanalizacije, upravljanja čvrstim otpadom, snabdijevanja električnom energijom i transporta. 5.6 Skromno uspješni rezultati reforme doveli su do smanjenja programa pozajmljivanja - između slučaja niskog nivoa pozajmljivanja i osnovnog slučaja. Pokretači za osnovni slučaj su zahtijevali zadovoljavajuću makroekonomsku uspješnost, zadovoljavajuću implementaciju Strategije SRS, zadovoljavajući napredak unapređenja poslovnog okruženja, zadovoljavajući stepen napredovanja ka reformi mehanizama za određivanje nivoa plata u javnoj administraciji i privatnom sektoru, te smanjenje platnog fonda u javnom sektoru u odnosu na BDP. Kao što je razmatrano u prethodnom odjeljku, ti pokretači su samo djelomično ispunjeni. Kao posljedica toga, program pozajmljivanja Svjetske banke kretao se između niskog i osnovnog slučaja. Okvir za pozajmljivanje u osnovnom slučaju bio je projiciran na 152 miliona US$, dok je ostvareni program pozajmljivanja iznosio 123 miliona US$ (81 posto osnovnog slučaja). U svjetlu toga što se operacije prilagođavanja nisu napredovale, timovi Svjetske banke su brzo reagovali i preusmjerili resurse u oblasti u kojima su bile potrebne dodatne investicije i u kojima je ocijenjeno da bi te investicije imale pozitivan razvojni uticaj. Odobreno je dodatno finansiranje za četiri investicijske operacije, a kreirane su i nove operacije za ispunjavanje zahtjeva u poljoprivrednom sektoru, u oblasti registracije zemljišta i za pružanje pomoći zemlji pri pripremanju reakcije u slučaju izbijanja infekcije ptičijom gripom. 5.7. U isto vrijeme, napredak je ostvaren u odnosu na pokretače za slučaj visokog nivoa pozajmljivanja (IBRD). Ocjena napretka koji je BH postigla data je u tabeli 1. 5.8. Odlaganja efektivnosti – ključno pitanje u portfoliu koje se odnosi na sve sektore. Kompleksne procedure za potpisivanje i ratifikaciju na tri nivoa vlasti izazvale su ozbiljna kašnjenja u implementaciji projekata. Svi projekti koji su odobreni u periodu ove strategije CAS iskusili su znatna odlaganja efektivnosti18 i to je zahtijevalo nekoliko produženja rokova za efektivnost. Iako odlaganja efektivnosti mogu predstavljati još jedan indikator slabog osjećaja vlasništva nad projektima, proceduralna (a ne suštinska) pitanja su predstavljala osnovni razlog za odlaganja u kompleksnoj administrativnoj strukturi BH. Odlaganja pri formiranju parlamenata i vlada nakon izbora održanih u oktobru 2006. godine blokirala su svaku aktivnost na tom frontu u toku nekoliko mjeseci. Međutim, Vijeće ministara na državnom nivou je nedavno izrazilo svoju riješenost da obrati pažnju na to pitanje i već je poduzelo aktivnosti sa ciljem pojednostavljivanja procedure ratifikacije. Tabela 1: Pokretači slučaja dodatnog programa pozajmljivanja u okviru prethodne Strategije CAS Pokretač: Uprava za indirektno oporezivanje i porez na dodanu vrijednost operativni 100 kompanija je podnijelo zahtjev za stečajem Smanjenje: Udjela ukupne nekamatne tekuće javne potrošnje sa 42,1 posto (2003. godine) na 38 posto BDP-a; te udjela platnog fonda javne administracije sa 36 posto (2002. godine) na 32 posto ukupne nekamatne tekuće potrošnje Novoharmonizovani sistemi za određivanje visine plata (u javnom i privatnom sektoru) operativni i povezuju 18

Napredak: Uprava uspostavljena 2004. godine, PDV uveden u januaru 2006. godine Postignuto do aprila 2005. godine Djelomično postignuto – 40,6 posto BDP-a 2007. godine Postignuto – 29,6 posto BDP-a 2006. godine Nije postignuto

Odlaganje efektivnosti – odlaganje u proglašavanju kredita efektivnim za više od tri mjeseca nakon odobravanja.

54

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

visinu plata sa produktivnošću Finansijski dostupan plan za izmirenje domaćeg duga usvojen, a zadovoljavajući napredak postignut u implementaciji

Aneks 2

Djelomično postignuto – finansijski dostupan plan usvojen, verifikacija dugova u toku, prve obveznice treba da budu izdate 2008. godine.

Tabela 2: Planirani program (osnovni program) u odnosu na ostvareni program pozajmljivanja Fiskalna godina 2005

2006

2007

Ukupno IDA Ukupno GEF

Planirani program

US$ (m)

- PDPC - Restruktuiranje obrazovanja - Unapređenje zdravstva - GEF projekt za zaštitu kvalitete voda

20,0 12,0 15,0 8,9

- PDPC - Projekt za APL u energetici u SEE - GEF projekt za integrisano upravljanje ekosistemima - GEF projekt za očuvanje biodiverziteta

25,0 36,019 8,0 4,0

- Upravljanje čvrstim otpadom (dod.fin) - Projekt za APL u energetici u SEE - Registracija zemljišta

8,0 36,0 15,0

- PDPC - SEE regionalni

20,0 24,0

- Razvoj zajednica (dod.fin) - Poljoprivreda i ruralni razvoj - Urbana infrastruktura (dod.fin) - Ptičija gripa - šumarstvo (dod.fin)

5,0 20,0 5,0 5,0 3,5

Alokacija IDA sredstava za zemlju

152,0

Alokacija IDA sredstava za zemlju

123,5

20,9

Ostvareni program - Restruktuiranje obrazovanja - Unapređenje zdravstva - GEF projekt za zaštitu kvalitete voda

172,9

UKUPNO

19

12 miliona US$ alokacije sredstava IDA-e za zemlju + 24 miliona US$ regionalne alokacije sredstava IDA-e.

55

US$ (m) 10,0 16,0 8,9

8,9 132,4

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

6. USPJEŠNOST IDA-E 6.1 Zadovoljavajući stepen uspješnosti je održan u okviru većine investicijskih kredita. Projekti koji su imali za cilj jačanje finansijskog sektora bili su dobro kreirani i djelotvorni, pri čemu je Kreditiranje privatnog sektora (Private Sector Credit) imalo ulogu u jačanju bankarskog sektora u RS, dok je Drugi projekt za lokalne inicijative (mikrofinansiranje) (Second Local Initiatives (Microfinance)) nastavio sa uspješnim razvojem sektora mikrokreditiranja u BH. U sektoru poljoprivrede, Projekt za razvoj komercijalne poljoprivrede manjeg obima (Small Scale Commercial Agriculture Development Project) bio je uspješan u razvoju zdravih poljoprivrednih praksi i izgradnji kapaciteta finansijskih posrednika za pružanje finansijskih usluga farmerima. Timovi Svjetske banke su kreirali djelotvorne operacije u oblasti infrastrukture i energetike. Te operacije su zadržale zadovoljavajuću uspješnost u toku cijelog izvještajnog perioda (vidjeti Aneks II). Slično tome, adekvatan dizajn i supervizija projekata usmjerena na jačanje lokalnih vlada i unapređenje kapaciteta lokalnih komunalnih preduzeća (Projekt za upravljanje čvrstim otpadom (Solid Waste Management Project), Projekt za urbanu infrastrukturu i pružanje usluga (Urban Infrastructure and Service Delivery) i Projekt za razvoj zajednica (Community Development Project)) doveli su do pozitivnih efekata u stimulisanju lokalnog ekonomskog razvoja. 6.2 Uspješnost u okviru većine kredita za prilagođavanje i kredita za tehničku podršku je bila manje zadovoljavajuća. Slabija uspješnost je primijećena u vezi sa tri kredita za strukturalno prilagođavanje (Drugi kredit za strukturalno prilagođavanje socijalnog sektora - Second Social Sector Structural Adjustment Credit - SOSAC II; Kredit za strukturalno prilagođavanje ekonomskog upravljanja - Economic Management Structural Adjustment Credit - EMSAC; i Kredit za strukturalno prilagođavanje povoljnog poslovnog okruženja - Business Enabling Environment Structural Adjustment Credit - BAC), kao i sa njima vezanih projekata za tehničku podršku (Projekt za tehničku podršku u socijalnom osiguranju - Social Insurance Technical Assistance Project – SITAP i Projekt za tehničku podršku za privatizaciju - Privatization Technical Assistance Project – PTAC). Te operacije su bile kreirane u toku perioda prethodne strategije CAS (CAS za period od FG 2002. do FG 2004), sa ciljem pokretanja rješavanja zaostalog programa neizvršenih teških strukturalnih reformi. Vlasti BH nisu bile u mogućnosti da postignu sve te zahtjeve za puštanje tranši u sklopu kredita za strukturalno prilagođavanje, što je rezultiralo time da su te operacije patile od ozbiljnih kašnjenja. Dok je u okviru projekata BAC i SITAP ostvarivan kontinualan napredak, iako sporiji od očekivanog, loša uspješnost u okviru projekata SOSAC II, EMSAC i PTAC odvela je do poništavanja tih operacija. •

SOSAC II – kredit je imao namjeru da ograniči, u nominalnom smislu, veoma visoka boračka davanja i da preusmjeri socijalne transfere na najugroženije grupacije u društvu. Iako je RS ostvarila određeni napredak ka ispunjavanju tih uslova, politički pritisci su doveli do toga da je Federacija BH otišla u suprotnom mjeru, što je umjesto namjeravanih rezultata dovelo do znatnog povećanja ukupne potrošnje na borce. Bez obzira na dugotrajne diskusije, vlasti Federacije BH su se pokazale nesposobnim da poduzmu minimalan kredibilan paket reformi koje bi omogućile restruktuiranje kredita. Povećanje prihoda nakon uvođenja PDV-a je podstaklo znatan stepen fiskalne ekspanzije i u RS i u Federaciji BH u periodu neposredno prije izbora održanih u oktobru 2006. godine. Kao rezultat toga, dvije godine nakon što je Bord odobrio kredit on se nije mogao proglasiti efektivnim i na kraju je iznos od 51 milion US$ IDA sredstava izgubljen 30. juna 2006. godine.

56

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2



PTAC – istekao je 16. aprila 2006. godine, a samo je manje od 4 miliona US$ isplaćeno, pet godina nakon odobravanja kredita, od odobrenog iznosa od 23 miliona US$. To je prije svega odražavalo nedostatak entuzijazma na strani vlasti, posebno u Federaciji, da se zadužuje za tehničku podršku, bez obzira na koncesionalnu prirodu kredita. Zvaničnici vlade su sugerisali da je njihovo oklijevanje odražavalo visoke cijene koje su naplaćivali međunarodni konsultanti, ali nisu bili u stanju ni da zaposle lokalne konsultante (sa nižim cijenama), što je poništilo taj argument. U Federaciji je ključni temeljni razlog za nezadovoljavajuću uspješnost u okviru kredita odražavao nedostatak političkog koncenzusa u vezi sa tempom privatizacije. U RS je napredak bio donekle bolji, a kredit je pomogao pri finansiranju konsultanata za najveću privatizaciju u zemlji do danas (RS Telekom).



EMSAC – istekao je 31. decembra 2006. godine, sa 10 miliona US$ isplaćenog finansiranja u decembru 2004. godine i neisplaćenom drugom tranšom u iznosu od 24 miliona US$. Odluka o tome da se pusti da druga tranša kredita istekne bila je izazvala nedostatkom napredovanja u ispunjavanju usaglašenih preduslova. Konkretno, napori vezani za napredovanje reforme visokog obrazovanja su propali; nikakav napredak nije bio postignut u vezi sa reformama plata u javnom sektoru, a zakoni o internoj reviziji nisu bili usvojeni (tri preostala preduslova za kredit EMSAC). Šest mjeseci nakon što je kredit istekao, vlasti su usvojile verziju zakona o visokom obrazovanju koji je razmatran prije isticanja kredita, ali u zakonu nedostaje veliki broj odredbi koje bi ga učinile prihvatljivim za Svjetsku banku. Slično tome, osam mjeseci nakon isteka kredita nije postignut nikakav napredak u vezi sa platama u javnom sektoru, a samo RS je usvojila zakon o internoj reviziji.



BAC – iako sporije nego što je inicijalno očekivano, napredak se i dalje ostvaruje u oblastima registracije poslovanja i reforme inspekcija. Iako je datum zatvaranja ovog kredita produžen deset puta, svaki put je to bilo jasno povezano sa napredovanjem u odnosu na određenu odrednicu. Tim Svjetske banke je dobio QAG rejting “veoma zadovoljavajuće” za kvalitet supervizije.

6.2 Programski kredit za razvoj politika (Policy Development Programmatic Credit, PDPC) za koji je planirano da predstavlja 40 posto programa pozajmljivanja u osnovnom slučaju strategije CAS, nije ostvaren. Tim Svjetske banke je identifikovao korporativno restruktuiranje kao ključno pitanje koje je trebalo da bude riješeno u toku perioda ove strategije CAS, a domaći partneri na strani Vlade su više puta izrazili potrebu za operacijom u toj oblasti. Međutim, u toku pripreme kredita PDPC Vlada je pokazala malo stvarne posvećenosti korporativnom restruktuiranju. U isto vrijeme tim Svjetske banke nije bio u mogućnosti da identifikuje “ulaznu tačku” za razvoj koherentnog programa politika korporativnog restruktuiranja. Predloženi pristup koji bi povezivao znatne isplate fiktivnim radnicima i radnicima koji su višak, kako bi ih se podstaklo da napuste svoja preduzeća, uz sprovođenje promjena vlasništva i upravljačke prakse u preduzećima u državnom vlasništvu, pokazao se previše kompleksnim i ambicioznim. Na kraju, imajući u vidu stepen uspješnosti drugih kredita za prilagođavanje i nedostatak posvećenosti BH strukturalnim reformama, odlučeno je da rad na kreditu PDPC ne bi trebalo da se nastavi. 6.3 Nedostatak posvećenosti vlade za poduzimanje strukturnih reformi i previše kompleksne operacije rezultovale su uspješnošću operacija prilagođavanja na nivou nižem od zadovoljavajućeg. Do tog rezultata je dovela kombinacija faktora. Najprije, Svjetska banka je precijenila kapacitet vlada i njihovu posvećenost da aktivno rade na strukturalnim reformama u

57

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

kompleksnom političkom okruženju BH. Nakon izbora 2002. godine je, po prvi put nakon rata, BH imala vladu sa četverogodišnjim mandatom. Impresivni rezultati post-konfliktne rekonstrukcije i relativni nedostatak političkih tenzija ukazivali su na to da bi međunarodna zajednica mogla biti uspješna u pružanju podrške novoizabranim vladama kako bi one radile na dinamičnijem programu reformi. Međutim, pokazalo se da je stepen vlasništva vlade nad reformskim programom slab i to je bio ključni razlog za nedostatak napretka. Drugo, neki od projekata koje je podržavala Svjetska banka bili su previše kompleksni. Ciljni iznosi koje je trebalo postići u okviru kredita za prilagođavanje navedenih u prethodnom dijelu teksta bili su brojni. Uz to, reformski scenario je bio baziran na dostupnom podacima za koje se pokazalo da su u velikoj mjeri potcjenjivali BDP i precjenjivali deficit tekućeg računa. Na primjer, MMF je godini projicirao fiskalni deficit od 5,8 posto BDP-a u 2003. godini i tri posto BDP-a u 2004. godini, dok je ishod bio znatno različit, uz fiskalni deficit od dva posto BDP-a 2003. godine i 0,4 posto BDP-a 2004. godine. Nakon što je globalna ekonomija ušla u period snažne ekspanzije, pri čemu su cijene metala skočile, pritisak za osiguravanje vanjskog finansiranja za budžet i smanjivanje deficita na tekućem računu je oslabio. Na kraju, skok prihoda od PDV-a u toku 2006. godine i približavanje novih izbora, koji su održani u oktobru 2006. godine, dodatno je smanjio apetit za osiguravanjem budžetskog finansiranja pomoću rada na teškim reformama, bez obzira na to koliko one bile potrebne. 6.4 IDA je imala aktivan pristup u pokušavanju da poboljša osjećaj vlasništva vlade nad reformskim programom. Svjetska banka se veoma pažljivo konsultovala sa vladama BH, kao i sa ključnim razvojnim partnerima, u vezi sa poništavanjem tih zajmova. U januaru 2006. godine održan je sastanak na visokom nivou između tima Svjetske banke i ključnih vladinih zvaničnika, uključujući predsjedavajućeg Vijeća ministara, premijera Federacije BH i ministre finansija iz oba entiteta, sa ciljem razmatranja narednih koraka pri pokretanju reformskog programa u pravom smjeru. Tom prilikom su zvaničnici vlada ponovo potvrdili svoju posvećenost reformama predviđenim u okviru kredita za prilagođavanje, a Svjetska banka je izrazila svoju spremnost da restruktuira neke od operacija, pod uslovom da se jasno demonstrira napredak u toku kratkoročnog perioda. Međutim, malo dokaza o takvom napretku se pojavilo u toku narednih mjeseci i na kraju je zajednički odlučeno da je dopuštanje tim kreditima da isteknu najadekvatniji tok aktivnosti u datim okolnostima. 6.5 Tim Svjetske banke je pokazao fleksibilnost i spremnost da reaguje na zahtjeve klijenta time što je alocirao resurse IDA-e na one sektore i operacije koji su demonstrirali kapacitete za dodatno napredovanje. Slabiji stepen uspješnosti u oblastima strukturalne reforme i nedostatak volje i kapaciteta vlada da se angažuju u reformi korporativnog restruktuiranja mogao je da ukaže na to da bi resursi IDA-e koji su alocirani u klopu ove strategije CAS ostali neiskorišteni. Umjesto toga, timovi Svjetske banke su identifikovali sektore u kojima se novo ili dodatno finansiranje moglo iskoristiti na produktivan način. Iako je vlada BH pozdravila taj stepen fleksibilnosti i on je osigurao održavanje dobrog odnosa između Svjetske banke i njenog klijenta, to je sa sobom nosilo rizik od napuštanja određenih projiciranih ishoda. Ipak, svo novo i dodatno finansiranje bilo je u skladu sa ciljevima strategija SRS i CAS. 6.6 Svjetska banka je održavala snažan odnos sa vladama BH i njene usluge i dalje se smatraju visoko vrijednim. Bez obzira na probleme sa kojima se suočila u vezi sa kreditima za prilagođavanje, kao što je već opisano, Svjetska banka je održala snažan odnos sa klijentom. Anketa među klijentima sprovedena u oktobru i novembru 2006. godine uključivala je intervjue sa oko 250 učesnika u procesu, od čega su dvije trećine bili zvaničnici Vlade na različitim nivoima. Anketa među klijentima je ukazala na visok stepen zadovoljstva uslugama Svjetske banke. U smislu djelotvornosti Svjetske banke u BH, klijenti su imali povoljan utisak, pri čemu je prosječni rejting iznosio 7,52 na skali od 1 do 10. Kada se to uporedi sa globalnim prosjekom za Svjetsku banku, koji iznosi 6,4, rezultati su povoljni. Zanimljivo je da je gotovo 60 posto ispitanika željelo

58

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

veći stepen uključenosti Svjetske banke, a da je samo oko pet posto smatralo da bi Svjetska banka trebalo da se postepeno povlači i da bude u manjoj mjeri angažovana nego ranije. Znanje Svjetske banke, u kombinaciji sa njenim finansijskim resursima, i dalje izgleda da se smatra visoko (i jednako) vrijednim. Ograničeno korištenje lokalnih eksperata i birokratske politike i procedure identifikovani su kao dvije najveće slabosti. Posvećenost vlade i slabi kapaciteti vlade ocijenjeni su kao najznačajniji faktori koji onemogućavaju dalji održivi rast i razvoj u BH. 6.7 Analitičke i savjetodavne aktivnosti (Analytical and Advisory Activities, AAA) izvršene u toku perioda strategije CAS dale su snažan input za tekući i budući dijalog o politikama. Ključni dijelovi analitičkog rada uključivali su slijedeće: Pregled javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review, PEIR); Ažurirani izvještaj o tržištu rada (Labor Market Update); Program ocjene finansijskog sektora (Financial Sector Assessment Program); Analizu održivosti duga (Debt Sustainability Analysis); te Ažurirani izvještaj o povjereničkim odnosima (Fiduciary Update). Iako su ti rezultati analitičkog rada, a posebno PEIR, pokrenuli određene važne dijaloge o politikama u toku perioda strategije CAS, doprinos tih izvještaja će se produžiti i izvan obuhvata ove strategije CAS i predstavljaće analitičku osnovu za narednu strategiju CAS. Uz obezbjeđivanje izuzetne analize javne potrošnje, koja je obezbjeđivala informacije i pokretala dijalog o politikama na tu temu, raspodjela izvještaja PEIR je bila izuzetno zadovoljavajuća. Raspodjela izvještaja PEIR i diskusije o pojedinačnim sektorskim pitanjima uključivale su sektorske timove i to je doprinjelo širem razumijevanju problema vezanih za javnu potrošnju u BH. Raspodjela izvještaja PEIR je ukratko predstavljena u Aneksu III ovog izvještaja. Uz to, Svjetska banke je obezbijedila i skup od deset Bilješki o politikama (Policy Notes)20 za novo izabrane vlade. Te Bilješke o politikama obezbjeđuju sažetu ocjenu oblasti koje zahtijevaju akcije u toku naredne četiri godine i daju preporuke o prioritetima. 6.8 Sve u svemu, indikatori o uspješnosti portfelja u BH izgledaju dobro u poređenju sa prosjecima za region ECA i Svjetsku banku u cjelini (vidjeti tabelu 3 u nastavku). Prosječna starost projekata na kraju FG 2007. iznosila je 3,3 godine a ukupni odnos isplate iznosio je 15,4 posto. U regionu ECA, prosječna starost je iznosila 3,2 godine, a odnos isplate je bio 18,8 posto, dok je za Svjetsku banku u cjelini prosječna starost iznosila 3,4 godine, a odnos isplate 22,8 posto. Odlaganja efektivnosti su predstavljala osnovni razlog za niži odnos isplate u FG 2007. Procenat obvezivanja u riziku je iznosio 3,3, što treba uporediti sa 10,1 za region ECA i 14,7 za Svjetsku banku. Tabela 3: Komparativna analiza izabranih indikatora (podaci za FG 2007)

Broj projekata Portfelj (u miliona US$) Odnos isplate22 Prosječna starost projekta23 Procenat obvezivanja u riziku Procenat projekata u riziku

ECCU421 67 1.226 19,8 2,4 5,3 9,0

BH 16 301 15,4 3,3 3,3 6,2

ECA 304 16.676 18,8 3,2 10,1 8,6

Svjetska banka 1.471 98.877 22,8 3,4 14,7 16,0

20 Bilješke: 1: Makroekonomske politike; 2: Razvoj privatnog sektora i tržišta rada; 3: Socijalna zaštita; 4: Politike zdravstvenog sektora; 5: Transportni sektor; 6: Politike u elektroenergetskom sektoru; 7: Obrazovanje; 8: Penzije; 9: Poljoprivreda, šumarstvo i prirodni resursi; 10: Lokalno upravljanje i opštinski razvoj. 21 ECCU4 uključuje slijedeće zemlje regiona SEE – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija 22 Odnos isplata – procenat preostalog bilansa na početku perioda (FG) koji je isplaćen u toku perioda. 23 Prosječna starost projekta – broj godina od datuma odobravanja na Bordu.

59

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

6.9 Ova strategija CAS označavala je kraj izuzetnih post-konfliktnih nivoa finansiranja ID-e za BH. Obvezivanja IDA-e su smanjena sa prosječnog nivoa od preko 100 miliona US$ godišnje u toku perioda rekonstrukcije neposredno poslije konflikta (FG 1996-FG 2003) na prosječni iznos od oko 40 miliona US$ godišnje u toku perioda ove strategije CAS. Broj projekata je smanjen sa 20 na početku perioda prošle strategije CAS na 16 na kraju FG 2007. Aktivni portfelj Operacija koje finansira Svjetska banka na kraju FG 2007. iznosi oko 300 miliona US$. Oko 37 posto obvezanog iznosa je isplaćeno (112 miliona US$). Lista projekata je priključena u Aneksu II ovog izvještaja. Nastavljeni izuzetni pristup BH sredstvima IDA-e, bez obzira na per capita dohodak koji je sada tri puta viši od praga za finansiranje IDA-e, bio je opravdan imajući u vidu nedostatak pristupa BH sredstvima IBRD-a ili finansiranju na tržištima kapitala. Međutim, u toku perioda naredne strategije CPS, BH će morati da pređe na pozajmljivanje pod uslovima IBRD, što bi moglo da takođe poveća stepen osjećaja vlasništva vlade i planiranja korištenja resursa pozajmljenih po manje koncesionalnim uslovima.

7. MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA - IFC 7.1 Najveći broj ciljeva IFC-a u strategiji CAS za period od FG 2005. do FG 2007. je ispunjen. Sa 30. junom 2007. godine, obvezani portfelj IFC-a u BH je iznosio 166 miliona US$ (27 miliona US$ u kapitalu i 139 miliona US$ u zajmovima). U toku perioda od FG 2005. do FG 2007. godine IFC je razvio daleko veći program u odnosu na prethodni period CAS, obvezujući 106 miliona US$, u poređenju sa 60 miliona US$ u toku perioda od FG 2002. do FG 2004. godine. IFC je u toku prethodnog perioda CAS napravio više novih uspješnih operacija, uključujući podršku za nekoliko finansijskih institucija za pružanje podrške mikrokreditiranju i malim i srednjim preduzećima, podršku za uspostavljanje novih mikrofinansijskih institucija, promovisanje efikasnosti energije, razvoj finansiranja stambene izgradnje, podršku kompaniji za proizvodnju stakla i hemikalija radi omogućavanja direktnih stranih investicija i transfer moderne tehnologije, te podršku proizvođaču generičkih farmaceutskih proizvoda za znatno povećanje asortimana domaćih lijekova i zamjenu skupih uvoznih lijekova. Podrška daljnjem razvoju mikrofinansijske industrije u Bh posebno predstavlja uspješnu priču o nadopunjavanju između IDA-e i IFC-a. Mikrofinansijska industrija je inicijalno pokrenuta i razvijena uz podršku IDA-e, a nastavlja da se razvija u poslovno stabilnu industriju uz podršku koju pruža IFC. Uz to, IFC je pažljivo pratio mogućnosti za pružanje podrške učešću privatnog sektora u infrastrukturi. Međutim, sporo napredovanje privatizacije je spriječilo IFC da se angažuje sa finansijskim i savjetodavnim uslugama u infrastrukturnim projektima. Uz investicije koje su specifične za BH, IFC je investirao i u jedan regionalni projekt i dva privatna fonda za ulaganje kapitala, koja rade u jugoistočnoj Evropi, uključujući BH. 7.2 Savjetodavne usluge IFC-a u BH pružaju se preko programa PEP-SEE24 i bile su usmjerene n konkretne programe koji obuhvataju četiri linije poslovanja: •

Dodavanje vrijednosti za firme: ova linija poslovanja ima za cilj povećavanje znanja i unapređenje prakse pomoću kombinacije direktne pomoći na nivou kompanija, kampanja za povećanje stepena svijesti u javnosti (kombinacija obuka, seminara i radnih seminara) i

24 Nakon što je SEED (Southeast Europe Enterprise Developmen – Razvoj preduzeća u jugoistočnoj Evropi, operacija kojom je upravljao IFC) završio svoj petogodišnji mandat 30. juna 2005. godine, IFC je nastavio da pruža savjetničke usluge (advisory services, AS) pomoću partnerstva sa privatnim preduzećima u jugoistočnoj Evropi (Private Enterprise Partnership Southern Europe, ili PEP –SE), koje obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, BJM Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Bugarsku, Rumuniju i Moldaviju. Programe sufinansiraju IFC i bilateralni donatori: Austrija, Kanada, IFC, Italija, Holandija, Norveška, Slovenija, Švicarska i SAD.

60

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

konsultantskih usluga unutar kompanija. Očekivani uticaj programa je slijedeći: (i) unapređenje upravljačkih praksi i u finansijskim institucijama i u industrijskim kompanijama sa ciljem privlačenja više investicija; (ii) povećavanje stepena konkurentnosti lokalnih kompanija , tražeći mogućnosti za izvoz u EU, kao i na globalna tržišta; (iii) unapređenje praksi lanca snabdijevanja u industrijama recikliranja otpadnog metala, plastike i stakla i povećavanje stepena prikupljanja i ponovnog korištenja materijala koji se mogu više puta koristiti. •

Okruženje povoljno za poslovanje: ova linija uključuje programe za alternativno rješavanje sporova i konkurentnost na pod-državnom nivou. Program za alternativno rješavanje sporova (alternative dispute resolution, ADR) aktivan je od 2003. godine i ima za cilj uvođenje bržeg, jeftinijeg i boljeg pristupa pravdi za kompanije i pojedince pomoću medijacije. U saradnji sa FIAS-om, IFC je radio na pojednostavljivanju regulativa vezanih za poslovne inspekcije, dozvole i licence, te povećavanju efikasnosti regulatora. Očekuje se da će program da poveća investicije privatnog sektora i smanji cijenu poslovanja u izabranim opštinama.



Dostupnost finansiranja: ova linija uključuje programe za finansiranje stambene izgradnje, mikrofinansiranje i održivo finansiranje. IFC je pružao podršku razvoju mikrofinansijskih institucija pomoću kombinacije finansiranja i savjetodavnih usluga, radi razvoja novih proizvoda, kao što je unapređenje stanovanja sa ciljem postizanja energetske efikasnosti. IFC je takođe pružio podršku transformaciji mikrofinansijskih institucija u potpuno regulisane finansijske institucije. Tekući klijenti za investicije i savjetodavne usluge uključuju MI-BOSPO i EKI.



Infrastruktura: ova linija ima za cilj promovisanje učešća privatnog sektora u svim podsektorima infrastrukture. Sporo napredovanje privatizacije je spriječilo da se IFC angažuje u aktivnijoj savjetodavnoj ulozi u privatizaciji ključnih infrastrukturnih projekata i privlačenju učešća privatnog sektora.

8. LEKCIJE ZA KREIRANJE BUDUĆIH STRATEGIJA 8.1 Krojenje programa koji podržava Svjetska banka u skladu sa nivoom i oblastima posvećenosti i kapaciteta Vlade za postizanje rezultata na reformama. Kapacitet vlade i njena posvećenost reformama predstavljaju ključ. Iako je prilično očigledan, takav princip je dokazao svoju punu vrijednost u BH. Izgleda je da je Svjetska banka pogrešno procijenila političku kompleksnost BH i izražena riješenost njenih vlada da rade na strukturnim reformama prihvaćena je zdravo za gotovo. Identifikacija oblasti za intervencije koje bi imale bezuslovno vlasništvo Vlade, a koje bi ujedno imale i značajan razvojni uticaj predstavljaće ključni izazov za narednu strategiju CPS. Tim Svjetske banke bi trebalo da svoje domaće partnere uključi u ranu fazi pripreme strategije CPS. 8.2 Unapređenje analize političke ekonomije pri odlučivanju o instrumentima za rad na razvojnim prioritetima. Novija iskustva vezana za zajmove za strukturalno prilagođavanje i operacije tehničke podrške ne bi trebalo da se protumače kao neuspjeh prepoznavanja osnovnih razvojnih izazova sa kojima se suočava zemlja. Sasvim suprotno, u dizajnu kredita SOSAC II i kredita EMSAC, prioriteti koji bi trebalo da se hitno rješavaju su identifikovani od strane vlade, ali su otežavani političkim faktorima. Međutim, u toku razvijanja reformskog programa koji je trebalo da bude rješavan u sklopu ta dva kredita, timovi Svjetske banke su takođe precijenili kapacitet Vlade da se nosi sa nekoliko paralelnih reformskih procesa koje prate različite međunarodne organizacije (smanjivanje vojnih i policijskih snaga, ustavne promjene, integracija u EU, reforma

61

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

javne uprave, reforma socijalnog sektora, reforma obrazovanja, investiciona klima, privatizacija itd). Bolja analiza političke ekonomije u BH bi trebalo da se primijeni u toku pripremanja i implementacije naredne strategije CPS. 8.3 Rad na reformama kroz investiciono pozajmljivanje i, uz uslov da postoji politička posvećenost, veoma pažljivo usmjerene DPL u kasnijim godinama. Novoizabrane vlade na svim nivoima u BH suočavaju se sa značajnim i teškim programom reformi. Svjetska banka je pokušala da pruži pomoć kombinacijom kredita za strukturalno prilagođavanje (koji su sadržavali preduslove vezane za postizanje napretka u gotovo svim ključnim oblastima), investicionih zajmova, operacija za tehničku podršku i ESW za jačanje kapaciteta BH za implementaciju potrebnih reformi. Rezultati takvog višestrukog pristupa nisu bili ohrabrujući. Sa druge strane, nekolicina investicijskih operacija je pomogla pri okretanju reformi u odgovarajućim sektorima unaprijed (zdravstvo, energetika, putevi, upravljanje čvrstim otpadom). U novoj strategiji CPS treba uložiti napore da se prepozna potencijal investicijskih operacija za ubrzavanje reformskih procesa. Zajmovi za razvojne politike bi mogli da se pojavljuju u scenariju visokog nivoa pozajmljivanja, u slučaju da dođe do promjene apetita za reformama. 8.4 Razmatranje projektnog dizajna koji omogućava fleksibilnost zasnovanu na uspješnosti, a u isto vrijeme produbljuje jedinstveni ekonomski prostor, jača državu i omogućava socijalnu koheziju. Novija iskustva ukazuju na potrebu za višim stepenom fleksibilnosti u projektnom dizajnu za pružanje podrške reformama i investicijama tamo gdje one mogu da ostvare najveći uticaj na razvoj uz korištenje alokacija određenog dijela projektnog finansiranja na osnovu uspješnosti. Međutim, poklanjaće se pažnja tome da se osigura da takva fleksibilnost ne oteža podjele između dva entiteta. Takav pristup bi se koristio ako bi to vlasti zatražile i ako ne bi odveo to potcjenjivanja napora vezanih za produbljivanje jedinstvenog ekonomskog prostora ili podsticanje društvene kohezije u BH. 8.5 Fokus na rezultate i važnost monitoringa i evaluacije uz korištenje operacija koje finansira Svjetska banka za uticaj na monitoring rezultata od strane vlasti na nivou cijelog sektora. Timovi Svjetske banke bi trebalo da pruže podršku vladi pri uspostavljaju mehanizama za monitoring njene sopstvene uspješnosti i uspostavljanju kontrole nad programom, uključujući jačanje opštih statističkih kapaciteta zemlje. Fokus na rezultate bi trebalo, jasno, da se raširi izvan samih operacija koje finansira Svjetska banka. Timovi Svjetske banke bi trebalo da pomognu svojim domaćim partnerima da razvoju odgovarajuće okvire rezultata za sve operacije. 8.6 Stvaranje povoljnog okruženja za implementaciju strategije CPS. Kao što je razmatrano u odjeljku 6.3, Svjetska banka je precijenila kapacitet Vlade za aktivan rad na strukturalnim reformama i njenu posvećenost tome, u sto vrijeme, Svjetska banka je trebalo da shvati da bi čak i snažniji sjećaj vlasništva Vlade nad tako ambicioznim reformskim scenarijem zahtijevao pažljivo skrojenu strategiju komunikacije koja bi pomogla vladi da objasni koje su koristi reformi i koji su troškovi nepoduzimanja akcije. Diskusija o osnovnim stubovima naredne strategije CPS trebalo bi da bude praćena diskusijom o širokoj strategiji komunikacije koja bi pomogla vladi da bolje komunicira o potencijalnim koristima predloženih operacija. 8.7 Treba podsticati unapređenu internu komunikaciju i povećan stepen sinergije između timova Svjetske banke iz različitih sektora i u cijeloj Grupi Svjetske banke. Viši stepen sinergije između sektorskih timova Svjetske banke i u cijeloj Grupi Svjetske banke mogla bi da dovede do boljih ishoda i da pomogne vladi da djelotvorno reaguje na pitanja koja se odnose na više sektora. Interna komunikacija između timova bi trebalo da bude unapređena. Iskustvo vezano za kredit PDPC pokazalo je da je slaba komunikacija između sektorskih jedinica rezultovala

62

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

previše kompleksnom i ambicioznom operacijom za koju je među domaćim partnerima bilo malo interesa. 8.8 Nastavak korištenja AAA kao osnova za dijalog o politikama i formulaciju programa nove strategije CPS. U toku perioda strategije CPS, Svjetska banka je proizvela nekoliko važnih dokumenata koji bi trebalo da predstavljaju osnovu za konsultacije o strategiji CPS. PEIR i Bilješke o politikama će biti korisni za obezbjeđivanje informacija za dijalog o politikama. Na kraju, regionalne studije (Poslovanje - Doing Business, Borba protiv korupcije u tranziciji Anticorruption in Transition, Anketa o životu u tranziciji - Life in Transition Survey) privukle su mnogo interesa među kreatorima politika i onima koji oblikuju mišljenje javnosti. Te studije pokazuju jasne dokaze o trendovima u BH u poređenju sa drugim zemljama regiona i trebalo bi da se koriste na strateški način, za razvoj domaćih “zagovornika” reformi. 8.9 Smanjene alokacije sredstava IDA, uz vjerovatno mali program pozajmljivanja iz IBRD-a, dovešće do neophodnosti koncentracije na manji broj operacija i manje ambiciozan reformski program. To će takođe zahtijevati bližu saradnju sa drugim međunarodnim partnerima kako bi se nadopunili resursi Grupe Svjetske banke. Konkretno, Svjetska banka bi trebalo da nadopunjuje rad EC i podržava napore BH vezane za integraciju u EU.

ZAKLJUČAK Rezultati prethodne strategije CAS i ukupna uspješnost Svjetske banke bili su umjereno zadovoljavajući. Većina investicijskih kredita je održala zadovoljavajući stepen uspješnosti u toku cijelog perioda strategije CAS, a naročito infrasturkturni projekti i dalje ostvaruju pozitivan razvojni uticaj. Iako zasnovan na izraženim preuzetim obavezama u Strategiji SRS, reformski scenario na kom je Svjetska banka radila u toku perioda CAS za FG 2005-FG 2007 bio je kompleksan i previše ambiciozan. Svjetska banka je takođe pogrešno procijenila kapacitete Vlade i njenu spremnost da aktivno radi na tako ambicioznom programu reformi. Međutim, Svjetska banka je zadržala aktivan odnos i fleksibilnost u rješavanju identifikovanih slabosti i održala je snažan odnos sa klijentom. Analitičke i savjetodavne aktivnosti Grupe Svjetske banke i dalje su visoko vrijedne u obezbjeđivanju informacija za dijalog o politikama i igraće važnu ulogu i nakon perioda ove strategije CAS. Na kraju, indikatori o uspješnosti portfelja ukazuju na to da su poduzete adekvatne akcije za osiguravanje da se zdrav portfelj prenese u naredni period CPS. Iz ove strategije CAS mogu se izvući vrijedne lekcije koje bi trebalo da imaju uticaja na kreiranje budućeg programa. Važnost demonstrirane posvećenosti vlade i osjećaja vlasništva vlade su očigledno ključne. Međutim, bolja ocjena političke ekonomije, kompleksnosti okruženja i dobro definisana strategija komunikacije su jednako važne za razvoj zdravog programa.

63

Aneks 2

Ishodi koji su pod uticajem programa CAS

-

Reformisan sistem određivanja plata u državnoj upravi. Povećanja plata ograničena na ne više od 2-5 posto godišnje (u nominalnim iznosima). Potrošnja na vojsku, izražena kao procenat BDP-a, smanjena. Procesi formulacije srednjoročnog okvira rashoda i godišnjeg budžeta unapređeni i i bolje povezani.

-

-

-

64

Javna potrošnja izražena kao procenat BDP je smanjena na nivo ispod 50 posto (uključujući opštine)

-

Pretjerani teret koji vlada predstavlja za privredu je smanjen; javna administracija pruža bolje usluge.

Javni sektor radi efikasno i trasparentno sa višim stepenom odgovornosti prema javnosti.

Javna potrošnja je konsolidovana. Budžetske alokacije i potrošnja su usklađeni sa izraženim planovima za ekonomski razvoj. Državna uprava je modernizovana.

Zadovoljavajući makroekonomski program

Održavanje makroekonomske stabilnosti

-

Status

-

-

Djelimično postignuto. Formulacija budžeta je poboljšana. Određeni napredak u koordinaciji i povezivanju procesa srednjoročnog planiranja i godišnjeg budžetiranja. Neophodna daljnja unapređenja.

Postignuto. Potrošnja na vojsku je smanjena.

Nije postignuto. Povećanja plata nisu ograničena, značajna povećanja se planiraju za 2007. godinu.

Nije postignuto. Izvršene su određene aktivnosti na unapređenju određivanja visine plata u RS, ali malo ili nimalo u Federaciji i na državnom nivou.

-

-

Nije postignuto. Javna potrošnja u 2006. godini iznosi oko 50 posto BDP, bez obzira na reviziju BDP-a nagore od 9 posto. Imajući u vidu da u mjerilu koje predviđa CAS nije uključeno nikakvo prilagođavanje BDP-a na gore, ovo nije postignuto.

Ukupni ciljni iznosi za potrošnju nisu postignuti. Nepostojanje programa sa MMF-om od 2004. godine. Strategija SRS ažurirana početkom 2006. godine.

-

-

Jačanje slabog i fragmentiranog upravljanja sa ciljem omogućavanja održivog i inkluzivnog rasta.

Strateški dugoročni ciljevi okvirno predstavljeni u Srednjoročnoj razvojnoj strategiji

Stub I – Unapređenje javnog finansiranja i jačanje institucija

Aneks I: Indikatori ishoda za period Strategije CAS (FG 2004-FG 2007)

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Javna potrošnja na obrazovanje je održiva.

Efikasnost javnih službi konzistentnija u cijeloj BH.

Pojašnjena raspodjela prihoda i potrošnje. Budžetske prakse ojačane na pod-entitetskim nivoima. Transferi između različitih nivoa vlasti racionalizovan . Pouzdano izvršavanje budžeta i fiskalno izvještavanje uspostavljeni, uključujući i za vanbudžetske fondove.

-

-

-

Struktura korporativnog upravljanja prihvaćena na univerzitetima. Pouzdani instrumenti za upravljanje informacijama pružaju podršku kreiranju politika.

Uopšteniji nastavni plan i program Neto stopa diplomiranja u roku (četiri godine) na Univerzitetu u Sarajevu povećana za oko 10 posto do 2008. godine.

-

-

-

65

Odgovornost za finansiranje visokog obrazovanja uspostavljena na nivou entiteta.

-

Efikasnost administracije obrazovnog sektora unapređena

Unapređena koordinacija fiskalnih i ekonomskih politika.

-

-

-

Prikupljanje podataka u toku.

Nije postignuto.

Djelimično postignuto. Sistem za upravljanje informacijama u obrazovanju (Education Management Information System, EMIS) implementiran u Kantonu Tuzla i Banjoj Luci.

Djelimično postignuto. Dva univerziteta u Federaciji (Tuzla i Zenica) prešla na strukturu korporativnog upravljanja. Napredak u RS.

-

-

Nije postignuto. Zakon o visokom obrazovanju je usvojen, ali finansiranje visokog obrazovanja nije uspostavljeno na nivou entiteta.

Postignuto. Budžetsko izvještavanje unapređeno, uključujući i za vanbudžetske fondove.

-

-

Postignuto. Transferi između različitih nivoa vlasti racionalizovani i formalizovani pomoću mehanizma raspodjele prihoda.

Postignuto. Budžetske prakse ojačane.

Djelimično postignuto. Pojašnjena raspodjela prihoda, a raspodjela potrošnje zahtjeva pojednostavljenje.

Nije postignuto. Skromna poboljšanja fiskalne i ekonomske koordinacije. Međutim, što je ključno, reforma nacionalnog fiskalnog savjeta nije izvršena.

-

-

-

-

Aneks 2

Fiskalna koordinacija između različitih nivoa vlade se popravlja.

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Vlada bolje služi ugroženom stanovništvu.

Zakoni i regulative se u potpunosti sprovode.

Unapređeno upravljanje javnim šumama.

Mikrokreditne institucije sa dobrim rezultatima održane. Upravljanje čvrstim otpadom dodatno racionalizovano. Javna uprava u Mostaru djelotvorno integrisana i vođena.

-

-

-

Boračka davanja su usmjerena na najugoženije na fiskalno održiv način.

Službe za zapošljavanje u djelotovrnije pri pomaganju nezaposlenima. Penzijski sistem obezbjeđuje sigurnost u starijoj dobi na djelotvoran i održiv način.

-

-

-

66

Politike socijalne pomoći i dječije zaštite su bolje usmjerene i ravnopravnije.

-

Sistemom socijalne zaštite se bolje upravlja.

-

Izvršena reforma javnih nabavki.

-

-

-

-

Nije postignuto. Nova boračka legislativa je uspješno implementirana, ali godišnji budžet za boračka davanja u 2006. godini je premašivao alokacije iz 2005. godine za 30 posto, sa dodatnim davanjima za borce i demobilizirane vojnike propisanim zakonom u septembru 2006. godine. Djelimično postignuto. Nova politika službi za zapošljavanje u vezi sa aktivnim i pasivnom programima na tržištu rada je u razvoju. Netransparentni kreditni programi eliminisani su. Nije postignuto. Još nije usvojena nikakva nova penzijska strategija; vlade i dalje izrađuju kapacitete za evaluaciju opcija pomoću projekta SITAP i obuke iz penzijskog modeliranja

Djelimično postignuto. Legislativa o socijalnoj pomoći i dječijoj zaštiti se nije materijalizovala u Federaciji BH.

Postignuto.

Postignuto.

-

-

Postignuto.

Postignuto. Metodologija za državnu inventru šuma je usaglašena i testirana na 13 posto ukupne oblasti pod šumama. Osnovna kompjuterizacija postignuta, a izgradnja kapaciteta za poslovno planiranje, prostornu analizu i određivanje cijena / gradiranja trupaca inicirani.

-

-

Postignuto. Javne nabavke su počele da funkcionišu, zakon je usvojen, a agencija za nabavke i tijelo za reviziju funkcionišu.

-

Aneks 2

-

Javnim resursima se upravlja na transparentniji način a javni zvaničnici se smatraju odgovornijima.

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

Ishodi koji su pod uticajem programa CAS Status

Socijalni troškovi restruktuiranja preduzeća su umanjeni.

Stepen nefleksibilnosti na tržištu rada je smanjen.

-

-

Konkurentnost privrede adekvatna za održan ekonomski rast.

Unapređenje okruženja za privatna preduzeća.

Vrijeme potrebno za registraciju poslovanja smanjeno za 25 dana (s 31 dana) u RS i preko 50 posto (sa 80 dana) u Federaciji u 2002. godini* Broj dan koje na licu mjesta provode inspektori po preduzeću koje se podvrgava inspekciji na godišnjem nivou smanjen za 45 posto u RS; za jednu trećinu u Federaciji.

-

-

Zdrave prakse poslovnog upravljanja su uspostavljene u entitetskim zavodima za zapošljavanje Održane liberalne trgovinske politike.

-

-

67

Sistem kolektivnog pregovaranja je reformisan; manje nefleksibilan sistem određivanja plata je uspostavljen*.

Oporezivanje rada je smanjeno (sa 69 posto)*

-

Zakonski i regulatorni okviri potrebni za oslobađanje od vlasništva nad “strateškim” preduzećima su unapređeni

-

Proces privatizacije je efikasniji.

Uspostavljene harmonizovane procedure stečaja, registracije poslovanja, registri zaloga / pokretne imovine.

-

Proširene poslovne aktivnosti povećavaju ekonomske mogućnosti.

-

-

-

-

Djelimično postignuto. Znatan napredak je postignut, ali je funkcionisanje Zzavoda za zapošljavanje Federacije ugrožen zbog nedavno usvojenog zakona o demobiliziranim borcima.

Nije postignuto.

Nije postignuto.

Postignuto.

Postignuto. Sistem inspekcija poslovanja racionalizovan u oba entiteta i standardne smjernice su identifikovane.

Djelimično postignuto. Ukupno za cijelu BH, broj dana potrebnih za registraciju poslovanja smanjen za preko 30 posto.

-

-

Postignuto. Novi zakoni o inspekcijama, registrima zaloga / pokretne imovine i registraciji poslovanja usvojeni.

-

Promovisanje rasta vođenog privatnim sektorom kao osnovnog načina za unapređenje ekonomskih mogućnosti za sve građane BH

Strateški dugoročni ciljevi okvirno predstavljeni u Srednjoročnoj razvojnoj strategiji

Stub II – Promovisanje održivog rasta vođenog privatnim sektorom

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Finansijske usluge dovoljne za pružanje podrške rastu privatnog sektora.

Udio preduzeća u državnom vlasništvu smanjen sa 60 posto ekonomije (2002. godine).

Preduzeća koja ostvaruju gubitke napuštaju tržište. Uspostavljen instrument za oslobađanje od vlasništva nad “strateškim” preduzećima. Uspostavljene održive prakse upravljanja preduzećima u državnom vlasništvu. Uspostavljen minimalni pravni, regulatorni i institucionalni okvir za rješavanje postojećih potraživanja. Ključni elementi finansijski dostupnog sistema socijalne politike za umanjivanje kratkoročnih troškova su identifikovani. Pojašnjena pravila za korporativno upravljanje. Strategija privatizacije za izabrana komunalna preduzeća (ili monopole koji pružaju javne usluge) u državnom vlasništvu je implementirana.

-

-

-

-

-

Opseg bankarskih i nebankarskih usluga finansijskih institucija proširen. Održivo finansiranje za mikrokreditne institucije koje ostvaruju dobre rezultate je osigurano.

-

68

Povećan stepen zdravlja bankarskog sistema u RS.

-

Proširene usluge finansiranja privatnog sektora.

Pretjerana zaduženost korporativnog sektora smanjena je uz podršku ključnih dioničara.

Djelimično postignuto. Napredak u RS, nema napretka u Federaciji.

-

-

-

-

Postignuto.

Postignuto.

Postignuto.

Djelimično postignuto. Napredak u RS, nema napretka u Federaciji.

Djelimično postignuto u RS. U Federaciji postoji tendencija prebacivanja tereta na fondove penzijskog osiguranja i službe za zapošljavanje – bez ikakvog uvida u njihove kapacitete da se izbore sa tim pitanjima.

-

-

Nije postignuto.

Nije postignuto.

-

-

Postignuto.

Djelimično postignuto. Napredak u RS, gotovo potpuni zastoj u Federaciji.

-

-

Nije postignuto.

Djelimično postignuto.

-

-

Aneks 2

-

Rad korporativnog sektora je racionalniji.

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Ekonomski rast baziran na održivijem korištenju prirodnih resursa.

Ključna infrastruktura pruža podršku održanom ekonomskom rastu u cijeloj BH.

Smanjena čestična ispuštanja.

Izvoz električne energije iz BH održan ili povećan. Efikasnost upravljanja putevima povećana a budžet za održavanje puteva dovoljan.

Tokovi transporta unapređeni a stopa nesreća smanjena. Lokalni putevi unapređeni i razvijeni. Broj nesreća na “crnim tačkama” smanjen za 20 posto od 2002. godine.

-

-

-

-

Racionalizovano upravljanje vodovodnim komunalnim preduzećem (u Mostaru). Ključni šumski i planinski ekosistemi očuvani.

-

69

Primjenjuju se održive prakse proizvodnje drvne građe.

-

Rast baziran na efikasnom i održivom korištenju prirodnih resursa.

Elektroenergetskim sistemom BH upravlja se kao jedinstvenom oblašću kontrole.

-

Postignuto. U 2005. godini izvještavano je o 269 smrtnih slučajeva na putevima, u odnosu na 500 u 2003. godini.

-

Djelimično postignuto. Smjernice za šume sa visokom vrijednošću za očuvanje su kreirane i testirane, a detaljna priprema investicija u predložene zaštićene

Nije postignuto. Projekt za lokalne puteve je bio uključen u scenario visokog nivoa pozajmljivanja.

-

-

Postignuto.

-

Postignuto.

Djelimično postignuto. Efikasnost upravljanja putevima je povećan i adekvatnost budžeta unapređena, ali ne potpuno postignuta.

-

-

Postignuto.

-

Postignuto. Standardi za održivo upravljanje šumama (uključujući proizvodnju drvne građe) razvijeni su, a inicijalne tri jedinice za upravljanje šumama su sertifikovane.

Djelimično postignuto. U skladu sa ciljevima – relevantne investicije EBRD u okviru projekta Energija III su u toku i ishod će biti postignut kada se te investicije završe početkom 2007. godine.

-

-

Postignuto uz rehabilitaciju prenosne mreže visokog napona.

-

Aneks 2

Ključna infrastruktura je uspješno razvijena i održava se tako da pruža podršku rastu.

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

oblasti je završena.

Ishodi koji su pod uticajem programa CAS Status

Smanjivanje mortaliteta porodilja i novorođenčadi Smanjivanje incidence neprenosvih bolesti . Smanjivanje razlika u zdravstvenim ishodima između siromašnih i nesiromašnih

Unapređen opšti zdravstveni status za više građana BH

Ugroženo stanovništvo je bolje zaštićeno.

Regionalni disbalansi u socijalnoj zaštiti su smanjeni*. Monitoring životnog standarda i informacije iz toga predstavljaju temelj formulacije socijalnih politika. Prilike za stvaranje dohotka za lica koja aktivno traže zaposlenje su povećane.

-

-

-

Troškovi za primarnu zdravstvenu zaštitu smanjeni; mehanizmi za plaćanje prošireni izvan originalnih oblasti intervencije tako da uključuju sve kantone / regije i 50 posto stanovništva.

-

70

Duplikacija usluga smanjena; bolnički sektor racionalizovan.

-

Zdravstvena zaštita, posebno usluge primarne zdravstvene zaštite, pruža se efikasnije i na višem nivou kvaliteta većem dijelu stanovništva, unapređujući time opšte zdravstvene uslove

Reforme sistema gotovinskih transfera i reforme tržišta rada od koristi su za najsiromašnije i lica sa najvećim stepenom onesposobljenja.

-

Sistem socijalne zaštite na bolji način štiti one koji imaju najveće potrebe, na održiv način.

Nije postignuto. Nije dostupna nikakva analiza troškova primarne zdravstvene zaštite. Mehanizmi plaćanja se

Djelimično postignuto. U toku – djelotvorniji programi za posredovanje pri zapošljavanju i aktivni programi na tržištu rada usvojeni su u javnim službama za zapošljavanje u BH.

-

-

Nije postignuto.

-

Djelimično postignuto. Master plan za racionalizaciju bolničkih usluga je razvijen i odobren u oba entiteta. Planovi za implementaciju su u fazi nacrta.

Nije postignuto. Znatni regionalni disbalansi i dalje postoje.

-

-

Nije postignuto. Bez obzira na napredak u određenim oblastima, gotovinski transferi su uglavnom neusmjereni.

-

Izgradnja socijalne održivosti unapređenjem obuhvata socijalnih službi i ekonomske infrastrukture

Strateški dugoročni ciljevi okvirno predstavljeni u Srednjoročnoj razvojnoj strategiji

-

Aneks 2

Stub III – Investiranje u ključnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Agencija za standarde i ocjenjivanje je održana. Profesionalizam nastavnika u osnovnom obrazovanju je povećan. Neto stopa upisa u četverogodišnje programe srednjeg obrazovanja je povećana za preko 25 posto od 2002. godine (na 59 posto)

-

-

71

Dostupnost srednjeg obrazovanja je povećana, posebno za ugrožene.

-

-

Sistemi visokog obrazovanja i usmjerenog obrazovanja su modernizovani.

Nastavni plan i program je bolje usklađen sa potrebama privrede u tranziciji Učešće u ekonomski relevantnijim programima srednjeg obrazovanja povećano Ukupni kvalitet obrazovanja unapređen u cijeloj BH, a razlike u ishodima su smanjene i između entiteta i kantona i između BH i uporedivih zemalja članica EU -

Kvalitet primarne zdravstvene zaštite unapređen.

-

-

Povećana dostupnost zdravstvenog osiguranja.

-

Obrazovni sistem je bolje usklađen sa promjenljivim potrebama privrede, dostupniji je, a opšti kvalitet je unapređen.

Povećana dostupnost porodične medicine, uključujući preventivnu zaštitu.

-

Unapređenja u sektoru obrazovanja omogućavaju povećane mogućnosti za zapošljavanje i viši stepen ravnopravnosti.

Održani su koordinirani mehanizmi za formulaciju politika, fokusirani na isplatljive investicije.

Nije postignuto. Nepromjenjen udio osiguranika od 2004. godine, 85,5 posto u Federaciji i 73 posto u RS. Ukupno 80,5 posto stanovništva je osigurano.

-

-

-

-

-

-

Nije postignuto.

Djelimično postignuto.

Postignuto.

Nije postignuto.

Nije postignuto.

Djelimično postignuto. Zdravstvenu zaštitu u bolnicama i centrima za primarnu zdravstvenu zaštitu obezbjeđuje se na višem nivou kvaliteta, što pokazuje rastući broj obučenih doktora porodične medicine koji rade u centrima primarne zdravstvene zaštite.međutim, nije sprovedena nikakva zvanična studija kvalitete

Nije postignuto. Nema promjena u stopama korištenja primarne zdravstvene zaštite.

-

-

Djelimično postignuto. Uspješan upravni odbor projekta SITAP pomaže pri koordinaciji. Unutar entiteta, formulacija politika u RS naprednija nego u Federaciji.

reformišu, ali još nisu implementirani

-

Aneks 2

-

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Incidenca siromaštva u ruralnim oblastima je smanjena. Dohodak domaćinstava u ruralnim oblastima je povećan.

Povećan procenat stanovništva ima pristup boljim uslugama – vodosnabdijevanju, tretmanu otpadnih voda, elektrosnabdijevanju i poboljšanim putevima – što dovodi do unapređenja kvaliteta njihovog života.

-

-

Ekonomski rast u ruralnim oblastima je povećan.

Udio poljoprivrede u zaradi u stranim valutama je povećan pomoću izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

-

Isplatljivi, bezbjedni i ekološki prihvatljivi sistemi za upravljanje vodama su uspostavljeni. Regulisanje „divljih“ deponija uspostavljeno, a broj takvih lokacija značajno je smanjen. Uključenost privatnog sektora u prikupljanje otpada je uspostavljena. Ministarstvo transporta i direkcije za puteve institucionalizuju planiranje investicija i određivanje prioriteta. Okvir za racionalizaciju odgovornosti za rehabilitaciju puteva na svim nivoima vlasti određen. Istražene mogućnosti za javno/privatno

-

-

-

72

Uspostavljene regionalne deponije za čvrsti otpad.

-

Kvalitet usluga u vodosnabdijevanju i kanalizaciji, upravljanju čvrstim otpadom, elektrosnabdijevanju i regionalnim / lokalnim putevima unapređena je, a dostupnost je proširena.

Udio poljoprivrede u BDP-u je povećan.

Komercijalna poljoprivreda manjeg obima je dodatno razvijena.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Aneks 2

Produktivnost i profitabilnost poljoprivrede u ruralnim oblastima su povećane.

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Djelimično postignuto. Napredovanje u toku.

Djelimično postignuto. Aktivnosti se sprovode ali zadatak tek treba da bude u potpunosti postignut.

Postignuto.

Djelimično postignuto. Napredak u toku.

Djelimično postignuto. U toku – 2 divlja odlagališta otpada zatvorena. Rad u toku na drugim lokacijama.

Djelimično postignuto. U toku – 3 od 7 deponija za čvrsti otpad su uspostavljene. Djelimično postignuto. U toku – Zakon o upravljanju vodama usvojen.

Postignuto. Poljoprivreda manjeg obima u regionu Hercegovine se brzo razvija sa rastućim brojem farmera koji prelaze sa poljoprivrede za zadovoljavanje potreba domaćinstva na komercijalnu proizvodnju. Postignuto iako ne kao procenat BDP-a. U 2006. godini je došlo do rasta proizvodnje u poljoprivredi od 9,3 posto . Postignuto. U 2006. godini je postignuto povećanje poljoprivrednog izvoza od 60 posto. Međutim, ukupni udio poljoprivrede u zaradi u stranim valutama nije povećan, zbog skoka cijena metala i drvne građe.

Siromašno stanovništvo ima povećan stepen dostupnosti usluga i osnovne infrastrukture.

Kapacitet siromašnijih opština za obezbjeđivanje osnovne socijalne infrastrukture unapređen.

-

73

Dostupnost i održivost finansijskih usluga za klijente sa nižim nivoom dohotka su unapređene.

Postignuto. Povećan procenat mikro-preduzeća u ruralnim i polu urbanim oblastima opslužuju finansijski stabilne mikrokreditne organizacije. Postignuto. Potprojekti za infrastrukturu u zajednicama implementirani u 88 najsiromašnijih opština. Preko 400 potprojekata ukupno sa 1,3 miliona korisnika. Uključenost građana u planiranje investicija n opštinskom nivou demonstrirana i povećana.

-

-

Aneks 2

-

finansiranje puteva

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

0 1 1 0 1 0 1 0 0

na Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Umjereno zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće

na Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Umjereno zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće

0 1 6 4.1 1.2 4.3 5 3 2.1

Projekat za spremnost za ptičiju gripu

ECSEE APL3 - BH

Rekonstrukcija električne energije III

Projekat razvoja i očuvanja šuma

Projekat registracije zemljišta

Razvoj komercijalne poljoprivrede manjeg obima

Upravljanje čvrstim otpadom

Urbana infrastruktura i pružanje usluga

Zaštita kvaliteta ovde - GEF

5.1

0 na

Na

0

Projekat za poljoprivredu i ruralni razvoj

Kredit za strukturalno prilagođavanje povoljnog poslovnog okruženja (BAC)

0

Umjereno zadovoljavajuće

Umjereno zadovoljavajuće

Umjereno zadovoljavajuće

74

0

0

Umjereno zadovoljavajuće

Zadovoljavajuće

4.1

Zadovoljavajuće

Projekat tehničke podrške socijalnom osiguranju

1

4

3

Umjereno zadovoljavajuće

Umjereno nezadovoljavajuće

0

Zastavice za rizik

Drugi projekat podrške zapošljavanja

Umjereno zadovoljavajuće

Umjereno nezadovoljavajuće

Zadovoljavajuće

Najnoviji rejting razvojnih ciljeva

2.2

2.2

Projekat restruktuiranja obrazovanja

Zadovoljavajuće

Najnoviji rejting implementacije

Projekat jačanje zdravstvenog sektora

6

Starost u godinama

Projekat razvoja zajednica

Ime projekta

Note: Četiri zastavice za rizik su vezane za odlaganje efektivnosti (Projekat restruktuiranja obrazovanja, Projekat jačanje zdravstvenog sektora, ECSEE APL3 i Projekat registracije zemljišta). Dva projekta (Upravljanje čvrstim otpadom i Rekonstrukcija električne energije III) također imaju zastavice za rizik zbog sporog isplaćivanja. Na kraju, Projekat restruktuiranja obrazovanja takođe ima zastavice za rizik za monitoring i evaluaciju, upravljanje nabavkama i finansijsko upravljanje (zbog činjenice da odgovarajući aranžmani za osoblje nisu uspostavljeni za te funkcije).

Privatni sektor

Održivi razvoj

Razvoj ljudskih potencijala

Sektor, jedinica

Aneks 2

ANEKS II – Lista aktivnih projekata i indikatora uspješnosti na dan 30. juna 2006. godine

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

Aneks III – Distribucija izvještaja PEIR A. Sa vladama prije izbora održanih u oktobru 2006. godine: 1. Potpuni izvještaj PEIR, sa fokusom na poglavlja 1-4 Ministarstvo financija i trezora BH - Ministar Marić, pomoćnici ministra Šakota i Dugandžić Svjetska banka: Ivailo Izvorski, Irina Smirnov Ministarstvo financija Federacije - pomoćnici ministra Ivošević i Hadžimeanović, sekretar Ministarstva Izmirlija Svjetska banka: Irina Smirnov i Ivailo Izvorski Ministarstvo finansija RS - Ministar Džombić, pomoćnik ministra Plavljanin, gospođa Nena Crnić (Direktor Sektora za raspodjelu vladinih resursa) Svjetska banka: Ivailo Izvorski 2. Poglavlje 4, Javna administracija Agencija za državnu upravu BH–Direktor agencije gospodin Jakob Finci Svjetska banka: Ivailo Izvorski, Irina Smirnov Agencija za državnu upravu Federacije– Direktor gospodin Enver Iserić Svjetska banka: Ivailo Izvorski, Irina Smirnov 3. Poglavlje 5, Obrazovanje Ministarstvo obrazovanja Federacije - Ministar Pašić, sekretar ministarstva Zeković, pomoćnik ministra Montana, gospođa Hotić (Direktor Sektora za ekonomska i finansijska pitanja) i gospodin Leto (Direktor Sektora) Svjetska banka: Ivailo Izvorski i Zorica Lešić Ministarstvo prosvete i kulture RS– Ministar Kasipović i pomoćnik ministra Zdravko Marjanović Svjetska banka: Ivailo Izvorski 4. Poglavlje 6, Socijalna pomoć i socijalna zaštita Ministarstvo rada Federacije– Ministar Vignjević, Direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja gospodin Kovačević Svjetska banka: Ivailo Izvorski, Irina Smirnov, Csaba Feher, Goran Tinjic i Vedad Ramljak Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS - Ministar Boško Tomić i pomoćnik ministra Olivera Kunjadić Svjetska banka: Anita Schwartz, Csaba Feher, Vedad Ramljak i Ivailo Izvorski (u toku predstavljanja bilješke o penzijskim sistemima u Sarajevu); Ivailo Izvorski na zasebnom sastanku u Banjoj Luci Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS – pomoćnici ministra gospodin Nedeljko Milaković, gospodin Milan Latinović i gospodin Mr. Ljubo Lepir, te gospođa. Dragica Međedović, zamjenik direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Svjetska banka: Pia Schneider, Ivailo Izvorski i Vedad Ramljak Ministarstvo zdravlja Federacije– Ministar Mandić Fonda zdravstvenog osiguranja FBH - Gospođa Novka Agić, Direktor Svjetska banka: Pia Schneider, Vedad Ramljak

75

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 2

5. Poglavlje 7, Transport Ministarstvo transporta i veza BH - Ministar Dokić, pomoćnik ministra Bajrambašić i sekretar Ministarstva Šego. Svjetska banka: Vesna Frančić i Ivailo Izvorski Ministarstvo saobraćaja i veza RS - Ministar Čubrilović i gospodin Mihajlović, direktor Direkcije za puteve RS Svjetska banka: Vesna Frančić i Ivailo Izvorski Ministarstvo transporta i komunikacija Federacije– Ministar Branković, pomoćnici ministra Boban i Mehinagić Međunarodna zajednica – zajednička prezentacija za PEIR, CPPR i SITAP - MMF, EU; Razvojna agencija Austrije; SIDA Švedska; Ambasade SAD-a, Holandije, Japana, Francuske i Norveške OHR; UNICEF; Svjetska banka: Irina Smirnov, Ivailo Izvorski, Pia Schneider, Goran Tinjić, Vedad Ramljak B. sa vladama nakon izbora 2006. godine: Na nivou ministara: zajedno sa bilješkama o politikama C. tekuće i u budućnosti: Vođe političkih partija: sve ključne partije, detaljne diskusije: gospodin Lagumdžija (SDP), gospodin Silajdžić (SBiH), gospodin Ivanić (PDP), gospođa Čenić (DEPOS), gospodin Čović (HDZ) Svjetska banka: Direktor rezidentne kancelarije i Ivailo Izvorski Newsletter: korištena su sva poglavlja u pojedinačnim kvartalnim izdanjima Dva događaja za raspodjelu na univerzitetima BH (Sarajevo i Banja Luka). Publika: profesori, studenti. Vrijeme: oktobar / novembar. Sastanci sa poslovnim udruženjima, udruženjima poslodavaca. Vrijeme: oktobar / novembar. “Dan BH” sa EC u Briselu. U toku preliminarnih konsultacija o Strategiji CAS sa EC. Diskusije sa novim vladama: diskusije na najvišem nivou i tehničke diskusije, sa istim formatom poglavlje-po-poglavlje kao i sa starim vladama. Vrijeme: u skladu sa formiranjem novih vlada. Događaj za predstavljanje javnosti, uključujući medije (glavni događaj u oktobru 2006. godine). Cijeli tim je predstavio pojedinačna poglavlja.

76

Stvaranje boljeg poslovnog okruženja

Promovisanje reformi koje osiguravaju održivi ekonomski razvoj

-

-

Ključni reformski prioriteti u Platformi za akciju koji podržavaju taj cilj

Stvaranje uslova za održiv i uravnotežen ekonomski rast i proces priključenja EU

Strateški ciljevi zemlje

4.

Napredak privatizacije i korporativnog restruktuiranja bi takođe doprinjeo tom cilju zemlje. To je, međutim, oblast u kojoj bi strategija CPS pružala podršku uz uslov da je politička posvećenost tim

Uz to,

Upravlja globalnim javnim dobrima, uključujući životnu sredinu, čistu energiju i rizik od katastrofa, iz regionalne perspektive i u saradnji sa susjednim zemljama

Unaprijedi ključnu infrastrukturu i veze sa Evropom

2.

3.

Omogući poslovne aktivnosti i unaprijedi ekonomske prilike

1.

Da bi se stvorili uslovi za održiv i uravnotežen rast i ubrzavanje procesa priključenja EU, BH treba da:

Pitanja i prepreke

77

Tržišno integrisana komercijalna privreda manjeg obima dodatno razvijena. (unapređena dostupnost kreditiranja za prehrambenu i prerađivačku industriju i farmere sa manjim farmama) Polazna linija: 2006. godine: 2,15 miliona US$ za prehrambenu i prerađivačku industriju; 1,5 miliona US$ za mikrokreditiranje Ciljni iznos: - 4,5 miliona US$ u

Razvoj transparentnog tržišta zemljišta kroz registraciju nekretnina Polazna linija: 2006. godine: 150.000 fascikli registra uvedeno u automatizovanu bazu podataka, 80.000 zaostalih neriješenih slučajevima, nekoliko mjeseci potrebno za zaključivanje transakcija sa nekretninama Ciljni iznos: 2 miliona fascikli, potpuno sravnjenje, eliminacija zaostataka (2011. godine)

1. Smanjenje trajanja i broja procedura neophodnih za registraciju poslovanja. Polazna linija: Juni 2007. godine: pokrenut je novi Sistem registracije poslovanja (SRP) – prosječno trajanje registracije iznosi 54 dana (Poslovanje - doing business) Ciljni iznos: 30 dana u Federaciji, 23 dana u RS (2008. godine)

Ostvarenja jezgra programa:

Ishodi strategije CPS koji podržavaju ciljeve zemlje

2009. godine: 2 miliona US$ u dugoročnim zajmovima obezbjeđeno za prehrambenu i prerađivačku industriju; 3 miliona US$ isplaćeno u vidu mikrokredita farmerima sa manjim farmama i porodicama u ruralnim

2008. godine: 500.000 fascikli registra uvedeno u automatizovanu bazu podatak, a barem 50% fascikli registra ažurirano i sravnjeno; 2011. godine: miliona fascikli, potpuno sravnjenje, eliminacija zaostataka

2008. godine: 16 sudova koristi novi SRP; prosječno trajanje registracije: 30 dana u Federaciji, 23 dana u RS

Odrednice postignuća

Stub I – Unaprijediti okruženje za rast vođen privatnim sektorom i približavanje Evropi

Aneks 3: Strategija za partnerstvo sa zemljom (FG 2008-2011): Matrica rezultata

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Partneri: DFID, USAID, SIDA, EC , IFAD, GTZ

AAA: Ocjena investicijske klime, ROSC A+A, savjetodavne usluge IFC-a, aktivnosti WBI u vezi sa konkurentnošću

Potencijalno novo finansiranje: Projekt za investicijsku klimu, Drugi projekt za registraciju zemljišta, investicije IFC-a, garancije MIGA-e

Postojeći portfelj: Kredit za strukturalno prilagođavanje za poslovno okruženje (Business Enabling Environment Structural Adjustment Credit, BAC), Grant EC za restruktuiranje preduzeća, Razvoj komercijalne poljoprivrede manjeg obima (Small Scale Commercial Agriculture Development), Projekt za poljoprivredu i ruralni razvoj (Agriculture and Rural Development Project), Porjekt za registraciju zemljišta (Land Registration Project), IFC

Program strategije CPS

Aneks 3

reformama snažna.

78

Polazna linija: ne postoji ISO (2006. godina) Ciljni iznos: ISO-administrirani “Mehanizam za uravnoteživanje tržišta” za cijeli elektroenergetski sistem BH je potpuno operativan (2001. godine)

Elektroenergetskim sistemom BH upravlja se kao jedinstvenom kontrolnom oblašću;

(Da bi se omogućilo učestvovanje BH na energetskom tržištu regiona jugoistočne Evrope i integracija u EU)

Polazna linija: Ne postoji integrisana strategija za bezbjednost na putevima na državnom i entitetskom nivou Ciljni iznos: Integrisana strategija za bezbjednost na putevima na državnom i entitetskom nivou je implementirana (2011. godine)

2. Putna mreža bolje održavana i bezbjednija Polazna linija: 2006. godine: troškovi za korisnike puteva iznose 0,26 US$ po kilometru po vozilu Ciljni iznos: Smanjenje troškova za korisnike puteva za barem 10 posto na rehabilitovanim putevima [ukupno 2.200 kilometara regionalnih i ruralnih puteva rehabilitovano u saradnji sa EIB i EBRD-240 kilometara sredstvima IDA-e] (2011. godina)

dugoročnim zajmovima za prehrambenu i prerađivačku industriju do 2010. godine, 7,5 miliona US$ isplaćeno u vidu mikrokredita farmerima sa manjim farmama i porodicama u ruralnim oblastima sa stopama otplate od 99,5 posto

2007-2011. godine: stepen proizvodnje jednak ili viši

2007. godine: Stvoren ISO 2008. godine: ISO ima funkcionalan sistem upravljanja tržištem 2011. godine: ISOadministrirani “Mehanizam za uravnoteživanje tržišta” za cijeli elektroenergetski sistem BH je potpuno operativan

2009. godine: Strategija i akcioni plan objavljeni 2011. godine: Strategije za bezbjednost na putevima implementirane na nivou države i entiteta

2011. godine: Smanjenje troškova za korisnike puteva za barem 10 posto na rehabilitovanim putevima

oblastima; 2011. godine: 4,5 miliona US$ u dogoročnim zajmovima za prehrambenu i prerađivačku industriju i 7,5 miliona US$ isplaćeno u vidu mikrokredita sa stopama otplate od 99,5 posto.

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Partneri: EC, EBRD, EIB, KFW, USAID, GTZ, ADA, SIDA,

AAA: nastavak obuke za PPP, PPIAF TA, savjetodavne usluge IFC-a, studija lokalnih puteva

Potencijalno novo finansiranje: Putna infrastruktura i bezbjednost na putevima, Projekt za rijeku Savu, Projekt za regionalni / gradski transport, Regionalni projekt za energetiku / projekt za razvoj elektroenergetskog tržišta, podrška za Koridor Vc, investicije IFC-a, garancije MIGA-e

Postojeći portfelj: Energija III (Power III), ECSEE APL III, Projekt za urbanu infrastrukturu i pružanje usluga (Urban Infrastructure and Service Delivery Project), Projekt za razvoj i očuvanje šuma (Forest Development and Conservation)

Aneks 3

3.

79

Ciljni iznos: 50% populacije izložene riziku upražnjava bezbjedne procedure rukovanja u odnosu na meso peradi

Polazna linija: 2007. godine: slabe i nekonzistentne procedure za bezbjedno rukovanje peradi

Ojačan kapacitet za djelotvorno reagovanje na infekciju ptičijom gripom

zvaničnom zaštitom predstavlja 0,55% teritorije Ciljni iznos: zaštićena oblast je 3% (2010. godine)

Polazna linija: 2007. godine: Oblast pod

Ključni šumski, vodni i planinski ekosistemi zaštićeni i korišteni na održiv način

Unapređeno komercijalno korištenje koridora rijeke Save Polazna linija: 2007. godine: dijelovi rijeke nisu plovni Ciljni iznos: Prioritetne sekcije rijeke Save vraćene u plovno stanje

a proizvodnja i izvoz električne energije u i iz BH su održani ili povećani u skladu sa odgovarajućim hidrološkim uslovima Polazna linija: 2006. godine:proizvodnja električne energije 12.800 Gwh Ciljni iznos: Jednak ili viši nivo, a “berza električne energije” je uspostavljena za posredništvo u transakcijama za uvoz/izvoz električne energije između elektroprivreda u BH i drugih regionalnih elektroenergetskih komunalnih preduzeća

2008. godine: Administrativno odvajanje funkcija administracije uma i šumarskih preduzeća 2009. godine: novi pristupi za ekosisteme implementirani u barem 3 oblasti 2010. godine: Oblast pod zvaničnom zaštitom je povećana na 3%; 2010. godine: Implementiran plan za integrisano upravljanje slivovima rijeka Neretve i Trebišnjice (BH-Hrvatska).; 2011. godine: 50%

2012. godine: Prioritetne sekcije rijeke Save vraćene u plovno stanje

u odnosu na polaznu liniju 2011. godine: Komercijalna “berza električne energije” je uspostavljena

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Partneri: Hrvatska

AAA: Regionalna studija klimatskih promjena

Potencijalno novo finansiranje: Projekt GEF-a za zaštitu rječnog sliva rijeka Neretve i Trebišnjice, Projekt GEF-a za šumske i planinske zaštićene oblasti, Regionalni projekt za rizik vezan za prirodne katastrofe

Postojeći portfelj: Projekt za razvoj i očuvanje šuma (Forest Development and Conservation Project), Projekt GEF-a za zaštitu kvaliteta voda (GEF Water Quality Protection),

Aneks 3

Pitanja i prepreke

Sporost zapošljavanja u formalnom sektoru predstavlja ključnu odrednicu siromaštva i ugroženosti u BH. Prema tome, Strategija CPS podržava ovaj cilj zemlje, dijelom, preko strategija iz Stuba I, koje imaju za cilj stvaranje rasta i boljeg poslovnog okruženja, povoljnog za stvaranje radnih mjesta. Strategija CPS takođe podržava taj

Strateški ciljevi zemlje

Smanjenje stpena siromaštva

Unapređenje stabilnosti i fiskalne koordinacije pomoću slijedećeg, između ostalog:

Pregleda i pojednostavljivanja planova socijalne potrošnje sa ciljem unapređenja njene djelotvornosti;

-

-

Ključni reformski prioriteti u Platformi za akciju koji podržavaju ovaj cilj:

Napredak privatizacije i korporativnog restruktuiranja Biće određeno u toku implementacije Strategije CPS

Partneri: USAID, EC, ADA

AAA: Ocjena investicijske klime, Ekonomski memorandum za zemlju

Potencijalno novo finansiranje: projekt za korporativno restruktuiranje / razvoj privatnog sektora, investicije IFC-a, garancije MIGA-e, projekt za konkurentnost WBI

Aneks 3

5.

80

Unapređeno zbrinjavanje čvrstog otpada na opštinskom nivou Polazna linija: 2003. godine: 1 regionalna (nesanitarna) deponija operativna, veliki broj divljih odlagališta otpada Ciljni iznos: Šest regionalnih sanitarnih deponija uspostavljeno i operativno (2009. godine); smanjenje divljih odlagališta otpada

Unapređeno obezbjeđivanje usluga vodosnabdijevanja, kanalizacionih i urbanih usluga Polazna linija: 2004. godina Ciljni iznos: 100% u 4 velike opštine

Ishodi strategije CPS koji podržavaju ciljeve zemlje

Potencijalno novo finansiranje: Projekt za razvoj opština, Drugi

Postojeći portfelj: Projekt za razvoj zajednica (Community Development Project), Projekt za upravljanje čvrstim otpadom (Solid Waste Management Project), Projekt za urbanu infrastrukturu i pružanje usluga (Urban Infrastructure and Services Delivery Project) 2008. godine: 60%, 2010. godine: 100% u četiri velike opštine 2008. godine: 3 regionalne sanitarne deponije uspostavljene i operativne; smanjenje divljih odgalališta otpada za 10%; 2009. godine Šest regionalnih sanitarnih deponija uspostavljeno i operativno, smanjenje divljih odlagališta otpada za 20%

Program strategije CPS

Odrednice postignuća

Stub II – Unapređenje kvaliteta javne potrošnje i pružanje javnih usluga za ugrožene (osnovni program)

4.

Ciljevi iz dodatnog programa:

populacije izložene riziku upražnjava bezbjedne procedure rukovanja u odnosu na meso peradi

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

9.

8.

Povećani stepen usmjeravanja socijalnih davanja Smanjivanje tereta koji vlada predstavlja za privredu i jačanje fiskalne koordinacije

Uz to, te pod uslovom da postoji snažna politička posvećenost reformama, strategija će takođe pružati podršku postizanju tog cilja, podrškom za:

7. Smanjivanje dispariteta u dohotku između urbanih i ruralnih oblasti

6. Unapređenje kvaliteta pružanja socijalnih usluga

5. Unapređienje pružanja opštinskih usluga i jačanje opštinskog finansiranja

cilj zemlje jačanjem kvaliteta javne potrošnje i pružanja javnih usluga, posebno za ugrožene. Prema tome, strategija CPS će imati za cilj slijedeće:

7.

6.

81

Savjetodavne usluge vođene potrebama učesnika u procesu su operativne Polazna linija: 2007. godine: ograničeno u RS, ne postoji u Federaciji Ciljni iznos: Savjetodavne usluge kojim

Polazna linija: 2004. godine Ciljni iznos: 30 posto (2009. godine)

Povećanje tržišno orijentisane hortikulturne proizvodnje u siromašnim oblastima južne BH

Znatno povećanje stepena korištenja porodične medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Polazna linija: 2004. godine : 22% Ciljni iznos: 70% (2010. godine) Znatno smanjenje stepena korištenja sekundarnih i tercijarnih zdravstvenih usluga Polazna linija: 2004. godine Ciljni iznos: 10% (2010. godine)

Održivi mehanizmi za opštinske kapitalne investicije Polazna linija: 2007. godina: slab stepen učešća građana u donošenju odluka na lokalnom nivou Ciljni iznos: Unapređeno participatorno budžetiranje u 30 siromašnih opština (2009. godine)

za 20%

2008. godine: agencije za pružanje savjetodavnih usluga su uspostavljene / restruktuirane, 2010. godine: savjetodavne usluge dosežu do 10% komercijalno usmjerenih farmera; 2011. godine: ciljni iznos postignut

2008. godine: 20%; 2009. godine: 30%

2008. godine: - 3%, 2010. godine: -10%

2008. godine: 30%, 2010. godine: 70%

2008. godine: Program izgradnje kapaciteta za participatorno budžetiranje u toku u nekoliko siromašnih opština; 2009. godine: Unapređeno participatorno budžetiranje u 30 siromašnih opština

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Postojeći portfelj: Projekt za poljoprivredu i ruralni razvoj (Agriculture and Rural Development Project), Projekt za razvoj zajednica (Community Development Project),

Partneri: EC, OHR, MMF

Potencijalno novo finansiranje: projekt za socijalni sektor

Postojeći portfelj: Projekt za jačanje zdravstvenog sektora (Health Sector Enhancement Project), Projekt za restruktuiranje obrazovanja (Education Restructuring Project), SITAP, Drugi projekt za podršku zapošljavanju (Second Employment Support Project),

Partneri: USAID, SIDA, Holandija, UNDP

AAA: Studija za jačanje lokalne uprave, savjetodavne usluge WBI

projekt za upravljanje čvrstim otpadom, Projekt za spremnost za finansiranje iz fondova IPA za period prije priključenja

Aneks 3

9.

82

Smanjivanje tereta koji vlada predstavlja za privredu i jačanje fiskalne koordinacije

Ciljevi iz dodatnog programa: 8. Povećan stepen usmjeravanja socijalnih davanja

upravljaju učesnici u procesu i koje su ugovorene između privatnog i javnog sektora dosežu do 20% komercijalno usmjerenih farmera

Biće određeno u toku implementacije Strategije CPS

Biće određeno u toku implementacije Strategije CPS

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Partneri: EC, IMF, OHR

AAA: Ekonomski memorandum za zemlju (Country Economic Memorandum)

Potencijalno novo finansiranje: projekt za reformu javnog sektora

Postojeći portfelj:

Partneri: EC, DFID, CIDA, WHO, UNDP, UNICEF

AAA: Ocjena siromaštva

Potencijalno novo finansiranje: Projekt za socijalni sektor

Postojeći portfelj:Projekt za tehničku podršku za socijalno osiguranje (Social Insurance TA Project), Drugi projekt za podršku zapošljavanju (Second Employment Support Project),

Partneri: EC, USAID, UNDP, IFAD, SIDA

AAA:

Potencijalno novo finansiranje: srednje obrazovanje za ruralne oblasti

program WBI za izgradnju kapaciteta

Aneks 3

Austrija (ADA) Kanada (CIDA) EBRD EC Francuska Italija Njemačka (KfW/GTZ) Japan Holandija Norveška Španija (AECI) Švedska (SIDA) Švajcarska Ujedinjeno Kraljevstvo (DFID) UNDP UNICEF US (USAID)

Donatorska agencija

Približni iznos finansiranja na godišnjem nivou (u milionima EURa) 2,5 4,5 145 68 1,3 9,7 32,3 10,3 2 13,8 14,6 30 10,5 6 12,5 3 26,3

Razvoj privatnog sektora Finansijski sektor (uključujući mikrokreditiranje) Transport x

83

x

x x

x

x x x x x

x x x x x

x

x

x x

x x

x

x

x x x x x

x x x

x

x

x

x x

x x x

Energetika x

x x x x

Poljoprivreda i ruralni razvoj

x x x x x x x x x x x x x

x

Vodovod i kanalizacija Razvoj opština x

x

x x x x x x x x

x

x x

Životna sredina x

x

x

x

x

x x

x

x

x

x

x

Šumarstvo

Sektori / tematske oblasti

Tabela za donatorsku harmonizaciju Donatorski partneri u Bosni i Hercegovini

x

x

x

Čvrsti otpad

Aneks 4: Matrica donatorske podrške

x

x

x x x x x

x x

Obrazovanje

Zdravstvo x x

x

x

x x x x x

x x

Socijalna zaštita x

x x x

x x x

x x x x

x x

Aneks 4

Reforma javnog sektora x x x x

x x x

x

x

x

x x x x

x x x

x x x x x

x x

Reforma pravosuđa i zakonodavstva

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Mladi x

x

x x

x

x x

x

x x

x

x x

x

x x

x x

x x

Informatička tehnologija

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 5

Aneks 5: Odnos sa EU i napredovanje ka priključivanju EU 1) Proces stabilizacije i priključenja (SAP) Proces stabilizacije i priključenja (SAP) predstavlja specijalni regionalni pristup Evropske Unije (EU) koji je kreiran isključivo za zemlje zapadnog Balkana kako bi se popločao njihov put ka članstvu u EU. SAP predstavlja temeljni stub politike EU prema regionu, jer ima za cilj promovisanje stabilnosti i omogućavanje bližih veza sa EU. Kredibilne perspektive za članstvo u EU predstavljaju osnovni motivator za reformu u tim zemljama; svaka zemlja se kreće ka EU svojim tempom. Ključni element SAP-a je zvanični ugovorni odnos u obliku Sporazuma o stabilizaciji i priključenju (Stabilization and Association Agreement, SAA) koji detaljno propisuje međusobna prava i obaveze. SAA se potpisuje sa zemljama koje su ostvarile dovoljan stepen napretka u smislu političkih i ekonomskih reformi i administrativnih kapaciteta. Nakon što se SAA potpiše i ratifikuje, zemlja o kojoj se radi zvanično postaje zemlja kandidat – što je naredni korak na ljestvici za priključenje EU. SAA predviđa uspostavljanje oblasti slobodne trgovine između zemalja kandidata i EU do kraja petogodišnjeg prelaznog perioda, ojačanu saradnju u privredi, zaštiti životne sredine, pravosuđu i bezbjednosti. Osnovne koristi od SAA su slijedeće: • • •

Ekonomski razvoj kroz ojačanu trgovinu i ekonomsku saradnju i stvaranje poslovnog okruženja koje omogućava i olakšava investiranje; Ojačana politička stabilnost i bezbjednost zbog dobrih odnosa sa susjedima, regionalne saradnje i dublje integracije u EU; i Političke i ekonomske reforme, uključujući izgradnju institucija, reformu javne uprave, poštivanje ljudskih prava i vladavinu zakona.

2) Tekući status procesa SAP/SAA u Bosni i Hercegovini Vijeće EU je 1996. godine odredilo političke i ekonomske preduslove za razvoj bilateralnih odnosa između EU i Bosne i Hercegovine. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina je počela da koristi finansijsku podršku EU za napore vezane za rekonstrukciju poslije rata. Studija izvodljivosti koja ocjenjuje sposobnost Bosne i Hercegovine da pokrene pregovore o SAA sa EU predstavljena je Komisiji EU u novembru 2003. godine. Studija je konkretno razmatrala 16 oblasti u kojima je Bosna i Hercegovina trebalo da ostvari znatan napredak prije nego što bi pregovori mogli da počnu. U novembru 2005. godine, Komisija EU je dala preporuku Vijeću EU da otvori pregovore o SAA sa BH. Tehnički razgovori vezani za SAA zaključeni su u decembru 2006. godine. Međutim, izvještaj Vijeća EU iz novembra 2007. godine navodi da se taj proces ne može zvanično zaključiti zbog nedostatka napretka Bosne i Hercegovine u implementaciji neophodnih reformi.25 Prema navodima EU, SAA će biti parafiran čim Bosna i Hercegovina postigne značajan napredak pri rješavanju ključnih preostalih zahtjeva, koji se konkretno odnose na restruktuiranje policijskih snaga. Bez obzira na nekoliko pokušaja za razbijanje pat pozicije, sporazum još nije postignut. Parafiranje SAA će zahtijevati dokaze o tome da je restruktuiranje policijskih snaga na pravom putu i da se ne može vratiti unazad, kao i potpunu saradnju sa Međunarodnim tribunalom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY). Napredovanje u oblastima javnog emitiranja i jačanje i reforme javne uprave takođe će se 25 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju za Bosnu i Hercegovinu (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine

84

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 5

zahtijevati prije nego što SAA bude mogao da se potpiše. Uz to, BH treba da riješi ključna ekonomska pitanja, konkretno da unaprijedi fiskalnu održivost kroz povećanje naplate prihoda i efikasnu kontrolu rashoda; da riješi pitanja restitucije i unutrašnjeg duga na zadovoljavajući način; da uspostavi okvir koji će biti povoljan za privatne i strane investicije i koji će promovisati razvoj preduzeća. Najviši zvaničnici EU i OHR-a traže odgovoran i konstruktivan pristup od političara i upozoravaju da će, ako se ova pat pozicija nastavi, evropske perspektive za Bosnu i Hercegovinu biti odložene ili čak suspendirane, što bi dovelo do toga da zemlja daleko zaostaje za ostatkom bivše Jugoslavije u svojim naporima da se integriše sa Evropom. 3) Finansijska podrška EU Bosni i Hercegovini Bez obzira na nedostatak potpisanog SAA, većina proizvoda iz Bosne i Hercegovine može da uđe u EU bez plaćanja dažbina, zahvaljujući preferencijalnom trgovinskom režimu koji je usvojen u toku 2000. godine. Taj režim će u svojem postojećem obliku biti na snazi do 2010. godine. Trgovina sa EU predstavlja preko 50 ukupne trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine. U toku perioda između 1991. i 2006. godine, EU je dala BH oko 2.6 milijarde eura finansijske podrške. U godinama neposredno poslije rata, finansiranje je bilo usmjereno na programe za izbjeglice i projekte rekonstrukcije i bilo je raspodjeljivano kroz instituciju EU za humanitarnu pomoć, ECHO. Od 2001. godine, Bosna i Hercegovina je bila korisnik programa CARDS, pri čemu je podrška postepeno preusmjeravana sa posljeratne pomoći na izgradnju institucionalnih kapaciteta i ekonomski razvoj. U toku perioda od 2001. do 2006. godine, ukupna pomoć EU za Bosnu i Hercegovinu kretala se oko 600 miliona eura. Ključne ciljne oblasti programa CARDS u Bosni Hercegovini bile su reforma javne uprave (uključujući carine i oporezivanje), pitanja vezana za pravosuđe i unutrašnje poslove (restruktuiranje policije, upravljanje granicama i reforma pravosuđa) i unapređenje investicione klime (uključujući trgovinu, obrazovanje, životnu sredinu i infrastrukturu). Da bi se pojednostavile i harmonizovale različite komponente vanjske pomoći, da bi se omogućila koherentnost i unaprijedila konzistentnost i da bi se postigli bolji rezultati, EU upravo usvaja novi mehanizam za finansijsku pomoć, koji se naziva IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance tj. Instrument za pomoć prije priključenja), koji će zamijeniti sve ranije programe vanjske pomoći za zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate u regionu zapadnog Balkana. U svom sadašnjem obliku, IPA će pokrivati period od 2007. do 2013. godine. Ukupni finansijski okvir IPA za Bosnu i Hercegovinu iznosi 226 miliona EURA u toku perioda od 2007. do 2009. godine. Podrška u okviru programa IPA za 2007. godinu ukupno iznosi 62,1 milion eura. IPA će pružati podršku BH pri jačanju vladavine zakona, ljudskih prava, socijalnog uključenja i zaštite manjina. Podrška će takođe biti data za reformu sektora medija, javnu administraciju, unapređenje funkcionisanja pravosuđa, prevazilaženje visoke stope nezaposlenosti i reformu sistema obrazovanja i javnog zdravstva.

85

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 6

Aneks 6: Ocjena upravljanja Dejtonski mirovni sporazum je stvorio kompleksnu institucionalnu strukturu u Bosni i Hercegovini koja je postavila temelje za postojeće okruženje upravljanja26. Ta struktura je kreirana sa ciljem promovisanja mira i stabilnosti, što je i postigla izuzetno dobro; međutim, ona je takođe izazvala i nenamjeravane posljedice, kao što su umanjivanje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti vlada. Kompleksne i nejasne institucionalne strukture omogućavaju postojanje i razvoj ušančenih interesa i neformalnih mreža vezanih za različite etničke, profesionalne i ekonomske interese. Međunarodno prisustvo u okviru ovlaštenja UN-a u BH postoji od 1995. godine. Visoki predstavnik ima izvršnu vlast za nametanje legislative i uklanjanje zvaničnika (što je poznato pod nazivom “bonska ovlaštenja”), koja je ekstenzivno korištena. Legislativne aktivnosti u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine su bile pod negativnim uticajem glasanja prema etničkim p0odjelama i nedovoljnih administrativnih resursa. Izbor tripartitnog Predsjedništva i dalje je u suprotnosti sa evropskim protokolima o ljudskim pravima, pošto ne dozvoljava da građani koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima da budu kandidati i određuje etničku pripadnost svakog kandidata izabranog iz entiteta27. Prema informacijama iz Evropske Komisije, u više navrata su političke partije vodile pregovore o reformskim pitanjima za koja bi normalno trebalo da bude odgovorna vlada28. Proces kreiranja politika između državnog nivoa i entiteta i dalje je fragmentiran, a vladine strukture na državnom nivou ponekad nisu bile u mogućnosti da prevaziđu interne sukobe i blokade, što je dovelo do odlaganja implementacije reformi. Trebalo bi napomenuti nekoliko pozitivnih aspekata upravljanja i napredaka ostvarenih u novijem periodu, uključujući funkcionisanje vrhovnih revizorskih institucija, usvajanje novog zakona o javnim nabavkama, slobodne i aktivne medije i demokratske izbore. BH je nedavno ratifikovala Konvenciju UN o borbi protiv korupcije, a Državna strategija za borbu protiv korupcije i akcioni plan su usvojeni 2006. godine. Međutim, implementacija mjera za suzbijanje korupcije je bila spora, što je dijelom izazvano nedostatkom resursa. Indeks percepcija o korupciji organizacije Transparency International29 za posljednje tri godine pokazuje percepcije o visokom nivou korupcije u BH. Izgleda da nedostaju strateški smjer i posvećenost rješavanju programa upravljanja na sveobuhvatan način. Strategije i akcioni planovi su uspostavljeni, ali nisu implementirani na odgovarajući način. Prema Indikatorima upravljanja u svijetu (World Governance Indicators), BH zaostaje za prosjekom u svojoj dohodovnoj grupi u nekoliko aspekata upravljanja, a za novim članicama EU u svim aspektima. Indikatori Djelotvornost vlade i Regulatorni kvalitet su veoma niski (tek nešto iznad rezultata za najnižu četvrtinu), ali pokazuju i kontinualni napredak još od kraja sukoba. Indikatori Glasnost i Odgovornost su takođe unapređeni i sada su blizu srednje tačke za zemlje širom svijeta. Indikatori Politička stabilnost i Kontrola korupcije i dalje su na nivoima na kojima su bili odmah nakon rata (drugi navedeni indikator je blizu iznosa za donju četvrtinu, dok je prvi tek nešto ispod srednjih rezultata). Biće potrebno uložiti znatne i usmjerene napore kako bi se spriječilo da BH počne da znatnije zaostaje za zemljama iz svoje grupe i kako bi se BH dovela na nivoe koji su prihvatljivi za EU. 26 Svjetska banka definiše upravljanje kao “način na koji država dobija i sprovodi svoja ovlaštenja za obezbjeđivanje javnih dobara i pružanje javnih usluga”, a korupciju kao “zloupotrebu javnih funkcija za privatnu finansijsku dobit”. Korupcija je rezultat lošeg upravljanja i neuspjelih odnosa vezanih za preuzimanje odgovornosti u sistemu upravljanja (Strategija za upravljanje i borbu protiv korupcije, (Governance and Anti-Corruption Strategy, 2006. godine) 27 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju Bosne i Hercegovine (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine 28 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju Bosne i Hercegovine (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine 29 http://www.transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi

86

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 6

U analizi upravljanja, BH je, kako izgleda, na vanjskoj granici prihvatljivosti za ‘obuhvat države’, što je obuhvaćeno pitanjima iz ankete BEEPS, kao što je slijedeće: Do koje mjere su nezvanična plaćanja koja utiču na: a) glasanje u parlamentu; b) uredbe vlade; c) glasanje i uredbe lokalnih vlada, imale direktnog uticaja na Vaše poslovanje? Izvor: Borba protiv korupcije u tranziciji 3: Ko uspijeva i zašto?

Indeks obuhvata države (2005. godine)

Slika 3.3 Obuhvat države i BDP per capita, 2005. godine

BDP po glavi

Izvor: BEEPS 2005. godine, Svjetski razvojni indikatori

Jedno od mogućih objašnjenja za nalaze odnosi se na potrebu za nalaženjem ravnoteže između različitih konstitutivnih naroda u BH. Organizacija Transparency International (2007. godine) navodi slijedeće: ‘činjenica koja zabrinjava je to da ključne pozicije u agencijama za privatizaciji, kao i u upravnim odborima u javnim preduzećima drže lica čije su najvažnije kvalifikacije to što pripadaju pojedinim političkim partijama. Zamagljivanje linija za preuzimanje odgovornosti i nizak stepen transparentnosti omogućavaju da ovaj status quo parcijalnih reformi ostaje neizazvan. I građani30 i preduzeća31 smatraju da su državni obuhvat i nefunkcionalno i korumpirano pravosuđe osnovne prepreke za dobro upravljanje u zemlji, kao i sistemi prihoda (oporezivanje i carinjenje) i policija. Građani su takođe veoma nezadovoljni sistemom socijalnih davanja i vjeruju da su sistemi obrazovanja i zdravstva korumpirani. Anketa Barometar za korupciju koju je 2005. godine sprovela organizacija Transparency International pokazuje da se političke stranke, parlament, pravni sistem, policija i carina smatraju najkorumpiranijim institucijama u BH. Bez obzira na ukazivanje na konkretne korumpirane institucije u društvu, građansko društvo nije dobro organizovano a ni snažno u radu kao sistem za osiguravanje preuzimanja odgovornosti za vladu. Postoji nizak stepen pritiska iz građanskog društva za pokretanje i sprovođenje reformi upravljanja. Vijeće ministara je potpisalo sporazum o saradnji sa nevladinim sektorom. Organizacije građanskog društva se najčešće registruju na entitetskom nivou i malo ih je, prema tome, aktivno na cijeloj teritoriji zemlje. Svjetska banka je u toku više godina pružala podršku grupi Glasovi mladih sa ciljem njenog angažmana u pitanjima politike. Projekt za razvoj zajednica sa podrškom WBI omogućava participatorno budžetiranje na lokalnom nivou.

30

Anketa Globalni barometar korupcije (Global Corruption Barometer Survey), Transparency International, 2005. godine Ankete o poslovnom okruženju i uspješnosti preduzeća (Business Environment and Enterprise Performance Surveys, BEEPS) 2002. i 2005. godine 31

87

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 6

Studija Poslovanje (Doing Business) ukazuje da je BH teško okruženje za funkcionisanje privatnih preduzeća. Pokretanje poslovanja, registracija imovine, plaćanje poreza su daleko teži nego u zemljama iz regiona sa kojima se BH može porediti. Ukupni rang BH je u toku posljednje dvije godine opao sa 91. mjesta u 2005. godini na 105. mjesto u 2007. godini. Iako nije došlo do nikakvog unazađivanja reformi, nije postignut ni neki značajan napredak, a druge zemlje se reformišu brže. Opet, sposobnost BH da implementira reforme otežana je kompleksnim strukturama upravljanja. Kredit Svjetske banke za prilagođavanje poslovnog okruženja (Business Adjustment Credit) kojeg je podržavala Svjetska banka igrao je značajnu ulogu u unapređenju režima inspekcija i licenci za poslovanje, što je dovelo do smanjenja tereta koji to predstavlja za poslovanje. U toku perioda naredne CPS strategije, Svjetska banka će pružati podršku implementaciji Strategije i akcionog plana BH za jačanje okruženja za korporativno finansijsko izvještavanje. Izvor: Anketa Globalni barometar za korupciju, Transparency International 2005. godine Anketa Globalni barometar korupcije (TI, 2005. godine) NVO-i Vojska Komunalna preduzeća Religijska tijela Službe za registraciju i dozvole Mediji

Sektor

Poreski prihodi Do koje mjere smatrate da su slijedeći sektori u ovoj zemlji pod uticajem korupcije? (1. nisu baš korumpirani.... 5: izuzetno)

Obrazovni sistem Poslovanje / privatni sektor Medicinske usluge Carine Policija Pravni sistem / sudstvo Parlament / zakonodavstvo Političke partije

Priključenje EU je jedna od ključnih ulaznih tačaka za Svjetsku banku u vezi sa reformom upravljanja u BH. Da bi napredovala na putu ka priključenju EU, BH će morti da stvori evropski administrativni prostor, kojeg karakterišu: (i) jasno odvajanje politika i administracije; (ii) jasno određene linije za preuzimanje odgovornosti za profesionalnu državnu upravu; (iii) jasne administrativne procedure; (iv) solidna kontrola upravljanja javnim fondovima; i (v) opšta snaga administrativnih i pravosudnih sistema pri primjenjivanju i sprovođenju tih aranžmana. Postizanje tih ciljeva će uključivati to da BH riješi osnovne izazove vezane za upravljanje. Međutim, tekuće intervencije EC u vezi sa upravljanjem koncentrisane su na reformu javne uprave za pripremanje administracije za konkretne zadatke vezane za priključenje EU. Ostali bilateralni donatori su takođe uključeni u oblasti vezane za upravljanje u BH, uključujući slijedeće: uključenost organizacija SIDA, USAID i Vlade Holandije u Projekt za odgovornost vlada (Government Accountability Project, GAP); podršku USAID-a za centar za istraživačko novinarstvo i reformu poreske uprave; te saradnju organizacija DFID, SIDA i Vlade Holandije u reformi javne uprave.

88

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 6

Pri primjenjivanju Strategije Svjetske banke za upravljanje i borbu protiv korupcije u BH u toku CPS, Svjetska banka će identifikovati sektore u kojima su reforme upravljanja moguće i vidljive, tako da se stvori efekat demonstriranja, uz istovremeno stimulisanje potražnje za dobrim upravljanjem kroz intervencije na lokalnom nivou u vezi sa preuzimanjem odgovornosti i strateškom komunikacijom. Svjetska banka će raditi sa međunarodnom zajednicom na postizanju dogovora o ključnim principima i prioritetima za pružanje podrške naporima vezanim za upravljanje u BH. Pošto reforma upravljanja još uvijek ne predstavlja eksplicitan dio programa vlada, Svjetska banka će pristupiti reformi direktno pomoću nekoliko sektorskih inicijativa u jezgru programa pozajmljivanja i pomoću zagovaranja i komunikacija u dodatnom dijelu programa.

89

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 7

Aneks 7: Aneks za privatni sektor Ključne mogućnost i izazovi BH ostvaruje stabilan napredak u svojem ekonomskom oporavku od zemlje koja je ovisna o pomoći ka samoodrživoj privredi. Ekonomska ekspanzija i rast su u toku posljednjih nekoliko godina i dalje bili stabilni, bez obzira na sporu implementaciju reformi. Međutim, još mnogo ostaje da se uradi da bi se postigao dugoročni, održivi rast vođen privatnim sektorom. Doprinos privatnog sektora BDP-u u BH stagnira na nivou od 55 posto, što je ispod prosjeka za region. Srbija je imala ekvivalentan doprinos privatnog sektora BDP-u u 2005. godini, nivoi od 60 posto u Hrvatskoj i 65 posto u BJR Makedoniji su relativno blizu, ali su Bugarska i Poljska sa 75 posto ili Mađarska i Češka sa 80 posto BDP koji proizvodi privatni sektor daleko odmakle. Tekući visok udio javne potrošnje u BDP dovodi do istiskivanja privatnog sektora. Privatizacija, restruktuiranje i stečaj Prema studiji preduzeća koju je WBG organizovala 2007. godine, u BH je 2005. godine bilo registrovano oko 34.000 kompanija, pri čemu još 800 tek treba da bude privatizovano (od čega su oko 130 strateške kompanije). Vlada je 1999. godine usvojila program vaučerske privatizacije, podržan od strane međunarodne zajednice, koji je rezultovao velikim brojem privatizovanih malih i srednjih preduzeća. Međutim, taj program je rezultovao fragmentiranim vlasništvom i nije uveo novu upravu niti novi kapital. Mnogim od tih kompanija potrebno je dodatno restruktuiranje da bi se one učinile komercijalno stabilnim i da bi se učinile privlačnim za kupce iz privatnog sektora. Javne i privatne kompanije imaju slične probleme sa lošim i opadajućim poslovnim rezultatima. Produktivnost i iskorištenost kapaciteta us relativno niske, nivoi izvoza su još uvijek znatno ispod nivoa uvoza, a mnoge kompanije su zadužene. Privatizacija i korporativno restruktuiranje su hitno potrebni za oslobađanje produktivnih sredstava koja su vezana u tim kompanijama i njihovo vraćanje u privredu. Određene ključne strateške kompanije koje i dalje čekaju na privatizaciju su velika komunalna preduzeća, uključujući preduzeća iz sektora energetike, telekomunikacija, željeznica itd. Uz restruktuiranje, uspješna privatizacija će takođe zahtijevati zdrave prave i regulatorne okvire, reformu tarifa i unapređenje korporativnog upravljanja. Privatni sektor bi takođe trebalo da se podstakne da učestvuje u velikim infrastrukturnim investicijama kroz partnerstva javnog i privatnog sektora. Finansijski sektor Reforme sektora bankarstva su napredovale razumno dobro, u poređenju sa drugim sektorima. Bankarski sektor je sada u najvećem dijelu u privatnom i stranom vlasništvu. Međutim, napredak u razvoju nebankarske privatizacije bio je spor, posebno u Federaciji. Možda bi trebalo sprovesti konsolidaciju bankarskog sektora. Poslovno okruženje Poslovno okruženje u BH ne smatra se povoljnim za investiranje, zbog slijedećeg: malog i fragmentiranog tržišta, fragmentiranih struktura vlasništva, sporog tempa privatizacije, te zbog percepcije da postoje rizici vezani za regionalnu nestabilnost. Kao dio bivše Jugoslavije, BH je bila specijalizirana za sirovine, polugotove proizvode, tešku industriju i proizvodnju energije. Pokretači rasta izvoza su prehrambena industrija, bazni metali, tekstilna, drvna i hemijska industrija.

90

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 7

Stvaranje poslovnog okruženja koje je povoljno za investitore i privlačenje direktnih stranih investicija biće posebno važno ako se imaju u vidu veliki trgovinski deficiti i deficiti tekućeg računa. Određeni napredak je postignut u toku perioda posljednje strategije CAS. Reforme prve faze se završene ili se implementiraju, a to uključuje i slijedeće, između ostalog: unapređenu dostupnost finansiranja pomoću registra zaloga (BH je rangirana kao trinaesta zemlja u odnosu na indikator “Dobijanje kredita”, zbog reformi koje su izvršene u tom sektoru); moderan i transparentan sistem stečaja koji je unaprijedio proces stečaja; reforma režima inspekcija koja je smanjila opterećenje za poslovanje i unaprijedila efikasnost i djelotvornost inspekcija (studija same Svjetske banke pokazala je da je reforma inspekcija uspjela da smanji prosječan broj dana posvećenih inspekcijama po kompaniji na manje od 9 dana na teritoriji cijele zemlje); novi sistem registracije poslovanja koji je već imao uticaja na određeno smanjivanje broja dana i ima za cilj da dodatno smanji broj dana potrebnih za registrovanje poslovanja; jačanje pravnog okvira za finansijski sektor, posebno osiguranje i bankarstvo. Ukupno gledano, poslovno okruženje je donekle unapređeno, ali još mnogo ostaje da se uradi. Postoji hitna potreba da se ubrza tempo reformi. Imajući u vidu da je u izvještajima vezanim za studije Poslovanje (Doing Business) evidentirano malo reformskih promjena, relativni rang BH na tabeli Lakoća poslovanja (Ease of Doing Business) stagnira (rang je nepromijenjen, na 150tom mjestu), pošto je tempo reformi u drugim zemljama brži od tempa reformi u BH. BH je postigla poboljšanja u kategoriji “Prekogranična trgovina”, u kojoj se rang poboljšao sa 67. na 53. mjesto, što je izazvano kontinuiranim unapređenjem kod omogućavanja prekograničnih tokova robe. Međutim, izvještaj je takođe identifikovao i probleme vezane za licenciranje, a tu je rang BH veoma nizak. BH bi sada trebalo da pređe na reforme druge faze, koje uključuju slijedeće: jačanje stečajnih sudova i tržišta kapitala; reformisanje licenci i dozvola; te pregled i racionalizovanje različitih poreza i dažbina koje se nameću poslovanjima od strane različitih nivoa vlasti. BH mora biti u stanju da privuče dodatne “brown-field” investicije kako bi podstakla rast privatnog sektora. Da bi se to uradilo, biće potrebna jača i u većoj mjeri regulisana tržišta kapitala i bolje korporativno upravljanje. Mala i srednja preduzeća Prema izvještaju Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development, EBRD) iz 2005. godine, BH je na dnu liste zemalja jugoistočne Evrope, zajedno sa Srbijom, što se tiče podsticanja razvoja privatnog sektora kroz snažan rast malih i srednjih preduzeća. Mala i srednja preduzeća će vjerovatno biti mehanizam za kratkoročni rast i zapošljavanje. Uvođenje PDV-a u toku 2006. godine pomoglo je pri prelasku mnogih malih preduzeća u formalni sektor. Tržište rada BH ima visoke nivoe nezaposlenosti i nisku stopu učešća u radnoj snazi. Visoki porezi na plate povećavaju cijenu zapošljavanja u formalnom sektoru, što rezultuje velikim neformalnim sektorom (koji možda obuhvata jednu trećinu svih radnih mjesta). Mehanizmi za pregovaranje o platama su nefleksibilni, što doprinosi niskoj stopi stvaranja radnih mjesta i niskom stepenu mobilnosti radne snage. Mobilnost radne snage je dodatno otežana nedostatkom harmonizacije politika na tržištu rada između dva entiteta. Modernizovani i harmonizovani zakoni o porezu na dohodak preduzeća i porezu na dohodak građana usvojeni su 2006. godine u RS i krajem 2007. godine u Federaciji i njima je stopa poreza na dobit određena na 10 posto, a stope poreza na dohodak građana na 10 posto i 15

91

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 7

posto. To predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na raniju legislativu i trebalo bi da doprinese unapređenju potražnje za radnom snagom. Sažeto rečeno, BH se suočava sa slijedećim izazovima pri promovisanju održivog rasta vođenog privatnim sektorom: • • • • • • • •

Malo i fragmentirano tržište; Ozbiljna zaduženost i nizak stepen iskorištenosti kapaciteta preduzeća, što ozbiljno umanjuje konkurentnost sektora preduzeća i slabi korporativno upravljanje u zemlji; Sredstva preduzeća se ne oslobađaju za produktivno korištenje; to bi se moglo uraditi ili privatizacijom, ili restruktuiranjem, ili stečajem; Nekompletni institucionalni i pravni okviri za promovisanje učešća privatnog sektora u infrastrukturi i za izbor investitora pomoću transparentnih, otvorenih i konkurentnih procesa; Slabo korporativno upravljanje u sektoru preduzeća, konkretno nedostatak koncentracije vlasništva u vaučerski privatizovanim preduzećima; Finansijski sektor, koji treba da bude pojednostavljen, ojačan i objedinjen, a to uključuje lizing, osiguranje, bankarstvo i finansijska tržišta; i Regulatorna opterećenja rada preduzeća (kao što su neharmonizovano oporezivanje, pretjerana količina vremena / novca / obrade za dobijanje određenih dozvola i licenci, predugi periodi za sprovođenje sudskih odluka); Nefleksibilnosti tržišta rada i socijalni pritisci koji proističu iz svih negativnih nusefekata restruktuiranja preduzeća većeg nivoa.

Uloga Grupe Svjetske banke Grupa Svjetske banke pruža podršku u vezi sa nekoliko izazova koji su identifikovani u prethodnom dijelu teksta. U toku perioda važenja prethodne strategije CAS, Svjetska banka je pružala podršku kroz Kredit za povoljno poslovno okruženja (Business Enabling Environment Credit, BAC) koji je postigao nekoliko primjetnih rezultata, uključujući unapređenu dostupnost finansiranja, ubrzavanje procesa stečaja i efikasniji režim inspekcija. Međutim, drugi kredit za prilagođavanje koji je bio fokusiran na korporativno restruktuiranje odbačen je zbog nedostatka posvećenosti na strani institucija. U toku perioda važenja ove strategije CPS, Grant za restruktuiranje preduzeća Evropske Unije, koji će administrirati Svjetska banka, imaće za cilj da pokrene program korporativnog restruktuiranja unaprijed, uz restruktuiranje preko dvanaest vaučerski privatizovanih preduzeća i popločavanje puta za daljnje korporativno restruktuiranje. Kao odgovor na izraženu potražnju, tehnička podrška Svjetske banke će takođe biti obezbjeđena za jačanje finansijskih tržišta, kao i za sektor osiguranja. WBI i Svjetska banka sarađuju na zajedničkom projektu koji promoviše rast vođen privatnim sektorom kroz usmjeravanje na ICT i konkurentnost. Projekti Svjetske banke vezani za preraspodjelu radne snage i podršku za sektore rada i socijalne zaštite mogu da pomognu pri olakšavanju nekih od problema u tim sektorima. Primjeri takvih aktivnosti mogli bi da uključuju rad sa postojećim spektrom ‘fiktivnih’ radnika ili radnika ‘na čekanju’ i implementaciju mjera koje bi razriješile to pitanje na sistematski i fiskalno oprezan način koji ne bi stvorio disbalanse u drugim dijelovima privrede. Slično tome, Svjetska banka bi mogla da pruži podršku naporima za reformisanje sistema doprinosa na plate sa ciljem jačanja motivacionih faktora i na strani ponude i na strani potražnje na tržištu rada. Grupa Svjetske banke očekuje da će igrati važnu ulogu u pomaganju vladi da struktuira moguće transakcije tipa partnerstva između privatnog i javnog sektora (PPP). U toku fiskalne godine 2007, Svjetska banka je održala seminar za obuku o PPP koji je veoma dobro primljen od

92

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 7

strane učesnika iz različitih regulatornih tijela i zvaničnika iz BH. Zatražene su dodatne aktivnosti u tom smjeru i one će biti implementirane u toku perioda CPS. Uz to, IFC traži mogućnosti za pružanje podrške privatnim kompanijama koje bi razmatrale investiranje u infrastrukturu kroz dugoročno finansiranje, uključujući partnerstva javnog i privatnog sektora (PPP) u sektorima puteva i energetike. Uz to, savjetodavne usluge FIAS-a/IFC-a će i dalje biti usmjerene na 4 poslovne linije: mala i srednja preduzeća i povezivanje; okruženje koje omogućava poslovanje; dostupnost finansiranja; te operacije savjetovanja u oblasti infrastrukture. Konkretno, konkurentnost na pod-državnom nivou će biti usmjerena na smanjivanje tereta koji za preduzeća predstavlja dobijanje određenih dozvola i licenci, dok će program za alternativno rješavanje sukoba (Alternative Dispute Resolution, ADR) do određene mjere rješavati nagomilane neriješene sukobe, oslobađajući time dodatni kapital za investiranje.

93

94

Cilj 1: Iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi Udio dohotka koji drži najsiromašnijih 20 procenata Prevalenca neuhranjenosti, težina za starosnu dob (u procentima djece mlađe od 5 godina) Jaz siromaštva na nivou od 1 US$ dnevno (PPP) (u procentima) Odnos broja siromašnih na nivou od 1 US$ dnevno (PPP) (u procentima stanovništva) Odnos broja siromašnih na nivou državne granice siromaštva (u procentima stanovništva) Prevalenca neuhranjenosti (u procentima stanovništva) Cilj 2: Postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja Stopa pismenosti, za mlade ukupno (u procentima ljudi u starosnoj grupi od 15 do 24 godine) Pohađanje do 5. razreda, ukupno (u procentima ljudi u odgovarajućoj grupi) Stopa završavanja osnovne škole, ukupno (u procentima ljudi u relevantnoj starosnoj grupi) Stopa upisa u škole, osnovne (u procentima neto) Cilj 3: Promovisanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena Procenat mjesta u državnom parlamentu koja zauzimaju žene (u procentima) Odnos djevojčica i dječaka u osnovnom i srednjem obrazovanju (u procentima) Odnos mladih pismenih žena i muškaraca (u procentima ljudi u starosnoj grupi od 15 do 24 godine) Procenat žena koje su zaposlene u nepoljoprivrednom sektoru (u procentima ukupne zaposlenosti u nepoljoprivrednim sektorima) Cilj 4: Smanjivanje mortaliteta djece Imunizacija, ospice (u procentima djece dobi od 12 do 23 mjeseca) Stopa mortaliteta, novorođenčad (na 1.000 živorođenih) Stopa mortaliteta, djeca mlađa od 5 godina (na 1.000) Cilj 5: Unapređenje zdravlja porodilja Porođaji kojima prisustvuje obučeno medicinsko osoblje (u procentima ukupnog broja) Odnos mortaliteta porodilja (modelirana procjena, na 100.000 živorođene djece) Cilj 6: Borba protiv HIV/AIDS, malarije i drugih bolesti Prevalenca korištenja kontracepcije (u procentima žena u starosnoj grupi od 15 do 49 godina) Indcidenca tuberkuloze (na 100.000 ljudi) Prevalenca HIV-a, među ženama (u procentima u starosnoj dobi od 15 do 24 godine) Prevalensa HIV-a, ukupno (u procentima stanovništva u starosnoj grupi od 15 do 49 godina) Broj slučajeva tuberkuloze koji su otkriveni u sklopu DOTS (u procentima) Cilj 7: Osiguravanje održivosti životne sredine

Milenijumski razvojni ciljevi

Aneks 8: Napredovanje ka ostvarivanju Milenijumskih razvojnih ciljeva

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

9.5 4.1 .. .. 19.5 .. .. .. .. .. 29 .. .. .. 80 14 17 100 31 48 63 .. .. 70

.. .. .. .. .. .. .. .. 53 16 19 .. .. .. 84 .. .. ..

2000.

.. .. .. .. .. 9

1995.

.. 52 .. 0.1 71

100 ..

90 13 17

40.0

17 .. 100

100 .. .. ..

.. .. 0.0 .. .. 9

2005.

Aneks 8

36^^ .. .. .. ..

100*** ..

78^^ 6* …

40.0*

12*** 49^^ 100^^

100^^ 99.8^^ 87^^ 98.4^^

.. 0.4^^ 0.0*** .. .. ..

2006.

5.0 43 5.0 .. .. ..

192 12.6 227 10 .. 10.0 .. .. .. 1.3 1,420 5.5 21.2 74 .. 3.8 113.6

1.2 .. 4.7 .. .. ..

270 .. 70 0 .. .. .. .. .. 1.5 830 2.8 20.0 73 .. 3.4 91.9

1.2 2,942**** 10.5 19.2 74 97 3.9 116.9

140 8.1 656 206 .. 8.1 .. .. ..

4.9 43 5.3 95 97 0.5

1.2***

.. 8.9*** 735^ 245^ .. 8.9* 65.7** 60.2** 62.3**

.. .. .. 93^^ 98.7^^ ..

12.2* 16.2*** 74* .. 3.9*** 103.1*

3,127****

Aneks 8

95

* Agencija za statistiku BH ** Anketa o radnoj snazi za 2006. godinu *** Procjena osoblja Svjetske banke **** BND za 2005. i 2006. godinu baziran je na prilagođenom BDP-u, uključujući 7 posto neposmatrane ekonomije ^ Regulatorna agencija za telekomunikacije BH ^^ Studija Odjela za ekonomsko planiranje BH i entitetskih ministarstava zdravlja iz 2006. godine

Izvori indikatora za 20006. godinu: Zvanični indikatori za Milenijumske razvojne ciljeve za 2006. godinu nisu objavljeni. Podaci za 2006. godinu u tabeli su zasnovani na publikacijama agencija vlada BH i procjenama osoblja Svjetske banke

Izvor: Baza podataka za svjetske indikatore razvoja, april 2007. godine za indikatore od 1995. do 2005. godine

Ispuštanja CO2 (u metričkim tonama per capita) Oblasti pod šumama (u procentima teritorije zemlje) BDP po jedinici korištenja energije (konstantno 2000 PPP $ po kg ekvivalenta nafte) Unapređenja sanitarnih objekata (u procentima stanovništva koje ima pristup) Unapređenja izvora vode (u procentima stanovništva koje ima pristup) Zaštićene oblasti na državnom nivou (u procentima ukupne teritorije zemlje) Cilj 8: Razvoj globalnog partnerstva za razvoj Podrška per capita (u US$, po tekućem kursu) Servisiranje duga (samo PPG i MMF, u procentima izvoza robe i usluga, isključujući doznake radnika) Broj pretplatnika za fiksnu i mobilnu telefoniju (na 1.000 ljudi) Broj korisnika interneta (na 1.000 ljudi) Broj personalnih računara (na 1.000 ljudi) Ukupno servisiranje duga (u procentima izvoza robe, usluga i dohotka) Nezaposlenost, mlade žene (u procentima ženske radne snage u starosnoj dobi od 15 do 24 godine) Nezaposlenost, mladi muškarci (u procentima muške radne snage u starosnoj dobi od 15 do 24 god) Nezaposlenost, mladi ukupno (u procentima ukupne radne snage u starosnoj dobi od 15 do 24 godine) Ostalo Stopa fertiliteta, ukupno (broj rađanja po ženi) BND per capita, prema metodu Atlas (u US$, po tekućem kursu) BND, po Atlas metodu (u US$, po tekućem kursu) (u milijardama) Bruto formiranje kapitala (u procentima BDP-a) Očekivanja dužina života u vrijeme rođenja, ukupno (godina) Stopa pismenosti za odrasle, ukupno (u procentima ljudi u starosnoj grupi od 15 godine i više) Stanovništvo, ukupno (u milionima) Trgovina (u procentima BDP-a)

Aneks 8: Napredovanje ka ostvarivanju Milenijumskih razvojnih ciljeva

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 9

Aneks A2: Kratki pregled zemlje Bosnia and Herzegovina Balance of Payments and Trade

2000

2006 Governance indicators, 2000 and 2006

(US$ millions) Total merchandise exports (fob) Total merchandise imports (cif) Net trade in goods and services Current account balance as a % of GDP Workers' remittances and compensation of employees (receipts) Reserves, including gold

1,130 4,166 -2,577

3,371 8,179 -3,663

Voice and accountability

-396 -7.4

-1,309 -10.7

Regulatory quality

1,595

1,844

Control of corruption

486

3,497

Political stability

Rule of law

0

Central Government Finance (% of GDP) Current revenue (including grants) Tax revenue Current expenditure

40.3 21.8 44.2

47.0 38.2 38.3

Overall surplus/deficit

-6.0

2.8

.. ..

15 30

Highest marginal tax rate (%) Individual Corporate

25

50

75

100

2006

Country's percentile rank (0-100)

2000

higher values imply better ratings

Source: Kaufmann-Kraay-Mastruzzi, World Bank

Technology and Infrastructure

2000

Paved roads (% of total) Fixed line and mobile phone subscribers (per 1,000 people) High technology exports (% of manufactured exports)

52.3

..

227

507

..

..

42 42.7 ..

42 42.7 0.5

.. ..

9,086 ..

5.0

4.9

..

..

1,044

1,203

2000

2006

IBRD Total debt outstanding and disbursed Disbursements Principal repayments Interest payments

518 0 0 33

444 -40 24 23

IDA Total debt outstanding and disbursed Disbursements Total debt service

522 44 3

936 26 11

30 30 5

95 93 19

1

10

21 21

216 0

2005

External Debt and Resource Flows Environment (US$ millions) Total debt outstanding and disbursed Total debt service Debt relief (HIPC, MDRI)

1,929 325 –

6,383 354 –

Agricultural land (% of land area) Forest area (% of land area) Nationally protected areas (% of land area)

Total debt (% of GDP) Total debt service (% of exports)

36.1 10.2

52.1 5.4

Freshwater resources per capita (cu. meters) Freshwater withdrawal (% of internal resources)

Foreign direct investment (net inflows) Portfolio equity (net inflows)

146 0

424 0

CO2 emissions per capita (mt) GDP per unit of energy use (2000 PPP $ per kg of oil equivalent)

Composition of total external debt, 2006

Energy use per capita (kg of oil equivalent) Short-term, 0

IBRD, 444 IDA, 936

World Bank Group portfolio

IMF, 20

(US$ millions) Other multilateral, 352

Private, 3,912

Bilateral, 719

US$ millions

Private Sector Development

2000

2006

Time required to start a business (days) Cost to start a business (% of GNI per capita) Time required to register property (days)

– – –

54 37.0 331

Ranked as a major constraint to business (% of managers surveyed who agreed) Access to/cost of financing Economic and regulatory policy uncertainty

.. ..

34.9 33.3

.. 20.1

.. 15.0

Stock market capitalization (% of GDP) Bank capital to asset ratio (%)

IFC (fiscal year) Total disbursed and outstanding portfolio of which IFC own account Disbursements for IFC own account Portfolio sales, prepayments and repayments for IFC own account MIGA Gross exposure New guarantees

Note: Figures in italics are for years other than those specified. 2006 data are preliminary. .. indicates data are not available. – indicates observation is not applicable. Development Economics, Development Data Group (DECDG).

96

9/27/07

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks A2: Kratki pregled zemlje

97

Aneks 9

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 9

Aneks B2: Izabrani indikatori uspješnosti i upravljanja portfolia Svjetske banke Indikator Ocjena portfelja a Broj projekata u implementaciji b Prosječan period implementacije (god) a, c Procenat problematičnih projekata po broju a, c Procenat problematičnih projekata po iznosu a, d Procenat projekata u riziku po broju a, d Procenat projekata u riziku po iznosu e Odnos isplate (%) Upravljanje portfeljom CPPR u toku godine (da/ne) Resursi supervizije (ukupno US$) Prosjek supervizije (US$/projekt)

2005.

2006.

2007.

2008.

17 2.2 23.5 33.1 23.5 33.1 42.7

17 2.7 23.5 20.5 23.5 20.5 18.0

16 3.1 6.3 3.3 6.3 3.3 15.4

16 3.2 6.3 3.3 6.3 3.3 2.6

Ne 2,225 97

Da 1,702 95

Ne 1,379 77

Da 1401F 10A

Uporedne stavke Od FG 80 Posljednjih pet godina Proj Eval OED po broju 42 16 Proj Eval OED po iznosu (miliona US$) 784.1 144.5 % OED projekata sa rejtingom U ili HU po broju 12.2 0.0 % OED projekata sa rejtingom U ili HU po iznosu 14.3 0.0 a. b. c. d. e.

Kao što pokazuje Godišnji izvještaj o uspješnosti portfelja (osim za tekuću FG). Prosječna starost projekata u portfelju Svjetske banke za zemlju. Projenat projekata sa rejtingom U ili HU za razvojne ciljeve (DO) i/ili napredak implemnetacije (IP). Kao što je definisano u sklopu Programa za unapređenje portfelja. Odnos isplata u toku godine i neisplaćenog bilansa portfelja Svjetske banke na početku godine; samo investicijski projekti. * Svi indikatori su za projekte koji su kativni u portfoliu, sa izuzetkom odnosa isplate, koji uključuje sve aktivne projekte, kao i projekte koji su zaključeni u toku fiskalne godine.

98

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 9

Aneks B3: Sažeti pregled programa IBRD/IDA

Sa danom 5.11.2007. godine a

Predloženi program pozajmljivanja IBRD/IDA za osnovni program Fiskalna godina 2008.

ID broj projekta

US$(M)

25.0 PROJEKT ZA PUTNU INFRASTRUKTURU I BEZBJEDNOST 25.0 Rezultat t

Ukupni rezultat

25.0

99

Strateška dodjela b (H/M/L)

Implementacijski rizici (H/M/L)

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 9

Aneks B3: Sažeti pregled programa IFC-a 2005.

2006.

2007.

2008.*

Obvezivanja (US$m) Bruto Neto**

29.07 29.07

34.11 34.11

43.02 43.02

Neto obvezivanja po sektoru (%) KAPITAL ZAJAM Ukupno

14.31 85.69 100

100 100

17.83 82.17 100

0

Neto obvezivanja po instrumentu investiranja (%) Kapital 14.31 Zajam 85.69 100 Ukupno 100 100

17.83 82.17 100

0

* sa 31. martom 2007. godine ** samo račun samog IFC-a _________________________________________________________________ Aneks B3: Sažeti pregled programa MIGA-e Preostala izloženost MIGA-e (bruto izloženost, u milionima US$) Sa krajem fiskalne godine

FG2002

FG2003 FG2004

FG2005

FG2006

FG2007

202.8

Sektorska raspodjela 43.8

79.2

190.9

268.1

246.6

1.5

1.7

12.4

2.5

2.6

0.0

45.3

80.9

203.3

270.6

249.2

202.8

Ograničenje transfera

26.6

43.6

156.5

245.8

228.7

202.8

Eksproprijacija

44.4

74.5

190.7

262.4

228.7

202.8

Rat i građanski nemiri

35.7

55.3

91.3

69.0

48.5

51.8

0.8

0.9

2.5

2.5

2.6

0.0 202.8

Finansije Agro-biznis / proizvodnja / usluge Profil rizika MIGA-e

Raskid ugovora Bruto izloženost MIGA-e u BH % udio bruto izloženosti MIGA-e Neto izloženoist MIGA-e u BH % udio neto izloženosti MIGA-e

100

45.3

80.9

203.3

270.6

231.3

0.9%

1.6%

3.9%

5.3%

4.3%

3.8%

43.9

75.8

158.9

160.9

143.8

131.6

1.4%

2.4%

4.9%

5.1%

4.3%

4.1%

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 9

Aneks B4: Sažeti pregled nefinansijskih usluga Sa danom 18.9.2007. godine

Proizvod

FG završetka

Cijena(US$h)

Publika

a

Cilj

Nedavno završeno Odrednice za upravljanje životnom sredinom CEM Strategija za mlade Rad na programu za siromaštvo Tehnička podrška za penzije Tehnička podrška za pripremanje FSAP-a PEIR Tržište rada Bilješka o penzijskom sistemu CFAA - CPAR ažurirano Kapaciteti za bezbjednost puteva

2005 2005 2005 2006 2006 2006 2006 2006 2007 2007 2007

70 272 120.5 128.6 100.1 37.5 291.7 59.8 131.2 149.1 75

2007 2007 2007 2008

73.8 79.2 150.9 464.2

2008 2008 2009

10 272

Banka/ vlada Vlada Javnost / vlada Vlada . Vlada Vlada Vlada Vlada Vlada Vlada Vlada

U toku Pregled finansijskog nadzora i proc. u SOE Bilješka o politikama za BH Jačanje lokalne uprave Pregled sektora transporta

Vlada Vlada Vlada Banka

Planirano Ocjena investicijske klime u zemlji CEM Ocjena siromaštva

____________ a. Vlada, donator, Svjetska banka, javnost. b. Stvaranje znanja, javna debata, rješavanje problema.

101

Banka/ vlada Vlada / banka

b

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 9

Aneks B6: Ključni ekonomski indikatori Bosna i Hercegovina – ključni indikatori Bosnia and Herzegovina - Keyekonomski Economic Indicators Ostvarenje Actual 2003 2004 2005 Indicator Indikator of GDP) Nationalračuni accounts Nacionalni (kao(as %% BDP-a) a Bruto domaći proizvod Gross domestic producta 100 100 100 Poljoprivreda Agriculture 10 11 11 Industrija Industry 26 25 25 Usluge Services 64 64 64 Ukupna potrošnja 127 122 120 Total Consumption Bruto domaće fiksirane investicije 19 17 22 Gross domestic fixed investment Vladine investicije 10 7 7 Government investment Privatne investicije Private investment 9 11 15 Izvoz (GNFS)b b Uvoz (GNFS) (GNFS) 26 29 33 Exports 72 71 75 Imports (GNFS) Bruto domaća štednja c -27 -22 -20 Gross domestic savings Bruto nacionalna štednja Gross national savingsc -1 2 2 Uporedne stavke Memorandum items Bruto domaći proizvod 8370 10023 10765 Gross domestic product (u milionima US$ po tekućim cijenama) (US$ million at current prices) BDD per capita (u US$, Atlas metod) GNI per capita (US$, Atlas method) 1990 2500 2950 (u %, obračunato na osnovu cijena iz 1996. godine) Realne stope rasta rates (%, calculated from 96 prices) Realgodišnje annual growth Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama Gross domestic product at market prices 4.0 6.1 5.0 Bruto domaći dohodak Gross Domestic Income 3.1 17.8 4.5

Procjena Estimate 2007

2006

NetoNet privatne direktne private foreignstrane directinvesticije investment Dugoročni zajmovi (neto) loans (net) Long-term Zvanični Official Privatni Private Ostali kapital (neto,(net, uklj. i previde) incl.greške errors & ommissions) Other capital Promjena u rezervamad d Change in reserves Uporedne stavke items Memorandum Bilans resursabalance (u % BDP-a) (% of GDP) Resource Realne stope rasta iz 1996.) rates(u( cijenama YR96 prices) Realgodišnje annual growth Izvoz robe (FOB)exports (FOB) Merchandise Primarni Primary Proizvodnje Manufactures Uvoz robe (CIF)imports (CIF) Merchandise

2011

100 10 25 65

100 10 25 65

100 10 25 65

100 10 25 66

100 10 25 66

100 9 25 66

114 21 6 15

117 19 6 12

114 20 7 13

111 21 6 14

108 21 6 15

106 21 6 15

37 66

39 74

41 75

43 74

44 74

46 73

-14 6

-17 2

-14 4

-11 5

-8 8

-6 9

12255

14199

15409

16549

17605

18728

3240

3540

3960

4330

4590

4870

6.0 5.3

6.0 5.5

6.5 6.9

5.5 5.6

4.5 4.6

4.5 4.7

6.0 7.1 7.3

6.5 4.2 3.6

5.5 3.0 2.4

4.5 1.8 1.0

4.8 2.8 2.3

rates(u(%, %,calculated obračunatofrom na osnovu 96 prices) cijena iz 1996. godine) Realgodišnje annual per Realne per capita capita growth stope rasta Gross domestic product at market prices 3.9 6.1 4.7 4.2 Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama 2.5 23.3 1.4 -2.3 Total potrošnja consumption Ukupna 2.6 19.3 1.2 -2.3 Privatepotrošnja consumption Privatna Balance Platni bilansof(uPayments milionima(US$ US$)millions) b b IzvozExports (GNFS)(GNFS) RobniMerchandise FOB FOB UvozImports (GNFS)(GNFS)b RobniMerchandise FOB FOB Bilans resursa balance Resource Neto tekući transferi Net current transfers Bilans tekućeg računa Current account balance

Projekcija Projected 2009 2010

2008

2184 1471 5996 5614 -3813 1650 -1629

2947 2082 7083 6649 -4136 1861 -1792

3550 2596 8040 7578 -4490 1902 -2135

4485 3371 8149 7644 -3663 1892 -1309

5518 4255 10553 9987 -5035 2110 -2395

6314 4963 11492 10888 -5178 2195 -2497

7043 5611 12314 11676 -5271 2286 -2551

7822 6317 12962 12294 -5140 2383 -2403

8526 6947 13587 12887 -5061 2403 -2375

381 270 51 219 1161 -182

662 6 103 -97 1554 -430

522 112 104 8 1971 -470

424 85 34 51 1573 -773

1695 651 80 571 1143 -1093

1733 235 124 111 1373 -844

829 760 96 664 1385 -422

765 610 58 552 1371 -343

799 315 45 270 1352 -91

-45.6

-41.3

-41.7

-29.9

-35.5

-33.6

-31.9

-29.2

-27.0

.. .. .. ..

.. .. .. ..

.. .. .. ..

.. .. .. ..

.. .. .. ..

.. .. .. ..

.. .. .. ..

.. .. .. ..

.. .. .. ..

(Continued) (nastavlja se)

102

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 9

Bosna i Hercegovina – ključni ekonomski indikatori (nastavak)

r Indikator

2003.

Ostvarenje 2004. 2005.

2006.

Procjena 2007.

2008.

Projekcija 2009. 2010.

2011.

e

Javne finansije (kao % BDP po tržišnim cijenama) 37.9 44.7 Tekući prihodi 36.6 40.2 Tekući rashodi 1.3 4.5 Suficit (+) ili deficit (-) tekućeg računa 10.3 9.5 Kapitalna potrošnja 4.7 6.0 Strano finansiranje Monetarni indikatori M2/BDP Rast M2 (%) Rast kreditiranja privatnog sektora / Ukupni rast kreditiranja (%) Indeksi cijena (GOD96 =100) Indeks cijena izvoza robe Indeks cijena uvoza robe Indeks trgovinskih uslova za robu f Relana kursna stopa (US$/LCU) Realne kamatne stope Indeks maloprodajnih cijena (% promjene) BDP deflator (% promjene) a. b. c. d. e. f.

46.6 40.4 6.2 9.1 4.8

47.0 38.3 8.7 5.9 3.1

45.3 40.2 5.1 6.3 1.5

44.9 40.1 4.8 6.8 2.0

44.3 40.1 4.2 6.5 1.6

44.0 40.0 4.0 6.4 1.2

43.3 40.0 3.3 6.1 0.7

37.9 10.0 108.9

43.3 24.3 96.6

47.7 18.2 106.8

52.7 24.7 120.1

58.8 21.2 220.9

62.5 15.3 112.0

66.7 14.6 106.1

71.4 14.0 105.7

76.9 14.6 104.3

.. .. .. 1.0

.. .. .. 1.0

.. .. .. 1.0

.. .. .. 1.0

.. .. .. ..

.. .. .. ..

.. .. .. ..

.. .. .. 0.0

.. .. .. 0.0

0.6 1.5

0.3 2.6

3.6 2.1

7.5 6.5

2.9 2.5

1.4 1.9

1.6 1.8

1.7 1.8

1.6 1.8

BDP po faktorskoj cijeni "GNFS" predstavlja "rebu i nefaktorisane usluge" Uključuje neto nezatražene transfere isključujući zvanične kapitalne grantove. Uključujući korištenje resursa MMF-a. Konsolidovana centralna vlada. "LCU" predstavlja "jedinice lokalne valute." PovećanjeUS$/LCU predstavlja deflaciju.

103

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Aneks 9

Aneks B7: Ključni indikatori izloženosti Bosna i Hercegovina – ključni indikatori izloženosti

2003.

Indikator Ukupni dug nevraćen i isplaćen (TDO) (US$m) Neto isplate (US$m)

Ostvareno 2004. 200.5

2006.

Procjena 2007.

2008.

Projekcija 2009. 2010.

2011.

5043

5632

5114

6383

7119

7300

8026

8631

8946

482

6

112

284

633

233

760

610

315

191

382

411

354

496

847

651

783

901

127.0 60.3 4.8 ..

114.9 56.2 7.8 ..

92.6 47.5 7.4 ..

96.8 52.1 5.4 ..

91.7 50.1 6.4 ..

84.4 47.4 9.8 ..

84.9 48.5 6.9 ..

84.1 49.0 7.6 0.0

81.3 47.8 8.2 0.0

24.2 63.7

24.1 64.9

29.1 84.9

27.2 84.2

26.8 66.4

28.8 63.3

28.0 64.8

28.2 63.9

27.6 63.2

1.1 546

0.8 481

0.7 507

0.7 444

0.6 435

0.6 440

0.5 444

0.5 448

0.5 453

0 816

0 847

0 966

0 933

0 996

0 1004

0 1008

0 1009

0 1001

a

a

Ukupno servisiranje duga (TDS) a (US$m) Indikatori duga i servisiranja duga (%) b TDO/XGS TDO/GDP TDS/XGS Koncesionalno/TDO Indikatori izloženosti IBRD (%) IBRD DS/ DS javnog duga DS za preferncijalne kreditore/javni c DS (%) IBRD DS/XGS d IBRD TDO (US$m) Od čega sadašnja vrijednost garancija (US$m) Udio portfelja IBRD (%) d IDA TDO (US$m) IFC (US$m) Zajmovi Kapital i kvazi-kapital /c MIGA Garancije MIGA-e (US$m)

a. Uključuje javni dug i dug za koji su date javne garancije, privatni bez garancija, korištenje kredita MMF-a i neto kratkoročni kapital. b. "XGS" predstavlja izvoz robe i usluga, uključujući doznake radnika. c. Preferencijalni kreditori se definišu kao IBRD, IDA, regionalne multilateralne razvojne banke, MMF i Banku za međunarodna sravnjenja. d. Uključuje sadašnju vrijednost garancija. e. Uključuje i tipove kapitala i kvazi-kapitala i za instrumente zajmova i za instrumente kapitala.

104

0.00 196.64

Ukupno neisplaćeno (Aktivno + zatvoreno)

Ime projekta

AGR./RURAL DEVELOPMENT AVIAN FLU - BA BUS ENABLG ENV SAC COMM DEVT ECSEE APL3-BiH EDUC RESTRUCTURING ELEC PWR 3 RECN EMPLYMT 2 FOREST DEVT/CNSRV TA HLT SEC ENHANC LAND REGISTRATION QUALITY PROTECT (GEF) SM SC COM AGRIC SOC INS TA SOLID WASTE MGMT URB INFRA & SERV DEL

ID broj projekta

P101213 P100415 P071001 P070995 P090666 P079226 P058521 P084596 P079161 P088663 P096200 P085112 P055434 P071004 P057950 P083353 Ukupni rezultat

Aktivni projekti

196.64

5.10

813.17

5.10

694.78

0.00

118.38

Ukupno neisplaćeno (Zatvoreno)

42

Ukupno neisplaćeno (Aktivno)

od čega je vraćeno

Ukupno isplaćeno (Aktivno + Zatvoreno)

od čega je vraćeno

Ukupno isplaćeno (Zatvoreno)

od čega je vraćeno

Ukupno isplaćeno (Aktivno)

IBRD/IDA *

Zatvoreni projekti

Aneks B8: Portfelj operacija

S # MS S S MU S S MS MS S S S MS S S

105

S # MS S S MU S S MS MS S S S MS S S

2007 2007 2002 2001 2006 2005 2001 2004 2003 2005 2006 2005 2003 2003 2002 2005

Posljednji PSR Rejting supervizije Napredak Razvojni ciljevi Imple- Fiskalna godina mentacije

sa danom 3.10.2007. godine

CAS Aneks B8 - Bosna i Hercegovina Portfelj operacija (IBRD/IDA i grantovi)

IBRD

12 9 26 25 294.09

21 5 44 20 36 10 35 12 7.09 17 15

IDA

8.9

8.9

GRANT

2.046268

21.111792 5.048472 30.462957 5.2506118 38.548329 9.6158562 5.5647253 5.0557875 4.1683355 13.093093 14.879948 8.4630674 4.0048148 2.8125465 19.092094 17.935449 205.10788

23.94056 -2.042393 -1.724596 2.1 5.0625 0.8125 1.3672993 1.4840648 -1.365935 0.2300068 -0.250156 7.8406954 3.8906954 -0.577582 4.9080674 -2.21727 1.9620594 7.2963946 -0.001939 0.7319035 52.661307 1.3605688

0.575

Orig. Frm Rev.

Razlika između Očekivanih i stvarnih a/ isplata

Aneks 9

Poništeno Neisplaćeno

2.046268

Originalni iznos u milionima US$

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

Bosnalijek Eki Bosnia Energoinvest Fond za preduzeća Fcl Hvb cpb Mi-bospo Nova banka Raiffeisen-bos Sisecam bosnia Drvo Konjuh

1999/05 2006 1985 1997 2002 5/7/2004 2006 2006 0/02/05 2007 0

1.42 0 0 1.41 0 16.9 0 6.85 0 0 0 26.58

144.13

Kapital

8.1 4.24 10.88 0 9.42 9.97 2.83 14.13 49.42 33.92 1.22

Zajam

* Označava proizvode tipa garancuja i upravljanja rizikom. ** Kvazi kapital uključuje i tipove zajmova i kapitala.

Ukupni Portfelj:

Kompanija

FG odobravanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0

106

*GT/RM

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

**Kvazi kapital

Obvezano

1.28

0 0 0 0 1.28 0 0 0 0 0 0

Učesnik

CObvezani i iaplaćeni a nevraćeni investicioni portfelj sa 30.9.2007.godine (u milionima US$)

Aneks B8: Izjava o tekućem i isplaćenom portfelju

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

132.47

8.1 4.24 10.88 0 9.42 9.97 2.83 11.31 49.42 25.44 0.86

Zajam

20.62

1.42 0 0 0.82 0 14.65 0 3.73 0 0 0

Kapital

0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

**Kvazi kapital

0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

*GT/RM

Isplaćeno a nevraćeno

1.28

0 0 0 0 1.28 0 0 0 0 0 0

Učesnik

Aneks 9

Mapa Bosne i Hercegovine

107

Suggest Documents