MOBITEL KAO FOTOAPARAT?

Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu ...
9 downloads 0 Views 1MB Size
Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

MOBITEL KAO FOTOAPARAT? SEMINARSKI RAD

Nositelji kolegija i voditelj rada:

Ime i prezime studenata:

Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc.

Krševan Lapov Matija Lenartić Marko Vrkić Mislav Krunić Prosinac, 2015.

SADRŽAJ

SADRŽAJ ................................................................................................................... 2 1. UVOD ..................................................................................................................... 3 2. POVIJEST MOBITELA ........................................................................................... 4 3. DIJELOVI KAMERE MOBITELA ............................................................................ 5 3.1. SENZOR ...................................................................................................... 5 3.2 KAKO TO RADI CMOS SENZOR? ............................................................... 6 3.3 OBJEKTIV ..................................................................................................... 7 4. DODATNA OPREMA.............................................................................................. 8 4.1 OBJEKTIVI .................................................................................................... 8 4.2 STATIVI......................................................................................................... 9 4.3 OSTALA OPREMA...................................................................................... 10 5. MOBILNE APLIKACIJE ........................................................................................ 11 5.1 MANUAL CAMERA ..................................................................................... 11 5.2 PRO HDR CAMERA.................................................................................... 12 5.3 LAPSE IT..................................................................................................... 12 5.4 TILT-SHIFT CAMERA ................................................................................. 13 6. IZRADA FOTOGRAFIJA ...................................................................................... 14 6.1 ČISTOĆA SLIKE ......................................................................................... 15 6.2 WHITE BALANCE ....................................................................................... 16 7. BUDUĆNOST MOBILNIH KAMERA..................................................................... 19 8. ZAKLJUČAK......................................................................................................... 19 LITERATURA ........................................................................................................... 20

1. UVOD Mobitel u današnjem svijetu zauzima veliku ulogu u svakodnevnom životu ljudi. Kako se tehnologije razvijaju tako i mogućnosti koje nam mobitel pruža postaju opsežnije. Kanali i mogućnosti komunikacije su od poruka i poziva prerasle u slanje slika i komunikaciju putem video poziva. Osnovne potrebe su se promijenile i postale zahtjevnije. Tako u današnje vrijeme kamera u mobitelu nije luksuz već je potreba što je uvelike utjecalo na stav ljudi prema fotografiji. U današnje vrijeme svi su fotografi, svi uvijek imaju kameru pri ruci što je vjerojatno dovelo do ubrzanog razvoja tehnologija i većeg fokusa proizvođača na samim kamerama kako bi time zadovoljili potrebe svojih korisnika. U ovom seminarskom radu pažnju smo posvetili napretku kamera mobilnih uređaja te pokušali utvrditi dokle je njihov razvoj došao. Namjera nam je bila pokazati kako su kamere na pametnim telefonima sa vremenom došle do razine da je jedna cijela skupina, kompaktni fotoaparati, postala gotovo nepotrebna. Međutim mogu li se današnji mobiteli mjeriti i sa profesionalnim fotoaparatima ili je razlika još uvijek prevelika?

2. POVIJEST MOBITELA Mobilni telefoni su od svoje prve pojave do danas značajno napredovali. U svojim početcima mobilni telefoni bili su ograničeni isključivo na telefone instalirane u automobilima i drugim vozilima. Tako je bilo sve do 1973. kada dolazi do razvoja i pojave prvog prototipa mobitela koji se mogao nositi i držati u ruci. Znanstvenici u Motoroli su razvili prototip koji je težio 1,1 kilograma, bio nešto veći od 23 centimetra u visini te je mogao izdržati razgovor od tek 30 minuta, dok mu je za punjenje bilo potrebno čak 10 sati. Upravo je taj izum, iako se sada čini smiješnim u usporedbi sa današnjim standardima mobitela, označio početak ere mobilnih telefona. Nakon tog izuma dolazi do daljnjeg razvijanja tehnologije prijenosnih telefonskih uređaja i razvoja bežične komunikacije.

Prva generacija mobitela bila osposobljena samo za govornu (glasovnu) komunikaciju, uz uporabu analognih modulacijskih postupaka i uz postupno uvođenje digitalne signalizacije. Dolaskom druge, u cijelosti digitalne generacije, koja se komercijalizirala tijekom 1993., mobitel je kao krajnji korisnički uređaj postao sredstvo za razmjenu informacija koje nisu samo govorne nego i podatkovne, tj. mogu se slati tekstovne poruke (SMS, engl. Short Message System), postoji mogućnost pristupa Internetu i izmjene elektroničke pošte. Mobitel je ubrzo postao vrlo popularan, tako da se već u ožujku 2000. broj korisnika nepokretne i pokretne telefonije u svijetu izjednačio. [1]

Treća generacija mobilnih sustava donosi početkom 21. st. i dodatnu, multimedijsku dimenziju (razmjena slikovnih sadržaja). 1997. godine je zabilježena prva mobitelom uslikana i podijeljena fotografija. Da bi već do 2006. godine više od polovice mobilnih uređaja imalo ugrađenu kameru. Nakon toga nije bilo povratka i kamera u mobilnim uređajima više nije bila povlastica već je postala standard. Kamere koje se danas ugrađuju u mobilne uređaje po svojoj rezoluciji ne zaostaju za profesionalnim fotoaparatima, ali zaostaju sa veličinom senzora zbog nastojanja da se proizvedu što manji i tanji mobiteli.

Sama pojava kamera u lako prijenosnim uređajima poput mobitela dovela je do mnogih promjena. Najveći utjecaj imala je na povezanost i društvenu interakciju. Novosti iz svijeta nikada nisu bile dostupnije te su kamere od svih ljudi učinile potencijalne novinare te su već poslužile u dijeljenju mnogih značajnih vijesti u svijetu. Neke od njih koje su zabilježene kamerom na mobilnom telefonu su primjerice potres u Indijskom Oceanu 2004. godine kao prvi veći događaj gdje se po prvi puta javljaju i u većem broju angažiraju obični ljudi kao reporteri. Potom pogubljenje Iračkog diktatora Sadama Husseina iz 2006. godine kao i Irački prosvjedi iz 2009. godine te mnogi drugi. Dijeljenje vijesti nikada nije bilo lakše i sve je to omogućio razvoj mobilne kamere koji i dalje ne zastaje već se razvija sve više. [2]

3. DIJELOVI KAMERE MOBITELA

Pri opisu kamere mobitela dotaknuti ćemo dvije najvažnije komponente, a to su senzor i objektiv tj. sustav leća. Radi kompaktnosti i lakšeg sastavljanja komponenti u tvornicama, a i same zamjene dotičnih dijelova u slučaju kvara, senzor i objektiv sjedinjeni su u jednu komponentu. Ta komponenta je uglavljena između kućišta i matične ploče mobitela, a na matičnu ploču spojena je plosnatim kabelom.

3.1. SENZOR

Senzor je dio kamere mobitela koji nam omogućava zabilježiti sliku. Po svojoj strukturi to je složeni integrirani krug koji se sastoji od foto detektora, sitnih jedinica koje zabilježavaju svjetlosni signal tj. svjetlost koja pada na fotodetektor. Iznad foto detektora se nalazi Bayerov uzorak tj RGB filter matrica. Taj filter propušta 50% zelene te po 25% crvene i plave komponente upadnog svjetla.

Slika 1. Bayerov filter

U pravilu, za mobitele danas se u senzorima koristi CMOS (complementary metaloxide-semiconductor) tehnologija. Razlog tome je naravno financijski aspekt na koji su najviše fokusirani proizvođači mobitela. Pa će tako zbog praktičnije i jeftinije proizvodnje, proizvođači u svoje uređaje prije ugraditi CMOS nego CCD senzor. CMOS senzori isto tako troše i do sto puta manje energije za svoj rad. Zbog svoje strukture i tehnologije u mogućnosti su izvesti obradu slike, smanjiti šum te izvršiti analogno-digitalnu pretvorbu što kod CCD senzora nije slučaj.

Slika 2. Dijagram CCD senzora

Zahvaljujući brojnim mogućnostima CMOS senzora, ne postoji potreba za dodavanjem drugih električno-digitalnih sklopova. To itekako ide na ruku inženjerima koji projektiraju mobilne uređaje pri čijem projektiranju je potrebno staviti puno komponenata u jako mali prostor kućišta. Najčešća veličina senzora u mobitelima danas je 1/3′′.

3.2 KAKO TO RADI CMOS SENZOR?

Pojedini fotodetektor odgovara jednom pikselu na slici. Svaki od tih fotodetektora registriraju energiju fotona koji padaju na njega. Taj analogni signal se pojačava te pretvara u digitalni kako bi se dalje mogao procesirati. Za dobivanje slike u boji zaslužan je već prije spomenuti Bayerov uzorak te interpolirani softverski algoritam koji stvara konačni zapis slike u boji. Ta digitalna informacija se dalje šalje na radnu ili internu memoriju mobitela. Veličina piksela kod mobitela najčešće se nalazi u intervalu od 1-2 mikrona (µm)bilo to u horiznotalnom ili vertikalnom smjeru, a svojom veličinom opisuje te u konačnici odgovara pojedinom fotodetektora senzora. Logično razmišljajući, što je veći piksel to je veća količina svjetlosti koja može pasti na njega. Mobiteli čiji senzor ima veće fotodetektore dati će bolje rezultate pri mračnijim uvjetima fotografiranja. Uzmemo li na primjer senzore veličina 1 i 1.4 mikrona, dobivamo da je površina prvog senzora 1 µm² dok kod drugog površina iznosi 1.96 µm². Skoro duplo veća površina omogućava mu da zabilježi gotovo duplu količinu svjetla.

3.3 OBJEKTIV Objektiv se sastoji od sustava leća čiji je cilj fokusirat svjetlo na senzor kako ono ne bi padalo na isti pod raznim kutovima. Leće mogu biti izrađene od plastike ili stakla, a svaka od njih ima određeni zadatak pri sabiranju i lomu upadnih svjetlosnih zraka. Kod staklenih leća dobiti ćemo bolje rezultate pri fotografiranju, a iste se nalaze u skupljim mobitelima. Kod mobitela koji imaju auto fokus, zadnja leća se pomiče bliže ili dalje od senzora kako bi se dobila fokusirana fotografija. Udaljenost od leće do senzora odgovara duljini koja nam je poznatija kao žarišna duljina. Kratka žarišna duljina odgovara širokokutnom objektivu koji ima mogućnost malog povećanja i obratno. Kod mobitela se u pravilu koriste širokokutne leće i mali senzori. Kod DSLRa leće su izrađene od stakla, dok kako je već navedeno u mobitelima leće mogu biti najčešće od plastike te nešto rjeđe od stakla.

Slika 3. Sustav leća OnePlus Two mobitela

4. DODATNA OPREMA 4.1 OBJEKTIVI Jedan od primjera objektiva za kamere na mobilnim telefonima je Carson LensMag ML-415. Riječ je o setu objektiva koji se sastoje od dvije leće sa povećanjima od 10 puta i 15 puta. Kako bi se učvrstili na smartphone koriste se snažni magneti koji osiguravaju njihovu stabilnost. Objektiv za mobitel Carson MicroMax Plus MM-240 Microscope pretvara mobitel u digitalni mikroskop. Snažno povećanje od 60 do 100 puta omogućava jednostavno snimanje fotografija i videa pametnim telefonom, dok ugrađeno LED svjetlo pruža jasnu i čistu snimku promatranog objekta.

Slika 4. Prikaz objektiva za mobitel

Objektiv za mobitel Carson HookUpz IC-418 uključuje HookUpz™ adaptera kojim se brzo i jednostavno postavlja CloseUp™ Monocular objektiv. Omogućava korisnicima da približe akciju, pejzaže ili detalje i tako zabilježe zanimljive fotografije ili video isječke. Fokusirati se može ručno ali i koristeći autofokus pametnog telefona.

Slika 5. Prikaz objektiva za mobitel Carson HookUpz IC-418

4.2 STATIVI Također kao dobra oprema za fotografiranje je i stativ da bi se smanjila mogućnost trzajeva prilikom samog fotografiranja. Kao jedan od primjera naveden je stativ Joby GripTight GorillaPod Stand za pametne telefone koji omogućuje da se stabilizira pametni telefon. Omogućuje snimanje prekrasnih fotografija i videa koristeći ugrađenu kameru. Također je idealan za gledanje multimedijalnih sadržaja. GripTight GorillaPod Stand pristaje na sve modele iPhone i većinu Android i Windows smartphone-a sa ili bez zaštitnog kućišta ili maske. Stativ ima preko 24 pomična zgloba koji je moguće savijati i potpuno zakretati, tako da se može snimati gotovo bilo gdje.

Slika 6. Prikaz objektiva za mobitel

4.3 OSTALA OPREMA

Čak i u današnje digitalno doba dobro je imati fizičku fotografiju zato bi još kao dodatnu opremu naveli i printer Fujifilm Instax Share Smartphone. Ovaj printer će ispisati slike s vašeg pametnog telefona ili tableta bio on IOS ili android operacijski sustav. Jedna baterija može ostvariti i do 100 ispisa fotografija prije nego što ju je potrebno zamijeniti.

Slika 7. Primjer Fujifilm printera za mobilne telefone

5. MOBILNE APLIKACIJE Kako se kamere na mobilnim uređajima po svojim specifikacijama i tehničkim mogućnostima sve više približavaju profesionalnim foto aparatima tako se javljaju i aplikacije koje prate njihov razvoj i odgovaraju zahtjevima korisnika te im omogućavaju bolju i kvalitetniju reprodukciju fotografija. Razvijaju se aplikacije za mobilne sustave koje omogućavaju postizanje efekata koje mobilna kamera nije sama u mogućnosti proizvesti.

U nastojanju da se pruže bolje i kvalitetnije fotografije do danas se razvilo na tisuće aplikacija koje se nude korisnicima. Neke od njih pružaju različite filtre i efekte prilikom fotografiranja, neke nude podešavanje samih postavki kamere i potpunu manualnu kontrolu, dok su neke orijentirane na reprodukciju različitih tehnika snimanja. Sve razvijene sa istim ciljem. Približavanje doživljaja fotografiranja sa mobitelom onom fotografiranja sa foto kamerom. Kako bi dočarali što se sve u današnje vrijeme može postići sa mobilnim aparatom odabrali smo nekoliko mobilnih aplikacija te proučili njihov princip rada.

5.1 MANUAL CAMERA

Manual Camera je trenutno prva rangirana aplikacija na Google Play store-u u kategoriji fotografije. Riječ je o aplikaciji namijenjenoj mobilnim uređajima sa Android operativnim sustavom. Aplikacija omogućava potpunu kontrolu nad kamerom mobilnog uređaja baš kao i na foto aparatu. Pa tako upotrebom aplikacije samostalno možemo podesiti brzinu okidanja, ISO osvjetljenje, bijeli balans i žarišnu daljinu.

Slika 8. Prikaz sučelja aplikacije Manual Camera

5.2 PRO HDR CAMERA

HDR fotografija je tehnika kojom se kombiniraju različito eksponirane fotografije istog motiva kako bi se stvorila jedna fotografija proširenog dinamičkog raspona. Za postizanje HDR fotografije najbolje je koristiti stativ kako ne bi došlo do pomicanja fotoaparata. Snimaju se 3 fotografije, pri čemu je jedna fotografija podeksponirana, jedna normalna i jedna preeksponirana.

Riječ je o aplikaciji koja nudi postizanje visokog dinamičkog raspona te time omogućava korisnicima ostvarivanje kvalitetnijih fotografija. Kao i kod prave HDR fotografije aplikacija poravnava i potom spaja preeksponiranu, normalnu i podeksponiranu fotografiju i stvara jednu fotografiju. Osim automatskog moda, aplikacija nudi i manualni mod u kojem omogućava da se samostalno namjeste razine ekspozicije prilikom ostvarivanja fotografija.

Slika 9. Prikaz manualnog moda HDR kamere

5.3 LAPSE IT Još jedna od aplikacija koja omogućava korisnicima „camera phone-a“ nešto što im inače ne bi bilo moguće ostvariti ili bi bilo jako teško. Riječ je o aplikaciji kojom je moguće ostvarivati Timelapse i Stop Motion animacije na mobilnom uređaju. Aplikacija nudi manualno postavljanje ekspozicije, fokusa i bijelog balansa. Omogućava postavljanje automatskog početka i kraja snimanja kao i kontrole intervala okidanja fotografija koji može varirati od mili sekunde do sati.

Timelapse fotografiranje je kinematografska tehnika kod koje se snima scena koja se sporo mijenja kroz neki određeni vremenski period sa fiksnim, jednako određenim vremenskim intervalima. Riječ je o pasivnoj tehnici snimanja kod koje se ne utječe na objekte koje se snima. Sa druge strane Stop motion fotografija je aktivna animacijska tehnika kod koje se manipulira objektom koji se snima tako da se namještena situacija fotografira, potom se objekt pomiče te se ponovno fotografira. Slaganjem fotografija u niz postiže se privid kretanja. Kod stop motion animacije vremenski period nije fiksan.

Kod snimanja Timelapse animacije aplikacija radi na principu da se postavi vremenski interval u kojem će mobilni uređaj okidati fotografije te se postavi željena rezolucija fotografija. Kako bi ostvarene fotografije bile ujednačene potrebno je učvrstiti mobilni aparat i učiniti ga statičnim. Kada je snimanje fotografija završeno mobitel sam spaja fotografije i stvara video zapis koji potom možemo dodatno uređivati ukoliko se pokaže potreba za time.

Slika 10. Prikaz sučelja za izradu Timelapse animacije

5.4 TILT-SHIFT CAMERA

Tilt-Shift tehnika fotografiranja je tehnika pri kojoj se korištenjem pomično-nagibnih objektiva stvara privid minijature kod snimljenih objekata. Aplikacija nudi postizanje jednakog efekta. Pružajući korisniku kontrolu nad točkom fokusa, područjem i veličinom fokusiranog područja, zasićenjem boje i radijusom područja koje će biti mutno na fotografiji stvara se privid minijature.

Slika 11. Primjer fotografije uz Tilt-Shift Camera Aplikaciju

6. IZRADA FOTOGRAFIJA Pri izradi izradi fotografija za praktični dio seminara koristili smo mobitel OnePlus 2. Mobitel posjeduje OmniVision OV 13860 senzor sa 13 megapiksela. Veličina senzora je 1/2.6" te otvorom zaslona f/2.0. Mobitel je u mogučnosti snimati 4K fotografije isto kao i slow motion video (720p). Za razliku od suparničkih mobitela u istoj klasi (Samsung S6 i LG G3) koji oboje posjeduju 13MP senzor, pri slikanju sa OnePlus 2 imati ćemo manji šum na slici posebno pri uvjetima slabijeg osvjetljenja.

Slika 12. Mobilni uređaj OnePlus 2

6.1 ČISTOĆA SLIKE

Prvi korak bio nam je provjera čistoća i jasnoća slika koje smo ostvarili kako bi usporedili može li se jačina kamere nositi sa profesionalnim kamerama. Jačina kamere od 13 mega piksela koja se nalazi na mobitelu je nešto slabija u odnosu na jačinu fotoaparata koji u pravilu imaju 16 mega piksela i više.

Slike 13-14. Primjer fotografija ostvarenih mobitelom

Pokazalo se kako nema značajnije razlike u čistoći i kvaliteti same fotografije. Zaključak je da je razlika u mega pikselima koja postoji zanemariva te da ona nije glavni nedostatak današnjih mobitela u svojstvu kamere.

Slika 15. Prikaz fotografije sa podešenom dubinskom oštrinom

Sljedeći korak je bio provjeriti kakvu kontrolu nudi mobitel i njegova kamera u smislu mijenjanja dubinske oštrine. Mobilni uređaj sam nudi mogućnost mijenjanja postavki otvora zaslona te mu za to nije potreba dodatna aplikacija. Iz priloženog primjera možemo zaključiti kako je i taj zahtjev fotografije zadovoljen. Samim time korisnicima mobitela u službi kamere nudi se više mogućnosti u ostvarivanju fotografija.

6.2 WHITE BALANCE

Slike 16-20. Prikaz slika sa ručnim podešavanjem kontrasta bijele boje redom(Cloudy, Daylight, Auto, Fluorescent, Incandescent).

Ovim primjerom željeli smo prikazati da današnji mobilni aparati nude naprednije opcije nego li su prije. Jedna od njih je i podešavanje bijelog balansa ovisno o uvjetima u kojima fotografiramo. Fotografije postignute na otvorenom prostoru pod danjim svijetlom su pokazale najstvarnije rezultate kada je kontrast podešen na 'Daylight'. Fotografije ostvarene mobilnim fotoaparatom mogu se uspoređivati sa slikama ostvarenim fotoaparatom. Razlika je u manjem broju opcija. Za razliku od fotoaparata koji nude sedam podešenja white balance-a mobilni uređaj koji smo mi koristili nudio je samo pet. Za uvjete kao što su sjena i bljeskalica nije bilo postavki.

6.3 HDR FOTOGRAFIJA

Slika 21. Prikaz spajanja 3 fotografije u HDR

Još jedna od novosti koja dodatno prikazuje napredak kamera i opcija kamera na mobilnim telefonima je mogućnost izrade HDR fotografija. Kao što smo već spomenuli izrađuju se brojne aplikacije koje bi reproducirale tehnike snimanja dostupne sa profesionalnim fotoaparatima. Jedna od njih je i HDR fotografija.

Slika 22. Krajnji rezultat spajanja 3 fotografije

Kako bi provjerili kakvi su rezultati HDR fotografija ostvarenih mobilnim uređajem napravili smo nekoliko primjera. Fotografije su rađene tako što smo ručno postavljali postavke ekspozicije. Nakon što smo napravili tri fotografije istog motiva od čega je jedna bila podeksponirana, jedna normalna i jedna preeksponirana prebacili smo ih na računalo te ih potom putem web stranice 'fotor.com' spojili u HDR fotografiju. Riječ je o web stranici ali i mobilnoj aplikaciji koja nudi besplatno stvaranje HDR fotografija.

Što se tiče kvalitete samih fotografija razlike nije bilo. Čistoća fotografije ne odstupa od one postignute fotoaparatom. Međutim aplikacija i program koji smo koristili nudi mnogo manje opcija od standardnih programa za izradu HDR fotografija. Međutim rezultat se vidi ponajprije na oblacima koji su izraženiji na HDR fotografiji u odnosu na normalno eksponiranu fotografiju. Prema tome mogli bi reći kako je moguće ostvariti HDR fotografiju i mobitelom, ali za više mogućnosti i profesionalnije izrađene slike preporučamo njihovu izradu sa fotoaparatom.

7. BUDUĆNOST MOBILNIH KAMERA U tehnologiji nema perioda mirovanja. Sasvim sigurno mobilne tehnologije, pa samim time i mobilne kamere će nastaviti svoj napredak. Povećavajući svoju rezoluciju, smanjujući svoju cijenu i povećavanjem svoje dostupnosti. No osim toga razvijaju se i druge tehnologije kojima se nastoji popraviti nedostatke koji trenutno postoje. Predviđa se razvoj mobilnih kamera snažnijih od DSLR kamera. Trenutne kamere su ograničene lećama koje koriste. Kako bi postigli oštriju sliku leće bi trebale biti deblje što bi rezultiralo punijim bojama i oštrijim objektima na fotografijama. Trenutno deblje leće rezultiraju sa zadebljanjima na mobilnim aparatima, međutim čini se kako bi i to uskoro moglo biti stvar prošlosti i time ujednačiti tehnološke mogućnosti mobitela sa onima DSLR kamera. [3]

Osim podizanja same razine kvalitete kamera koje se ugrađuju u mobilne telefone, radi se i na razvoju kamera koje bi se mogle rotirati. U Aziji mobilni telefoni sa kamerama koje se mogu pomicati ili rotirati postaju sve popularniji. Primjeri takvih telefona dolaze od „Oppo“ proizvođača karakterističnog za Azijsko tržište te tako razlikujemo modele telefona Oppo N1 i Oppo N3 modele sa rotirajućom kamerom. [4]

8. ZAKLJUČAK Kao što možemo vidjeti kamere ugrađene u mobilne aparate su značajno napredovale zadnjih desetak godina. Od svoje pojave kada su bile tek siromašne svojom kvalitetom pa do danas kada ostvarene fotografije kvalitetom pariraju profesionalnoj fotografiji. Zanimljivo je promatrati razvoj i razmišljati gdje su granice. Hoće li tehnologija toliko napredovati da će mobilne kamere u potpunosti zamijeniti foto aparate? Kvalitetom i mogućnostima fotografije sve manje odstupaju jedne od drugih. Hoće li uskoro doći dan kada ćemo foto aparate promatrati kao stvar prošlosti? Trenutno kamere na mobitelima se još uvijek nisu u mogućnosti mjeriti sa kamerama fotoaparata pa se stoga takva budućnost ipak ne čini tako bliskom.

LITERATURA [1] http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41427 [2] https://en.wikipedia.org/wiki/Camera_phone [3]http://www.makeuseof.com/tag/5-camera-technologies-will-change-way-takepictures/ [4]http://www.phonearena.com/news/This-Spinner-Windows-Phone-concept-handsetproposes-a-swivel-camera-and-aluminum-body_id63334

Suggest Documents