Besplatno/Free

Januar/January 2007

Picture: Zurich, Switzerland

Nikola Špirić mandatar B-H vlade BiH primljena u PfP i CEFTA Intervju: Milorad Dodik Feljton: Raspad Jugoslavije Predstavljamo Lisabon

komentar

4166 Buford Hwy., Suite 1118 - H16 / Atlanta, GA 30345 (K∆ b≈n Atlanta Farmers Market) Office (404) 325-3320 • Fax (404) 325-3420 • email: [email protected] Open 7 days a week : 9:00 am - 8:00 pm

❖❖❖

Thank you for your confidence in selecting us to provide you the services such as Income Tax Services, Accounting, Bookkeeping, Insurance Services, Mortgage and Related Services. Franklin Accounting has been one of the Fastest growing services company for the last 21 years. We are committed to excellence when it comes to your tax matters. Our skilled and professional staffs work diligently with the latest tax law to maximize your tax savings.

Income tax preparation for all states Accounting and bookkeeping) SALES TAX - payroll - W2 - form 1099 forming/filing partnership - corporation LIMITED LIABILITY COMPANY (LLC) NEW BUSINESS TAX & CORPORATION CONSULTATION HEALTH - LIFE - DENTAL INSURANCES IRA - 401K - RETIREMENT

Member of: National Society of Accountants National Society of Public Accounts National Society of Tax Practitioners National Society of Tax Professionals Georgia Association of Public Accounts



Franklin (CıÈng) Ly EUROPA

JANUAR 2007

sadržaj

U ovom broju: 4 Bosna i Hercegovina Dogovoreno formiranje vlade

8 Ekonomija

Izgradnja autoputa 5c do 2017. godine

12 Intervju

Milorad Dodik - premijer RS

14 Evropa

Rumunija i Bugarska u EU od 1. januara

16 Feljton

22 Evropski gradovi

Zašto se raspala Jugoslavija Vasil Tupurkovski

Lisabon

22 Evropski gradovi Predstavljamo Lisabon

26 Sport 28 Automobili Novi Audi TT

30 Nauka 31 Tehnika 32 Film 34 Muzika 35 Kultura John Lennon

Svim čitaocima pravoslavne vjeroispovijesti želimo sretan i čestit Božić

36 Zanimljivosti

Gregorijanski kalendar

40 Mozaik 42 Horoskop 43 Zabava 46 Oglasi 47 Servisne informacije JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO



bosna i hercegovina Dogovoreno formiranje vlasti u BiH

Većinu čine SDA, SBiH, SNSD, PDP, oba HDZ-a i Radom za boljitak P

redstavnici sedam stranaka su na sastanku s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem održanim 3. januara postigli sporazum o formiranju vlasti na nivou BiH. Parlamentarnu većinu čine: Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, HDZ 1990, Partija demokratskog progresa (PDP) i Narodna stranka Radom za boljitak. Nakon što je potpisan dogovor o parlamentarnoj većini i rasporedu mjesta u Savjetu ministara BiH, dogovoreno je da se nastavak konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održi 11. januara ove godine. Za mandatara Vijeća ministara je izabran Nikola Špirić, kandidat SNSD-a, stranke Milorada Dodika. Nakon što mu je povjeren mandat, Špirić je izjavio da će prioritet u njegovom radu biti ubrzanje puta BiH ka Briselu i Vašingtonu. “Prije svega mislim na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Moramo uraditi sve da što prije dobijemo status kandidata za punopravno članstvo u EU, tako da nas čeka mnogo obaveza. Dolazi vrijeme u kojem će Savjet ministara morati mnogo više da radi, a manje da priča”, dodaje Špirić.

Dogovoreno je da uz mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Srbima pripadnu ministarske pozicije u Ministarstvu civilnih poslova BiH i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Predstavnici SNSD-a i PDP-a tek će uz konsultacije s mandatarom u narednim danima odlučiti koju će ministarsku funkciju preuzeti članovi njihovih partija.

Ko je novi mandatar vlade? Nikola Špirić rođen je 4. septembra 1956. godine u Drvaru. Srednju tehničku školu i Ekonomski fakultet završio je u Sarajevu. Po završetku fakulteta, do 1992. radio je kao istraživač na sarajevskom Ekonomskom institutu. Magistarski rad i doktorsku disertaciju branio je iz oblasti monetarnih i javnih finansija. Od 1992. godine radi na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kao profesor na predmetu monetarne i javne finansije. Od 1999. do 2006. obavljao je različite političke funkcije na nivou BiH. Član je Glavnog i Izvršnog odbora SNSD-a.

“Nakon što smo prvi put samostalno organizovali izbore, samostalno smo i postigli dogovor o formiranju vlasti i programskim ciljevima, što znači da je u BiH moguć kompromis”, kazao je Radmanović i dodao da time treba da budu zadovoljni i učesnici u ovim razgovorima, ali i svi građani BiH. Radmanović je rekao da su resori u Savjetu mini

stara BiH podijeljeni po nacionalnoj pripadnosti, a ne po strankama ili imenima kandidata.

Kako je potvrđeno nakon sastanka, hrvatski predstavnici biće na čelnim pozicijama u Ministarstvu pravde BiH i Ministarstvu finansija BiH, što će pripasti HDZ-u BiH, dok će na čelu Ministarstva transporta i komunikacija iz reda hrvatskog naroda biti predstavnici HDZ-a 1990. Stranka za BiH i SDA treba da dogovore raspored u četiri ministarstva namijenjena Bošnjacima i to: Ministarstvo spoljnih poslova, Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica, Ministarstvo bezbjednosti i Ministarstvo odbrane BiH. Beriz Belkić, potpredsjednik SBiH, kazao je da to još nije dogovoreno. Prema nezvaničnim informacijama, Stranka za BiH zainteresovana je za ministarska mjesta u oblasti spoljnih poslova i odbrane.

Dogovoreno je da prvi predsjedavajući u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH bude Beriz Belkić iz Stranke za BiH, a zamjenici će biti Niko Lozančić iz HDZ-a BiH i Milorad Živković iz SNSD-a. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, kazao je da će rukovodstvo Doma naroda, kada su Hrvati u pitanju, biti određeno po broju mandata u ovom domu. Na rukovodećoj poziciji u ovom domu bh. parlamenta biće Sulejman Tihić iz SDA i Mladen Ivanić iz PDP-a.

EUROPA

JANUAR 2007

bosna i hercegovina Nebojša Radmanović u Briselu potpisao Okvirni dokument sa NATO-om

BiH pristupila Partnerstvu za mir Potpisom predsjedatelja Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića na Okvirni dokument, Bosna i Hercegovina je 13. decembra u glavnom sjedištu NATO-a u Bruxellesu i formalno pristupila Partnerstvu za mir (PfP).

D

obrodošlicom i obraćanjem na svečanoj sjednici Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), u kojem su sjedili ambasadori 26 članica Saveza, glavni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer istaknuo je kako je ovo priznanje za do sada obavljene reforme, te da je ovim činom BiH konačno zakoračila iz dejtonske u briselsku eru. Podsjetio je na simboliku 14. decembra kada je prije 11 godina u Parizu potpisan Dejtonski sporazum. Kolektivna sigurnost Scheffer je ponovio navode iz Deklaracije Samita NATO-a u Rigi, kojom Savez želi surađivati sa BiH, ali će nastaviti pratiti ispunjenje njezinih obaveza prema Haškom tribunalu. Radmanović je potom istaknuo kako je ovo prvi, ali najkritičniji korak ka NATO-u i članstvu u Europskoj uniji. “Reformski procesi usmjereni su ka ostvarivanju dva strateška cilja: izgradnju funkcionalnih institucija koje garantuju sigurno i stabilno okruženje za građane i narode BiH te integraciju BiH u Evro-atlantske strukture, prvenstveno NATO i Evropsku uniju. Učinićemo sve da BiH bude stabilan i pouzdan partner,” rekao je on.

li, pitanja su postavili ambasadori Grčke, Nizozemske, Kanade i Turske, a najviše ih se odnosilo na suradnju s Hagom. Glavni tajnik NATO-a izrazio je želju da početkom naredne godine posjeti BiH. U Savez 2009. godine? Obraćajući se novinarima nakon sjednice, Scheffer je kazao kako će se mogućnosti saradnje sa BiH sada značajno proširiti, kako na polju sigurnosne politike, tako i na informiranju javnosti, zaštiti od civilnih nepogoda, sigurnosti granica, znanosti, zaštiti okoliša, gospodarskom razvoju, upravljanju prirodnim resursima, te osposobljavanju BiH da sudjeluje u NATO-ovim mirovnim operacijama i upravljanju krizama. “Ovo ne znači da saradnja s Haškim tribunalom više nije potrebna. Naprotiv! Oko toga smo se predsjednik Radmanović i ja složili”, rekao je Scheffer. Upitan je li realno da BiH postane članica NATO-a 2009. godine, glavni tajnik Saveza je kazao da NATO nikada ne određuje konkretne datume. Za konkretnu godinu Scheffer je rekao da je “rani” termin, te da je put do Saveza dug, a da će njegova brzina ovisiti od same BiH.

“Kao partner s NATO“Ne postoje etnički om želimo razvijati odnose sukobi u BiH”, rekao je u svim oblastima koje će naš novinarima Radmanović. odbrambeni i bezbjednosni “To potvrđuju i reforme, a sistem učiniti primjerenim nadam se da će i članstvo savremenim prijetnjama i u PfP pomoći da se za sva izazovima i faktorom unuvremena zacementiraju ettrašnjeg mira i stabilnosti, Nebojša Radmanović i Jaap de Hoop Scheffer ničke podjele i sukobi.” a istovremeno sposobnim za učešće i doprinos u meBiH prije Crne Gore i Srbije đunarodnim mirovnim naporima u sistemu kolektivne bezbjednosti. U tom svjetlu, potvrđujem našu opredijeŠefovi država i vlada članica NATO-a poziv priljenost za punu saradnju s Haškim tribunalom i predustupanja PfP-u na svom su Samitu u Rigi uputili BiH, zimanje svih mjera za privođenje pravdi osumnjičenih Crnoj Gori i Srbiji, čiji su čelnici istog dana potpisati za ratne zločine”, zaključio je Radmanović, nakon čega Okvirni dokument. Abecednim redom, nakon svečaje uslijedilo potpisivanje dokumenta. nog sastanka NAC-a upriličenog za BiH, uslijedila je U zatvorenom nastavku sjednice uslijedile su čestitke i pitanja pojedinih ambasadora. Kako smo doznaJANUAR 2007

jednaka procedura za izaslanstvo Crne Gore, pa za delegaciju Srbije.

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO



bosna i hercegovina Milorad Dodik, premijer RS:

Doris Pack nije dobrodošla u RS P

remijer Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio da traži da Europski parlament “zbog laži” koje je iznijela zastupnica tog parlamenta Doris Pack, formira komisiju koja bi ispitala na koji način su trošene pare iz europskih fondova koje je on prilikom izbora za premijera 1998. godine dobio.

ma Europskom parlamentu, “jer do sada nisam mogao da vjerujem da u tom parlamentu može da sjedi neko ko može da laže”.

Dodao je da je Pack uvijek slušala jednu stranu u BiH, te spomenuo i činjenicu da je ona prilikom posjeta Milorad Dodik uvijek išla u posjetu banjalučkom biskupu Franji Komarici, “te da su se Dodik je optužio Pack da u potu, na neki način skupljale negativne informacije i stesljednje vrijeme potpuno neselektivno, nekorektno i kla je pogrešnu predstavu što se ovdje dešava”. tendenciozno prikazuje situaciju u BiH, a posebno u “Neću dozvoliti da mene omalovažava, to što su RS-u. drugi to dozvolili neka je njima na čast”, kazao je en“To je prevršilo svaku mjeru, posebno u njenim titetski premijer i ponovio da “Doris Pack nije dobro nastupima na Europskom parlamentu gdje je našla za došla u RS, te da je ne želi da vidi niti sretne u životu”. potrebu da, u svom stilu, bez ikakvih argumenata, naNaveo je da on ne može proglasiti Pack personom padne i Vladu RS-a i mene osobno, te iznese niz lažnih non grata, ali da je kazao da je “potpuno nepristojno optužbi koje, apsolutno ne stoje i nisu dostojne jednog da jedna dama u tim godinama, uzme za shodno da za europskog parlamentarca”, kazao je Dodik u izjavi nokatolički Božić, koji ona slavi, iznese niz laži i nearguvinarima u Banjoj Luci. mentiranih ocjena o Vladi RS-a, reformi policije, trošeDodao je da će ovo promijeniti i njegov odnos prenju europskih para”.

Doris Pack: Ustav BiH mora se mijenjati Zastupnica u Evropskom parlamentu Doris Pack ocijenila je da se Ustav Bosne i Hercegovine mora mijenjati, ali tako da javnost ima uvid u taj proces, i upozorila da promjene Ustava moraju biti kvalitetno urađene “kako bi se izbjeglo gubljenje vremena”. Osvrćući se na promjene Ustava BiH, ona je istakla da “u novom parlamentu nema većine dovoljne za usvajanje amandmana dogovorenih početkom ove godine”. Doris Pack je rekla da način na koji su promjene Ustava BiH vođene prošle godine, “polutajno i u žurbi, nije dobar” i izrazila nadu da će se tim pitanjem baviti visoki predstavnik, političari, znanstvenici, civilno društvo. Ocijenila je da bi ostanak takozvanog entitetskog glasovanja u parlamentu, mogao postati mehanizam za opstruiranje bilo kakvog rada Parlamenta. Doris Pack se osvrnula na izborni slogan Stranke za BiH pod nazivom “100 posto BiH” kojim se, kako smatra, implicira ukidanje Republike Srpske. “Svi znaju da je Dayton stvorio takvu situaciju i nitko u BiH, a ni kod nas, ne može uništiti entitete. No, bitno je da država 

funkcionira i to je moguće uz postojanje entiteta koji moraju biti spremni prepustiti neke ovlasti državi”, izjavila je Doris Pack. Ocijenila je da ni reforma policije nije provedena u skladu sa sporazumom koji su svi prihvatili, jer “premijer RS Milorad Dodik nije spreman poštovati ono što je obećao i potpisao”.

Doris Pack Prema njenim riječima, neprihvatljivo je da se prijeti referendumom o otcjepljenju RS ukoliko Kosovo dobije nezavisnost. “Dodikova i stranka Harisa Silajdžića, za koje smo mislili da su pragmatične, ponašale su se tijekom kampanje vrlo nacionalistički. Ne znam mogu li one sada promijeniti takav stav. A to se mora dogoditi ako njih dvojica žele da BiH napreduje”, rekla je Doris Pack.

EUROPA

JANUAR 2007

bosna i hercegovina

Doček Nove godine u BiH Glavne ulice Sarajeva bile pune u ponoć * Na centralnoj pozornici na Vlašiću Splićanin Dino zaprosio djevojku Željku * Mostarce zabavljao “Mostar Sevdah Reunion”

S

tanovnici Bosne i Hercegovine Novu godinu dočekali su na različite načine. Oni malo imućniji najluđu noć proveli su u hotelima i restoranima, a mladi u kafićima, na organiziranim zabavama na otvorenom... Bh. prijestonica podsjećala je na pravu evropsku metropolu. Glavne ulice u Sarajevu, Titova i Ferhadija, u ponoć su bile pune kao da niko nije bio kod kuće. Na centralnom dočeku ispred Skenderije okupilo se hiljade građana koji su uz Hendu, Halida Bešlića i Harija pjevali - dok su imali glasa. Najbolje želje Spektakularno je bilo i na Vlašiću gdje su i ove godine dominirali gosti iz Dalmacije i Srbije. Ipak, najviše pažnje privukli su Dino i Željka iz Splita. Tačno u ponoć Dino je na pozornici zaprosio svoju djevojku. Banjalučani su Novu godinu dočekali na Trgu Krajine, uz muzički program i veliki vatromet u ponoć. U 2007. godinu ušli su uz slogan “Banja Luko, od zlata jabuko”, te zvuke valcera i najbolje želje koje je u ponoć uputio gradonačelnik Drago Davidović, poželjevši da se najveći grad manjeg bh. entiteta razvija, bude još ljepši i bogatiji. Na Španskom trgu Mostarci su uz legendarni bend “Mostar Sevdah Reunion” dočekali 2007. godinu. Oni su puna dva sata pjevajući sevdalinke uveseljavali prisutne, a nije izostao ni vatromet koji je upotpunio odličnu atmosferu. Mejdan kao košnica U Tuzli je najveselije bilo u dvorani Mejdan koja je bila puna kao košnica. Živo je bilo i na Trgu slobode, gdje su Tuzlaci uz muziku i vatromet slavili na otvorenom do kasno u noć. Slavlja je bilo i u Konjicu gdje je noć protekla mirno, a veselilo se u restoranima, kafićima i stanovima uz neuobičajeno mnogo upotrebe pirotehničkih sredstava.

JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO



ekonomija Ministar Branko Dokić otkriva planove gradnje ponuđene

Država učestvuje sa 80 kilometara, gradnja završava 2017. godine A

utoput na koridoru 5c je ekonomski opravdan projekat za Bosnu i Hercegovinu, a pod posebnim uslovima i finansijski isplativ za strane ulagače, ocjena je iz studije izvodljivosti koja je ovih dana dostavljena Vijeću ministara BiH. Uoči zvanične objave dokumenta koji će biti vodilja državi u pregovorima sa stranim investitorima, ministar transporta i komunikacija BiH Branko Dokić je u razgovoru za Oslobođenje otkrio nekoliko mogućih scenarija ponuđenih u studiji izvodljivosti za izgradnju 290,6 (od ukupno 336) kilometara autoputa. Sve zavisi od gradnje Autoput će se graditi u osam odvojenih etapa od 2008. do 2017. godine, a jedan od izglednih scenarija predviđa da bi država trebala napraviti oko 80 km autoputa. Autoput će koštati 6,3 milijarde KM uz milijardu i 71 milion KM za PDV.



Da li nakon povećanja cijene gradnje za 350 miliona KM važi ocjena da je autoput dovoljno ekonomski isplativ za ulagače? “Isplativost je opala za procenat i po, no projekat je i dalje društveno-ekonomski opravdan za BiH, ali i finansijski isplativ za strane ulagače pod određenim uslovima. Finansijska interna stopa povrata zavisiće od scenarija gradnje. Jedan scenarij iz studije izvodljivosti predviđa da država izgradi i ustupi koncesionaru dionicu Kakanj - Vlakovo u dužini od 45 km, pri čemu bi stopa povrata za cjelokupan projekat bila 6,48 posto. Prema drugom scenariju, država bi uz Kakanj - Vlakovo izgradila i dionicu od Johovca do Karuša od 15 km, te od Vlakova do Tarčina od 19,8 km. Država bi, dakle, u projektu učestvovala sa 80 km autoputa, i u tom scenariju strani investitor bi imao stopu povrata od 7,25 posto, što je više od predviđenih kamatnih stopa na kredite. Dakle, ulagačima je u oba slučaja isplativije da ulažu u autoput nego da novac drže u bankama. Re-

EUROPA

JANUAR 2007

ekonomija čene kalkulacije odnose se na davanje koncesije na 30 godina na kompletan autoput te uz oslobađanje koncesionara od PDV u visini od oko milijardu KM.” Da li spomenuti planovi potvrđuju da će država definitivno učestvovati u gradnji značajnog dijela autoputa? Nedavno ste najavili da država planira zatražiti od EU bespovratni zajam u visini trećine potrebnih sredstava za gradnju što je oko milijardu eura. “Prema mišljenju iznesenom u studiji izvodljivosti, realno je očekivati gradnju uz učešće državnog i privatnog kapitala (PPP). Lično cijenim da će država djelimično sudjelovati u gradnji autoputa. Mi ćemo ući u pregovore sa potencijalnim investitorima, ali i paralelno raditi na pripremama za učešće države u gradnji. U fazi pristupnih pregovora za ulazak u EU imaćemo pravo korištenja ISPA fondova koji godišnje iznose preko milijardu eura. Hrvatska je tek ušla u pristupne pregovore i njoj je već odobreno 112 miliona eura. Bugarska je od 2004. za transport iz rečenih fondova dobila po 314 miliona eura, a Rumunija 461 milion eura. Izuzetno skupa gradnja autoputa biće za BiH jak argument da, kada dođe u tu fazu, traži novac iz fonda ISPA.” Postoje li među 20-ak firmi i konzorcija, koji su iskazali interes za koncesionu gradnju autoputa, oni na koje treba ozbiljno računati?

entiteta. Nakon što smo im ustupili dio dokumentacije, FBiH i RS moraju prionuti na posao kako bi što prije obezbijedili građevinske dozvole koje su uslov za izradu glavnog projekta autoputa.” Pripreme za gradnju Ministar Dokić najavio je da se u narednoj godini planiraju završiti sve pripreme za gradnju prioritetnih dionica, što uključuje dobijanje građevinske dozvole i izradu dijela glavnog projekta. Prema studiji izvodljivosti, 2008. bi započela gradnja etape od Donje Gračanice do Kaknja u dužini od 23 kilometra. Dionica bi bila puštena u promet 2011. godine. Od 2009. do 2012. bi se gradilo 59,8 km od Svilaja na sjevernoj graici zemlje do Karuša, te 58 km od južne granice sa Hrvatskom do mjesta Potoci sjeverno od Mostara. Autoput bi od 2013. do kraja 2017. bio “napadnut” na dionicama od Karuše do Donje Gračanice (61 km), te od Jablanice do Potoka (32,2 km) sjeverno od Mostara. Od 2014. do 2017. bi se najviše gradilo i to na dionicama od Vlakova do Tarčina (19,7km), od Tarčina do Konjica (21,1 km), te od Konjica do Jablanice (14,5 km).

Dodikova najava “Na naš poziv se odazvalo nekoliko vrlo ozbiljnih firmi. Konzorcij Strabag-Buik jedini je naveo da je zainteresiran je za cijelu dionicu autoputa kroz BiH. Radi se o firmama koje trenutno rukovode izgradnjom oko hiljadu km autoputa. No, jasniju sliku o njihovim namjerama imaćemo nakon što se upoznaju sa studijom izvodljivosti.” Šta je sa najavama malezijske vlade? “Od toga sam očekivao mnogo više jer su ovdje imali ekskluzivitet.” Milorad Dodik najavljuje gradnju 50-ak kilometara autoputa na koridoru kroz RS, a ministar Branković otkriva da Federacija planira graditi autoput čak do Mostara. Stiče se utisak da entiteti agresivnije rade i da preuzimaju inicijativu od države. “Daj Bože da se njihove najave obistine. Vijeće ministara vodi projekat i stoga je pogrešno tvrditi da smo mi serviseri entiteta. Zapravo, entiteti moraju da rade mnogo žustrije nego do sada. Ne radi se, dakle, o agresivnom radu nego o agresivnoj priči iz JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO



ekonomija

BiH primljena u CEFTA “Pristupili smo CEFTA nakon što je prihvaćen naš zahtjev o uvođenju mehanizma koji nam omogućava zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje. Zemlje potpisnice Sporazuma o proširenju CEFTA uvažile su naše argumente, te prihvatile da imamo pravo uvesti

šta uslijedit će 2010. godine. Rumunski premijer Kalin Popesku Taričeanu na otvaranju konferencije zemalja CEFTA, koja je pod motom “Približavanje Evropi” jučer održana u Bukureštu, izjavio je da je proširenje ove organizacije najznačajniji sporazum u posljednjih 14 godina. “Modernizovani i prošireni sporazum CEFTA nije samo trgovinska inicijativa, već i instrument političke saradnje u perspektivi budućeg pridruživanja zemalja zapadnog Balkana, kao i Republike Moldavije Evropskoj uniji (EU)”, rekao je Taričeanu.

Bosna i Hercegovina je uz još sedam zemalja regije 18. decembra pristupila Centralnoevropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA), potvrdio je Adnan Terzić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, nakon potpisivanja sporazuma o proširenju ove organizacije na BiH, Albaniju, Hrvatsku, Makedoniju, Moldaviju, Crnu Goru, Srbiju i Kosovo/ UNMIK.

Evropski komesar za proširenje Oli Ren istakao je da je CEFTA ambiciozan program za razvoj regiona i za pripremu zemalja regiona na putu ka EU.

određena carinska opterećenja za poljoprivredne proizvode iz susjednih zemalja ukoliko dokažemo da se njihovim uvozom ugrožava naša proizvodnja. Privremena opterećenja mogu biti na snazi do postizanja dogovora o rješavanju problema, koji dovodi do ugroženosti naše proizvodnje”, pojasnio je Terzić.

“Veoma je značajno što je na nedavnom sastanku Evropskog vijeća u Briselu odlučeno da vrata EU ostanu otvorena za zemlje zapadnog Balkana. Rumunija i Bugarska primjer su koji pokazuje da put ka EU vodi i kroz sporazum CEFTA”, naglasio je Ren.

Sporazum o proširenju CEFTA trebalo bi da stupi na snagu u maju naredne godine, do kada treba da ga ratificiraju parlamenti zemalja članica ove organizacije.

Komesar Evropske unije zadužen za pitanja trgovine Peter Mendelson je izjavio da će CEFTA zamijeniti mnoštvo regionalnih sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi jedinstvenim sporazumom koji će potaknuti trgovinu i privući investicije.

“Dogovorili smo se da sporazum stupa na snagu ratificiranjem u nacionalnim parlamentima. Dogovorili smo se da rok za ratifikaciju ne može biti duži od aprila naredne godine. U tom slučaju sporazum će stupiti na snagu u maju 2007. godine”, ističe Terzić.

“Proširena CEFTA će ponuditi stvarne ekonomske koristi svim stranama, ali ona takođe šalje važan politički signal. Tješnji trgovinski odnosi u jugoistočnoj Evropi su osnova za stabilan i rastući prosperitet”, rekao je Mendelson.

Potpisanim sporazumom predviđeno je postepeno ukidanje svih carinskih ograničenja na jedinstvenom tržištu ovih osam zemalja. Potpuna liberalizacija trži-

Članice CEFTA trenutno su Hrvatska i Makedonija, te Rumunija i Bugarska, koje će iz ove organizacije istupiti 1. januara 2007. godine kada ulaze u EU.

n CEFTA članice, n EU članice 1992., 2003. i 2007. sa godinama pristupa, odnosno istupa 2003

1992

10

EUROPA

2007

JANUAR 2007

intervju INTERVJU: Milorad Dodik, premijer RS

Ne bi poštovao odluku o smjeni Ako me OHR smijeni, nijedan organ vlasti u RS neće ih poslušati * Bilo je krajnje vrijeme da se Stranka za BiH i SDA dogovore

M

ilorad Dodik, premijer RS i lider SNSD-a, ustvrdio je da razgovore o ustavnim promjenama treba nastaviti, ali tek poslije usvajanja ustavnih

se usvoji prvi paket amandmana, trebamo ući u razgovore o novim promjenama, sa strankama koje su dogovarale prve ustavne amandmane - rekao je Dodik. Državni nivo

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio da bi svi organi vlasti tog bosanskohercegovačkog entiteta ignorisali eventualnu odluku o njegovoj smjeni.

S obzirom na to da su Stranka za BiH i SDA ozvaničile i potpisale koaliciju, očekujete li brzo formiranje vlasti na državnom nivou?

amandmana, koji su u Parlamentu BiH odbačeni u aprilu prošle godine.

- Spremni smo da odmah potpišemo sve što smo izdogovarali tada, ali da se ništa ne mijenja. Tek kada

12

- Već smo zakasnili, a posljedice toga trpe građani BiH. Pitanje formiranja vlasti je trenutno jedno od glavnih pitanja, a nas iz RS ne interesuje ko će biti sa druge strane. Ako su se Stranka za BiH i SDA dogovorile o zajedničkom učešću u vlasti, onda samo mogu reći da je bilo i krajnje vrijeme da to učine. Mi i dalje ostajemo pri svom stavu da naredni predsjedavajući Vijeća mi-

EUROPA

JANUAR 2007

intervju nistara BiH bude Srbin, a kako je SNSD osvojila najviše povjerenja na izborima, naš kandidat Nikola Špirić trebao bi preuzeti ovu funkciju, ali tek kada bude imao jasno definiranu parlamentarnu većinu. Stranka za BiH i SDA također su usaglasile stav o reformi policije. Kako gledate na to? - Moj stav o reformi policije je odavno poznat. Nisam vidio, niti me interesuje bilo koja odluka Upravnog odbora Direkcije za reformu policije jer je to nelegitiman organ. Sve odluke koje donesu bit će odbijene od strane RS i tvrdim da je na njih utjecao i Ured visokog predstavnika Evropske unije za BiH. Ipak, vi ne vidite sve ono čega smo se mi spremni odreći, kako bi se reforma policije privela kraju. Zar mislite da je nama iz RS lako pristati na prebacivanje zakonodavne vlasti na državni nivo? Nije, veoma je bolno, ali smo spremni na taj ustupak, koji niko i ne registrira. U medijima su se pojavili navodi, prema kojima će visoki predstavnik za BiH Christian Schwarz-Schilling iskoristiti bonske ovlasti i smijeniti Vas s dužnosti premijera RS. Kako ih komentirate? - Ako OHR donese takvu odluku, tvrdim da je nijedan organ vlasti u RS neće poslušati. Dosta je bilo te prakse i smjenjivanja. Povjerenje da obavljam ovu dužnost nije mi ni dao Švarc-Šiling već građani RS i njima odgovaram za svoje postupke. Ovaj entitet niko ne mora da voli, ali ga mora uvažavati kao i njegove građane. Ako neko misli da to tako može, neka proba i imat će velike probleme. Poreske stope U RS su početkom godine počele primjene Zakona o Razvojno-investicionoj banci, Zakona o porezu na dohodak, te Zakona o porezu na dobit. Šta očekujete od njihove primjene?

Premijer RS Milorad Dodik takođe je izjavio kako podržava zahtjeve za uspostavu hrvatskog entiteta u BiH. Dodik kaže kako je minimum ustavnih reformi “da se BiH definiše kao federalna država u čemu će RS biti jedna federalna jedinica, a ostalo sve zavisi od drugih.” Reakcije hrvatske politike na ovu izjavu su negativne. On je posljednja osoba koja hrvatskim vlastima može savjetovati kako da pomognu bh. Hrvatima, neslužbeni je komentar iz krugova bliskih državnom vrhu. Komentarišući Dodikovu izjavu, profesor mostarskog sveučilišta socijolog Slavo Kukić smatra da je Dodikov motiv da na taj način dovede u pitanje ustavni poredak i da ga vrati ponovo na pozicije devedesetih godina, kako bi preko njega učvrstio RS kao ustavnu kategoriju s jedne strane, a s druge strane to se može ići i u radikalniju formu - da se ponovo može postaviti pitanje mogućnosti egzistiranja BiH.”

- Preko Razvojno-investicione banke RS svu dobit koju budemo ostvarivali usmjeravat ćemo tamo gdje je najpotrebnija. Konkretno, davat ćemo kredite najnerazvijenijim općinama po nižim kamatnim stopama. Potrebno je da još ostvarimo tehničke uvjete, pa da počnemo s radom. Što se tiče poreza na dohodak, prema prvim procjenama, poslodavcima će ostajati godišnje 50 miliona maraka, čime će se stvoriti uvjeti za povećanje plaća i zapošljavanje novih radnika. Taj gubitak u budžetu kompenzirat ćemo Zakonom o porezu na dobit, kojim izbjegavamo dvostruko oporezivanje. JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

13

evropa

Slovenija postala 13. zemlja eurozone Slovenija je prva od novih zemalja članica Europske unije koja ulazi u eurozonu i preuzima euro kao platežno sredstvo.

U

nepunih 20 godina Slovenija je promijenila četiri valute. U posljednjih 15 godina plaćalo se u tolarima prije toga u dinarima, a od jučer Slovenija se pridružila zemljama eurozone. Tolar će biti paralelna valuta još do 15. ovog mjeseca. Velika ušteđevina Veliki broj Slovenaca ima veliku ušteđevinu još iz vremena njemačke marke, a uvođenjem eura uglavnom preračunavaju cijene u markama, što je mnogo lakše, jer je jedan euro dvije marke, dok je preračunavanje jednog eura u tolarima kompliciranije: jedan euro je naime 239,64 tolara, a kada uzmete milion tolara tada je to jedva 4.200 eura. Cijene u eurima i tolarima Zabrinutost da bi uvođenjem eura mogle i porasti cijene proširena je i u Sloveniji. No u tijeku informacijske kampanje za euro izražen je optimizam da promjena valute neće pospješiti inflaciju. Za neke proizvode očekuje se čak i pad cijena. Cijene su još od proljeća prošle godine ispisane u obje valute, nešto većim brojkama u tolarima, a nešto manjim u eurima. Od jučer je suprotno, cijene su sada velikim brojkama ispisane u eurima, a malim u tolarima i tako će biti sve do kraja ove godine. Do kraja prošle godine slovenska je nacionalna banka izdala 450.000 početnih paketa s kovanicama od 12 eura i 52 centa koji su u nekim mjestima kao u Ljubljani nestali sa šaltera za nekoliko sati. To pokazuje da u Sloveniji vlada veliki interes za euro. Prognozira se da promjena valute i prijelaz na euro neće predstavljati velike poteškoće za dva miliona slovenskih građana. Slovenci već dobro upoznati s eurom „Uvođenje eura je povjesni događaj za Sloveniju i uvjeren sam da će se prijelaz na euro odvijati glatko i bez problema, a znam da su Slovenci već dobro upoznati s novčanicama i kovanicama eura“, naglasio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. I zaista, prema anketama 80% Slovenaca poznaju euro, jer slovenski građani putuju mnogo, a mnogi imaju već dugo eure u svojem novčaniku. Prilika za modernizaciju ekonomije

on predstavlja ne samo veliku priliku za Slovence i slovensku ekonomiju već i veliko zadovoljstvo za ostalih 12 zemalja eurozone zbog činjenice što mogu pozdraviti novu članicu i to prvu članicu iz skupine zemalja koje su pristupile Europskoj uniji 2004. godine“, naglasio je povjerenik Joaquim Almunia koji je istakao kako će euro dati veću zaštitu slovenskom gospodarstvu, konkretno manju inflaciju i niže kamate, ali i izazove kako bi se izvukla korist od članstva u eurozini, prije svega kroz modernizaciju ekonomije. Prijelaz na euro bez nostalgije Sadašnja situacija je drukčija nego prije pet godina kada su Njemačka, Italija i Austrija prelazile na euro. Premda poneki Slovenac namjerava sačuvati pokoju novčanicu i kovanicu tolara, ali Slovenci su daleko od nostalgije i situacije koja je vlada prije pet godina kada je „pokopana“ primjerice njemačka marka. Ipak, među stariji osobama postoje osobe kojima je ovo već peta promjena valuta, pa stoga ne iznenađuju pozivi u slovenskom informacijskom uredu za euro i pitanje do kada će vrijediti euro. Na ovo pitanje slovenske vlasti odgovoraju da se nadaju da je ovo zadnja promjena valute.

„Prihvaćanje eura u Sloveniji je veliki događaj, jer 14

EUROPA

JANUAR 2007

evropa

Rumunija i Bugarska slave pristup EU Bugarska i Rumunija su prvog Januara nove godine pristupili Evropskoj uniji. Time se broj članica povećao na 27, a granice Evropske unije su prvi put dostigle region Crnog mora.

S

at prije nego je u Njemačkoj započeo novogodišnji vatromet, na stotine hiljada ljudi na ulicama Bukurešta je slavilo pristup Rumunije Evropskoj uniji. I tamo je također priređen prigodan vatromet. Na binu centralnog univerzitetskog trga, gdje su se nekada održavale anti-komunističke demonstracije i gdje se sada vijori zastava Evropske unije, našao se i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier kako bi Rumunima u ime njemačkog predsjedavanja evropskim Vijećem zaželio dobrodošlicu: “Građani Bukurešta, ja sam njemački ministar vanjskih poslova i dobro došli u Evropsku uniju. Želim vam sretnu novu godinu”. Steinmeier je u Bukureštu također naglasio: “To je također jedan dobar dan za Evropu, jer je pristup Rumunije i Bugarske dalji korak ka prevazilaženju podjela u Evropi, posljedica hladnog rata i konfrontacija nekadašnjih blokova”. Da susjedi Bugari kao i Rumuni neće biti građani druge klase u Evropskoj uniji, to je Steinmeier rekao

JANUAR 2007

već po dolasku u Bukurešt: “Zbog toga sam također ovdje, kako bih signalizirao da su Rumuni imali jednu dugu, tešku i dugu fazu na svom trnovitom putu”. Većina ljudi u Bukureštu je bila radosna, penzioneri, mladi ljudi, djeca. Pri tom je jedna žena naglasila: ”Ne, ja se ne osjećam kao građanka Evropske unije drugog reda, često sam bila u drugim evropskim državama i tamo se nikada nisam tako osjećala. Razlike se prije svega odnose na privredu”. Ova zemlja sa 22 miliona stanovnika, smještena izmedju Crnog mora i Karpata će biti okosnica Evropske unije na Istoku. Predsjednik Traian Besescu je od Rumuna zatražio da po tradiciji dođu se zastavama u rukama. Međutim i njemu samom su krenule suze niz obraze kada se svečano podigla plava zastava Evropske unije sa žutim zvijezdama: ”Mi smo pristupili NATO-savezu da bi dobili sigurnost. Sada ulazimo u Evropsku uniju, čime ćemo osigurati mir i prosperitet”.

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

15

feljton Zašto se raspala Jugoslavija (18)

Nerealistična formula podjele D

obro, ali na tim sastancima se ipak pojavio jedan dokumenat o kome je možda vrijedilo diskutovati. Naime, Kiro Gligorov i Alija Izetbegović su izašli sa prijedlogom da se Jugoslavija organizuje kao država koja bi bila nešto između federacije i konfederacije, naime da Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora budu u nekoj vrsti federacije, a sve zajedno u konfederalnom odnosu sa Hrvatskom i Slovenijom? To je bio nekakav kompromis. Da li vam se taj prijedlog tada činio realnim? TUPURKOVSKI: Znate šta, mi smo u Republici Makedoniji u to vreme imali određeno jedinstvo i dali smo podršku tom pristupu, jer je u pitanju bio i naš predsednik. Formula je bila potpuno nerealistična politički, a pravno neizvodljiva. Politički je bila nerealistična zato što je i dalje zadržavala dominantnu poziciju te nove tvorevine, konfederativne ili bilo kakve, u unutrašnjim i spoljnim poslovima i u odbrani, što je bilo neprihvatljivo za Hrvatsku i Sloveniju, a nije zadovoljavalo ni Srbiju, jer je ona znala da bi putem odre-

Vasil Tupurkovski, član predsjedništva SFRJ iz Makedonije: “Republike su se pripremale, mislim na Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, za događaje koji će se desiti. Također, verujem ubedljivo da su one ukalkulisale i rat. Inače ne bi bilo moguće da razvoj događaja bude takav kakav je bio”.

kon što ga je prokonsultovao sa bosanskim predsednikom. Izetbegovićem? TUPURKOVSKI: Da, s Izetbegovićem. On je imao veliki uticaj i ugled u Republici Makedoniji u to vreme i nije bilo sporno da će dobiti političku Vasil Tupurkovski podršku. Međutim, opet, već je to situacija kada su odnosi u parlamentu nakon izbora bili takve prirode da je on mogao računati na podršku establišmenta, a ne političkih snaga. Političke snage su već bile drugačije političke provenijencije i kad bi to išlo na pravu debatu u parlamentu, ili da se tražio konsenzus, nikada ne bi bio proizveden u Makedoniji. I čini mi se da je to bio nekakav posljednji prijedlog koji je na izvjestan način htjeo da očuva nekakvu čvršću jugoslovensku zajednicu, je li tako?

đenih specijalnih odnosa između četiri republike sa Hrvatskom i Slovenijom izgubila mogućnost na bilo kakav uticaj u toj sferi na te dve republike. Prema tome, politički je to bilo neprihvatljivo za glavne aktere. Zato predlog i nije došao s druge strane nego od strane manjih republika, Makedonije i Bosne i Hercegovine. A pravno, presedan za takvu kreaciju nigde nije postojao. Tako da se to brzo izgubilo i to praktično bez komentara - niko nije govorio previše o tom projektu. A, da li se Gligorov konsultovao s vama, makedonskim rukovodstvom, prije nego što je iznijeo taj prijedlog, ili je iznijeo prijedlog, a vi ste dali podršku?

TUPURKOVSKI: Pa, nikada i nije bilo drugih predloga. On je bio i prvi i poslednji u formalnom smislu i bio je, kažem, nerealističan. To što se radilo u Jugoslaviji, odnosno u Predsedništvu Jugoslavije, u vladi Jugoslavije moglo je imati nešto više snage, posebno vladin program Ante Markovića. Jer, objektivan sudjel i trka sa vremenom su se dogodili između integrativnih potencijala vladinog programa, reforme i poboljšanja ukupnog stanja u Jugoslaviji - što se i dogodilo pod Antom Markovićem - i dezintegracionog potencijala u republikama. Normalno, on je izgubio tu trku, jer u datim istorijskim okolnostima politika je bila jača od ekonomskog razvoja zemlje. EVROPSKE PONUDE se?

TUPURKOVSKI: Gligorov je izneo taj predlog na16

EUROPA

Mislite da Ante Marković nije imao nikakve šanTUPURKOVSKI: On nije imao šanse da dobije tu JANUAR 2007

feljton trku. Zato što je on pravio pogrešne poteze, ili je to prosto bila uzaludna bitka? TUPURKOVSKI: Govorimo o zakonomernom procesu. Već smo se mi nalazili u ambijentu ogromnih istorijskih promena u okruženju i u socijalističkom svetu. Već je to bio zahuktali proces. Mi nismo mogli da budemo izuzetak. Jedino je Čehoslovačka na određeni način bila izuzetak tim što su uspeli da se kulturno dezintegrišu. Mi očigledno do toga nismo došli, iako je bilo pobornika takvih gledanja. Ali, republičke političke garniture, upravo da bi onemogućile ekonomski projekat koji bi možda bio atraktivan za građane, jer na početku i na prvim izborima partija reformskih snaga Ante Markovića, iako jugoslovenska, je relativno dobro prošla u nekim republikama, uključujući tu i Makedoniju. Ljudi su se sjećali dobrog života. TUPURKOVSKI: Tačno. Prethodna godina je bila godina najvećih plata u našim životima i tako dalje i to je imalo određenog uticaja. Ali ne previše, jer dezintegracioni mehanizmi su bili u punoj pari, oni su radili intenzivno u svim republikama, pa i u našoj recimo, u Republici Makedoniji. To nije moglo da bude od većeg značaja. Hoćete da kažete da ekonomija nije imala nikakvu šansu protiv politike i protiv zahuktalog nacionalizma? TUPURKOVSKI: Nije. Ona je bila u kombinaciji, evo, i sa evropskim ponudama, sa jednim motivom koji je mogao, recimo, da deluje u jednoj ekonomski inače orijentisanoj republici kakva je bila Slovenija. Međutim, politički prioriteti su bili već duboko etablirani i tu nekih bitnih promena nije moglo biti. Zatim, značajni faktori, recimo Nemačka posebno, ja sam se u 1991. godini 14 puta susreo sa Genšerom, tadašnjim ministrom... 14 puta? JANUAR 2007

TUPURKOVSKI: 14 puta. Poslednji put, doduše, 2. januara 1992. Znači 13 puta formalno u 1990. godini. 12 puta sa De Mikelisom, talijanskim ministrom. Čuveni De Mikelis, sad su ga svi zaboravili. TUPURKOVSKI: Pa, dobro. On pokušava da se vrati u politički život. Hteo sam da kažem da smo mi komunikaciju imali i da smo nudili određena rešenja, a najviše za spas Jugoslavije, verujte. Ja nikada nisam u tim godinama, 1990. i 1991., sa pozicije člana Predsedništva zagovarao spas Jugoslavije, nego sam zagovarao pronalazak takvog instrumentarija koji bi onemogućio rat i koji bi nam dao šansu da koristimo ekonomske pogodnosti i pogodnosti kretanja građana na tom jugoslovenskom prostoru i slično, ali podršku nismo dobivali. Podršku su dobivale Hrvatska, Slovenija, možda

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

17

feljton i najviše od Nemaca, možda i nešto šire od toga - uz nezainteresovanost Amerike, jer je bila izborna godina. Bejker kao šef Stejt dipartmenta je samo jedanput došao u Jugoslaviju, samo jedanput. Imao je jedan susret sa nama, brzo nakon toga je otišao, povukao se i sa svoje pozicije i postao šef Bušove kampanje, pa su 1992. godine izgubili izbore. I u tim uslovima Evropljani su mogli da igraju pomalo i na različite karte. I igra je bila takva.

Kada spominjete izbor Mesića, Borisav Jović u svojim memoarima “Poslednji dani SFRJ” kaže da su ta trojica iz Evropske unije prisustvovala sastanku, ali da nikad nije zvanično glasano o izboru Mesića, nego da su oni održali govor, pa ste vi onda, kaže, poljubili Mesića i čestitali mu, ali da nikada zvanično nije izabran.

TUPURKOVSKI: Ja sam vodio sednicu, jer niti je Mesić bio u mogućnosti, nije bio izabran, niti je Jović bio više prihvatljiv za taj tip skupa. I ja sam vodio tu Vi ste 29. maja u razgovoru sa trojkom Evropske sednicu tako da sam prvo naterao “Evropljane” da naunije, koju je predvodio Žak Santer, rekli da je Mapišu jednu izjavu, odnosno ja sam je napisao a Van den kedonija za savez suverenih država. Da li je tada taj Bruk ju je pročitao ispred Predsedništva, u kojoj je on stav Makedonije prvi put javno saopšten? zadovoljio neke srpske zahteve, odnosno Jovićeve zaTUPURKOVSKI: Jeste. U igri je bila ne samo trojka hteve, a odnosili su se na pritisak na Hrvatsku i Slonego je s trojkom bio i Delor. veniju da održe integritet Jugoslavije i tako dalje u tim procesima pregovora. Nakon toga je, pošto je o tome To je bio 29. maj 1991. zavisio izbor Mesića, a na čemu smo radili bar mesec TUPURKOVSKI: Santer je bio šef trojke kao mii po dana sa evropskom trojkom, došao trenutak da se nistar spoljnih poslova Luksemburga, odnosno on je glasa. Ja nisam hteo da rizikujem da se glasa, jer smo već imali politički dogovor da se on proglasi pobednikom i ja sam ga samo proglasio. Onda je bila Zašto se raspala Titova Jugoslavija? Zašto je država koja je bila priznata i na press-konferencija, čak je i šampaIstoku i na Zapadu i koja je predvodila Pokret nesvrstanih nestala u najkrvanjac otvoren.

vijem sukobu na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata? Radio Slobodna Evropa pružio je priliku onima koji su među posljednjim vodili državu da svjedoče o njenoj propasti. Svoja sjećanja u TV seriji “Svjedoci raspada” kazuju Stjepan Mesić, Alija Izetbegović, Milan Kučan, Kiro Gligorov, Borisav Jović, Raif Dizdarević, Vasil Tupurkovski, Stipe Šuvar, Bogić Bogičević, Milo Đukanović i drugi učesnici dramatičnih događaja koji su doveli do raspada Jugoslavije.

došao sam sa De Lorom. Znači, u igri je bila Evropska unija, odnosno tada Evropska zajednica i trojka, odnosno predstavnik Ministarskog saveta koji je tada predsedavao trojkom. Inače su trojke bile premanentno tada prisutne, do te mere da smo mi izbor predsednika Predsedništva, Mesića, napravili sa njihovim prisustvom. To znam. Oni su prisustvovali sastanku. TUPURKOVSKI: A da bi kuriozitet bio veći, pošto je bila prošla ponoć, a sledećeg dana po njihovim propozicijama je drugi ministar preuzimao Ministarski savet i time predsedništvo u trojci, te večeri je portugalski ministar Penjeiro preneo predsedništvo na Van den Bruka, holandskog ministra koji je posle ponoći, u prisustvu našeg predsedništva, preuzeo predsedavajuću ulogu u Ministarskom savetu. To su dva kurioziteta koja su se dogodila na istoj sednici. Jedna suverena država je birala svog šefa uz evropski patronat, a sasvim slučajno smo mi bili prisutni primopredaji funkcije na evropskom nivou. 18

Kaže, prvo ste ga vi poljubili, pa onda Bogić Bogićević.

TUPURKOVSKI: Da smo ga poljubili, ne verujem. Ne znam za Bogića, ali ne verujem da sam ga ja poljubio, ali sam čestitao. Potpredsednik Predsedništva je postao Kostić. Ja sam ih samo proglasio. Kada su došli novinari nakon toga, ja sam održao press-konferenciju kao predsedavajući i oni su me pitali kakvom većinom je izabran Mesić. Ja sam rekao: “Većinom glasova.” Tačno je da se nije glasalo. A, koliko znam, prethodno, pošto Borisav Jović i srpsko rukovodstvo nisu nikako htjeli da Mesić bude izabran za predsjednika Predsjedništva, pa je onda Borisav Jović ponudio da umjesto tandema Stipe Mesić - predsjednik i Branko Kostić - potpredsjednik, bude tandem Bogićević - predsjednik i Tupurkovski potpredsjednik. I vi ste onda to odbili. TUPURKOVSKI: Naravno, odbili smo obadvojica. Nije bilo šanse? TUPURKOVSKI: Ne, u pitanju su bile republike i redosled koji, ipak, znači respekt republika. To nam nije palo na pamet. Mnogo se pričalo, a priča i danas, o dogovoru Tuđmana i Miloševića marta 1991. godine u Karađorđevu. Prema svjedočenju Stipe Mesića, a i po mnogim drugim

EUROPA

JANUAR 2007

feljton svjedočenjima, taj dogovor je zaista postojao, samo nikad niko nije vidio pisani dokument o tome šta su se oni dogovorili. Šta vi o tome znate? TUPURKOVSKI: Pa, da li su pisali dokument, ja također ne znam. Mi smo dobili na sto to što je Tuđman, objašnjavajući svom rukovodstvu kakav je to razgovor bio, nacrtao kako će se interesi Hrvatske realizirati.

JANUAR 2007

Vi ste to dobili kao članovi Predsjedništva? TUPURKOVSKI: Dobili smo kasnije, ne da se to potvrdi nego kao dokaz šta se pripremalo u Hrvatskoj. Taj njegov crtež? TUPURKOVSKI: Da, to što je on crtao, granice, delio Bosnu i tako dalje. Ako želite da prihvatite da je

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

19

feljton

kument? TUPURKOVSKI: Ne, uvek se govorilo o dogovoru, o dogovoru, o dogovoru. Ali ništa nije bilo napisano? TUPURKOVSKI: Ne. Nikada nisam video. on to stvarno uradio u eksplikaciji svog razgovora sa Miloševićem, onda je bilo veoma verodostojno. A i da niste, normalno, bilo je bezbroj informacija koje su se kretale u našim kuloarima i sve su one govorile o tome da je razgovor rezultirao dogovorom i da taj dogovor predviđa soluciju srpskog pitanja u Hrvatskoj, odnosno u odnosima Hrvatske i Srbije. Znači, na neki način se odigrao - u tom jednom delu koji je uvek i za večita vremena trebao da isključi bilo kakav motiv za rat između dve zemlje, što je na neki način i ostvareno. Hoćete da kažete da je taj dogovor predviđao faktički odlazak Srba iz onog dijela Krajine? TUPURKOVSKI: On je predviđao soluciju srpskog pitanja u Hrvatskoj i pošto se sve dogodilo na način na koji se dogodilo, ja verujem da je tako bilo i planirano, ali ne kompletno. Očito je druga strana toga bila rasplet odnosa u Bosni, koji se nije odigrao po tim razgovorima.

Možete li mi opisati kako je izgledala ona čuvena sjednica Predsjedništva Jugoslavije koja je održana 12. marta 1991. godine, na kojoj se glasalo o tome da li će se donijeti odluka o povećanoj borbenoj gotovosti Jugoslovenske narodne armije, praktično o uvođenju vanrednog stanja, što bi onda bilo iskorišteno za vojni udar. Sjednica nije održana u Palati federacije gdje su do tada održavale sjednice Predsjedništva, nego u Topčideru u podzemnoj prostoriji, nekoj vrsti bunkera koji je bio predviđen za održavanje sjednica Predsjedništva u slučaju rata. Kako je to izgledalo? TUPURKOVSKI: Mi smo dobili poziv za tu sednicu dramatično, negde na televiziji u ponoć prethodnog dana, od strane Jovića. Kako na televiziji? TUPURKOVSKI: Pa, on je saopštio javnosti da saziva sednicu.

A niste nikada čuli da je postojao neki pisani do20

EUROPA

Preko televizije je sazvao sjednicu? TUPURKOVSKI: Bio je na nekom razgovoru i negJANUAR 2007

feljton de ispred ponoći je rekao da saziva sednicu Predsedništva Jugoslavije kao vrhovne komande. Predsjedništvo u funkciji vrhovne komande? TUPURKOVSKI: Tako je. To je, ipak, posebna sednica. I zato se ide u bunker? TUPURKOVSKI: Nije se moralo. Međutim, to je bila druga zamisao, druga metodologija. Sastanak je bio sazvan za 15 sati popodne, ili za 16. Ja sam tog jutra otišao kod predsednika Gligorova i tamo su pored jednog stalnog sastava, gde smo mi koordinisali na neki način naše stavove, bili predsednik vlade, predsednik skupštine, Kljusev je tada bio predsednik vlade, Stojan Andov je bio predsednik skupštine, potpredsednik vlade koji je uvek dolazio na te naše koordinacije, onda ministri za unutrašnje poslove i za odbranu i još je tog dana iz nekog razloga, koji je meni posle postao jasan, bio i jedan general. Sastanak se održavao u Skoplju? TUPURKOVSKI: Da, u Skoplju. Makedonski general, odnosno general u penziji tada. Kad sam ja došao, predsednik Gligorov mi je rekao da su oni mišljenja da ja ne treba da putujem na sednicu, jer će nas uhapsiti

tog dana i da su oni već razgovarali sa Drnovšekom i da im je Drnovšek potvrdio nakon tog razgovora da on neće ići na sednicu. I nije ni došao. TUPURKOVSKI: Ne samo što nije došao nego sam ja pokušao da ga ubedim da dođe, ali se on nije hteo složiti. Oni su ubedili i Mesića da ne dođe, ali sam ga posle razubedio, jer moj argument je bio da smo mi članovi Predsedništva, izabrani od svojih elektorata, naroda - ja sam tako osećao moj mandat - i da ako se neko hapsi, hapsi, ali mi na sednicu moramo da odemo, mi smo šef države, kolektivni šef države, i da vidim kako bi to izgledalo. Znači, odbio sam tu ponudu. Onda mi je objašnjeno da je napravljen plan za evakuisanje rukovodstva, jer se već računalo sa time da je moguć vojni udar.

u idućem broju: Vasil Tupurkovski: KAKO JE PROPAO PLAN ZA VOJNI UDAR

ATTORNEY AT LAW Advokat Henri Matija Špehar govori Vaš jezik. Ne treba Vam prevodilac! Henri je punopravni član Advokatskih komora Georgie i Floride.

Radi u oblastima: * Osobne ozljede (saobraćajne nesreće, pokliznuća) * Krivično pravo * Građanske parnice * Kolekcija dugova * Nekretnine/Kupoprodaja kuća/Closing * Komercijalne transakcije (ugovori, kupoprodaje, jamstva)

JANUAR 2007

* Poslovno pravo (osnivanje, reorganizacija i dokapitalizacija svih vrsta poduzeća – Corporation, LLC) * Porezno pravo (žalba na tax audit, offer in compromise, porezno planiranje) * Robne marke/Trademarks * Imovinsko i nasljedno pravo (oporuke/testamenti, trust) * Opća praksa

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

21

Lisabon

evropski gradovi

22

EUROPA

JANUAR 2007

lisabon

P

rema starom grčkom mitu, junak Odisej je osnovao grad Lisabon nakon što je napustio Troju i pošao prema Atlantiku kako bi pobjegao od grčke koalicije. Ipak, temelje grada postavili su Feničani čije prisustvo u ovoj regiji datira mnogo ranije nego grčko. Grci su ga znali kao Olissipo, ime koje je izvedeno iz riječi Ulysses (Odisej). Lisabon je glavni i ujedno i najveći grad Portugala. Sjedište je istoimenog distrikta i glavni grad regije Lisboa e Vale do Tejo. U Lisabonu živi oko 564.657, dok u širem prigradskom području čak 2.665.000 stanovnika. Jedan je od najtoplijih evropskih gradova. U doba velikih otkrića, od 15. do 17. vijeka, veliki broj portugalskih ekspedicija upravo je kretao iz ovog grada. Izložba Expo 98. održana je u Lisabonu povodom slavlja 500. godišnjice putovanja Vasca da Game u Indiju. Grad je bio i domaćin Evropskog fudbalskog prvenstva 2004. Svakog marta u gradu se održava svjetski poznati Lisabonski polu-maraton, jedan od najposjećenijih događaja ove vrste u svijetu. Takođe se u njemu redovno održavaju brojni drugi međunarodni susreti, uključujući samite NATO-a i Evropske unije. Prošlog mjeseca iz Lisabona je krenula i poznata reli - vožnja Pariz-Dakar.

Šetnju najljepšim gradovima Evrope u ovom broju nastavljamo u glavnom gradu Portugala Lisabonu. Od praistorije do današnjeg dana Tokom novog kamenog doba, ovaj region je bio naseljen istim narodima koji su živjeli i u područjima atlantske Evrope, a koji su poznati pod imenom Iberi. Kelti su zauzeli područje u 1. milenijumu p.n.e. i međusobno se ženili sa Iberima, stvarajući tako nova plemena koja su koristila keltski jezik, kao što su bili Conii i Cempsi. Arheološki pronalasci pokazali su da je feničanski trgovački centar još od 1200. p.n.e. egzistirao upravo na mjestu današnjeg centra grada koji je u to vrijeme nosio ime Alis Ubbo, što znači sigurna luka. U doba Rimljana, konzul Decimus Junius Brutus uspostavio je alijansu sa gradom Olissipom, odnosno Lisabonom čiji stanovnici su odlazili u bitke zajedno sa rimskim legijama protiv keltskih plemena na sjevero-zapadu regije. Zauzvrat, Olissipo je postao dio Carstva, ali sada pod drugim imenom - Felicitas Julia. Garantovana mu je autonomija nad njegovom teritorijom, izuzet je od plaćanja poreza, a njegovim stanovnicima je data privilegija da imaju rimsko državljanstvo. Olisipo je bio čuven po garumu - vrsti ribljeg sosa, koji je bio veoma skup, a izvozio se u Rim, kao i u druge gradove. Vino, sol i čuveni brzi konji takođe su se izvozili. Grad je postao veoma prosperitetan - uspijevao je da uguši gusarstvo a, s druge strane, postizao

JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

23

evropski gradovi

tehnološki napredak, što mu je omogućavalo da postigne veoma dobre trgovačke odnose sa novim rimskim provincijama u Britaniji i oko Rajne. Gradom je vladalo oligarhijsko vijeće kojim su dominirale dvije porodice - Julii i Cassiae. Pred kraj rimske vladavine, Olissipo je postao jedan od prvih kršćanskih gradova. Prvi biskup se zvao sveti Gens, čije ime još i danas nosi jedno od lisabonskih brežuljaka. Lisabon su zauzeli Mauri u 8. vijeku. To je bilo vrijeme kada je grad cvjetao. Sagrađene su brojne džamije i kuće, kao i nove gradske zidine koje su tada nosile ime Cerca Moura. Utjecaj Maura još uvijek je prisutan u Lisabonu. Mnogi nazivi mjesta su izvedeni upravo iz arapskog jezika, što je slučaj i sa mjestom Alfama - najstarijem distriktu u gradu čiji naziv je izveden iz al - hamma. Takođe je i ime Lisabon, koje se na portugalskom izgovara Lishboa, izvedeno iz arapskog al - Ushbuna, a ne kako neki tvrde iz latinskog naziva za grad Olissipo. Međutim, godine 1147. francuski, engleski, njemački i portugalski vitezovi su zajedničkim snagama, predvođenim Alfonsom I od Portugala, zauzeli i 24

ponovo osvojili Lisabon. Grad je sagrađen na sedam brežuljaka, tako da su neke od ulica isuviše strme za motorna vozila; u Lisabonu postoje tri žičare i jedan lift. Na zapadnoj strani grada se nalazi prirodni park Monsanto, jedan od najvećih urbanih parkova u Evropi čija površina iznosi oko 10 km2. Srce grada je Baixa koja ima status zaštićene UNESCO-ove svjetske baštine. Upravo na istočnoj strani Baixe, na jednom od sedam lisabonskih brežuljaka, nalaze se dvorac Sao Jorge i katedrala Santa Maria Maior. Najmračniji trenuci u historiji Lisabona Godine 1755. Lisabon je bio u potpunosti uništen u zemljotresu koji je usmrtio oko 90.000 ljudi i razorio 85 % infrastrukture. Nakon toga, Voltaire je napisao dugu “Poemu o nesreći Lisabona”, a zemljotres je pomenuo i u svom romanu Candide. Ipak, grad se ponovo izgradio zahvaljujući planu Marquesa de Pombala koji je dao novi izgled gradu i nazvao ga Baixa Pombalina. Umjesto da je ponovo obnovio izgled nekadašnjeg

EUROPA

JANUAR 2007

lisabon derni lisabonski univerzitet. Dvorac Sao Jorge, na vrhu najvećeg brda, trg Praca do Commercio, žičara Elevador de Santa Justa, u gotičkom stilu, izgrađen oko 1900., zatim manastir Jeronimos i toranj Belem su neke od najpoznatijih građevina u samom centru grada. Grad Lisabon ima bogate arhitektonske građevine koje datiraju iz svih perioda. Tu su veličanstveni

srednjovjekovnog grada, Marques de Pombal je odlučio sasvim ukloniti ruševine i izgraditi grad u skladu sa modernim urbanim pravilima. Univerzitetska institucija u Lisabonu datira još iz 1290. a osnovao ju je Denis I od Portugala, nazvavši je Estudo Geral (Opšti studij). Danas u ovom gradu postoje tri javna univerziteta i univerzitetski institut: Lisabonski univerzitet, kao najstarija institucija visokog obrazovanja u gradu, zatim Tehnički i Novi univerzitet. Najveće privatne institucije visokog obrazovanja uključuju Portugalski katolički univerzitet, kao i Mo-

bulevari, spomenici, prostrane ulice među kojima se izdvajaju po svojoj ljepoti i privlačnosti: Avenida da Liberdade, Avenida Fontes Pereira de Mello, Avenida Almirante Reis i Avenida da República. Najistaknutiji muzeji su Nacionalni muzej drevne umjetnosti, Portugalski muzej, Calouste Gulbenkian muzej koji sadrži raznoliku kolekciju drevnih i modernih umjetničkih djela, zatim Lisabonski akvarijum - najveći u Evropi i Nacionalni muzej kočija u kojem se nalazi jedna od najvećih kolekcija kraljevskih kočija u svijetu. Lisbon opera house odnosno Nacionalni teatar Sao Carlos daje bogat kulturni program posebno tokom jeseni i zime. Drugi važni kulturni i muzički centri su Kulturni centar Belem i Fondacija Gulbenkian. JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

25

sport Fuad Muzurović, selektor fudbalske reprezentacije BiH

Puno je izgubljeno, ali predaje nema N

ovi selektor fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine Fuad Muzurović kaže da mu je čast i zadovoljstvo što će po drugi put voditi našu najbolju selekciju. On je predvodio bh. državni tim u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. godine u Francuskoj, a sada mu predstoji novi izazov u nastavku kvalifikacija za EP 2008. u Austriji i Švajcarskoj. Trenerski kvaliteti, ljudske vrline i iskustvo Muzurovića daju nam za pravo da se nadamo da će selekcija BiH vratiti povjerenje u naš reprezentativni fudbal. Niko nije otpisan Period kada je Muzurović bio na kormilu državnog tima svima koji su pratili događanja oko selekcije BiH ostao je u lijepom sjećanju zbog pobjeda nad Danskom (3:0), Italijom (2:1 na prepunom Koševu), Slovenijom (2:1 u Ljubljani i 1:0 u Sarajevu), kvalitetnih igara i dostojnog otpora Brazilu, Hrvatskoj.

nirima za razgovore o njihovom nastupu u državnom timu. “Razgovaraću sa Almedinom Hotom koji je nekada igrao za bh. selekciju, Zajkom Zebom... Svjestan sam odgovornosti za rezultat. Sa svojim saradnicima učiniću sve da načinimo pozitivnu atmosferu. Svak igra za BiH, a ne za mene ili bilo kojeg selektora. Želim da bh. selekcija igra i u Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli... Ipak, prednost će imati stadion Koševo gdje je reprezentacija BiH pružala izvanredne igre protiv Danske, Italije. Time ne umanjujujem dobar ambijent koji je uvijek bio u Zenici. Posebno mi je ostala u sjećanju pobjeda nad Dancima sa 3:0, u avgustu 1997, u Sarajevu kada je BiH nastupila u ovom sastavu: Dedić, Šabić, Salihamidžić, Konjić, Hibić, Ramčić, Beširević, Mujčin, Bolić, Baljić, Kodro. Salihamidžić je tada odigrao briljantno protiv Danske, kao i svi ostali reprezentativci.” Muzurović će pružiti šansu fudbalerima iz domaćeg prvenstva.

“Zahvalio bih se rukovodstvu Nogometnog saveza BiH na ukazanom povjerenju. Ohrabren sam nakon razgovora sa Elvirom Rahimićem. Uvjeren sam da se on može dobro uklopiti u reprezentaciju i dati veliki doprinos. Odavno pratim igre Rahimića, koji nastupa u moskovskom CSKA, velikom klubu koji je osvojio Kup UEFA 2005”, rekao je Muzurović, i nastavio:

Mladi u kombinaciji “U kombinaciji su mladi reprezentativci koji su pokazali kvalitet plasmanom u baraž za EP. Moguće je da odigramo međusobnu kontrolnu utakmicu, a tome će se više detalja znati kada potpišem ugovor.”

“Računam na Marka Topića čije sam kvalitete uvijek cijenio. On trenutno nastupa za rusku ekipu, Krila Sovjetov. Pratio sam njegove ranije igre u Njemačkoj i Austriji. Želim razgovarati i sa Hasanom Salihamidžićem. U vrijeme kada sam ja bio selektor, Salihamidžić je igrao izvanredno u bh. selekciji. Njegove obaveze u Bajernu su velike i vidjeću postoji li mogućnost da on promijeni odluku. Nakon što završi odmor razgovoraću sa Salihamidžićem kojeg u februaru sa Bejernom očekuju utakmice osmine finala Lige prvaka protiv madridskog Reala.” Muzurović naglašava da će iskoristiti boravak bh. internacionalaca u Sarajevu na malonogometnim tur26

Bh. timu u februaru naredne godine predstoji prva provjera u kojoj će igrati na gostujućem terenu, pošto naredni kvalifikacioni meč igra sa Norveškom, 24. marta u Oslu. “Imamo poziv selektora Albanije Ota Barića za odigravanjem kontrolnog susreta. Možda odmjerimo snage sa Albancima s kojima je BiH odigrala prvi zvanični susret 1995. u Tirani. Puno toga je izgubljeno u ovom ciklusu, ali nema predaje. Do kraja kvalifikacija za EP 2008. ima dosta utakmica. Pokušaćemo ostvariti što bolji rezultat. Ovaj ciklus treba iskoristiti i za formiranje ekipe koja će biti okosnica u kvalifikacijama za SP 2010”, izjavio je Muzurović.

EUROPA

JANUAR 2007

sport

JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

27

Noviteti: Audi TT

Strast i snaga

>

A

udi jev novi sportski mališan, najstrastveniji od Audijeve hladnokrvne družine - novi Audi TT - nakon nedavnog predstavljanja osvaja srca svih Audijevih fanova, ali ne samo njih. Ova sportska ikona je promovirana još 1998. godine, i odmah po dolasku na tržište pokorila je segment sportskih coupea, a marki Audi je osigurala novu dominantnost. Sada debitira druga generacija ovog uspješnog automobila: TT coupe još je dinamičniji od svog prethodnika - u dizajnu, pogonu i podvozju. Audijeva jurilica svoj šarm zasniva ne samo na privlačnoj vanjštini, nego i na odličnim voznim osobinama. Već sama vanjština ovog coupea simbolizira suverenost, stabilnost i snagu. Kao što se moglo vidjeti u hotelu Una, novi TT izgleda puno ozbiljnije od svog prethodnika, što je posljedica izduženije linije i ozbiljnih crta eksterijera koji je karakterističan za sve nove modele. Dizajnerski tim Audija je modernizirao optički kod dosljedan njegovom prethodniku - motiv kružnica i kupola. Novitet je duži (137 mm) i širi (78 mm) od prethodnika. Karoserija se sastoji od aluminija i čelika, u omjeru 69:31 u korist aluminija, a izrađena je po principu Audi Space Frame tehnologija (ASF). Kombinacijom aluminija i čelika dobijen je optimalan raspored masa i posljedično optimalna dinamička svojstva. Novi TT je koncepcijski ostao 2+2 coupe. Duboka sportska sjedala pružaju dobro bočno držanje tijela; a u ponudi presvlaka su tri varijante paketa kože. Prtljažnik nije velik, obujam spomenutog iznosi svega 290 litara, što je uostalom kod ovakvog automobila najmanje važno. Preklapanjem stražnjih sjedala prtljažni prostor se može povećati na 700 litara.

28

EUROPA

JANUAR 2007

>

automobili

Kako bi se poboljšao downforce koji je bio bolna tačka i kod prijašnje generacije, Audi je kod TT-a ugradio spojler koji se automatski izvlači pri brzini od 120 km/h i pozitivno utječe na stabilnost pri visokim brzinama. Pokretačku snagu nove generacije coupea čine dva snažna benzinska motora. Cijena osnovnog TT-a, pokretanog 2-litarskim TFSI agregatom, iznosi 72.970 KM, dok nešto jači, ali i rastrošniji model 3.2 V6 Quattro starta od 92.332 KM. Dakako, pošto se radi o luksuznom modelu, u ASA Autu su svjesni da od njega na našem tržištu ne očekuju pretjeran uspjeh: to je automobil koji se kupuje kao drugo vozilo u porodici. ASA je prodala 15-ak TT-a do sada, pa su i očekivanja od novoga modela samo malo veća od te brojke. Valja još reći da motor sa turbom iz 2-litre obujma izvlači okruglih 200 konjskih snaga i u kombinaciji sa šest-stupanjskim ručnim mjenjačem dotjera Audija TT od 0-100 km/h za svega 6,4 sekundi, dok drugi motor, 3,2 litreni V6 atmosferac daje 250 konjskih snaga i nešto bolje ubrzanje - 5,7 sekundi. Obadva motora imaju blokadu na 250km/h, tako da im je to i maksimalna brzina. Valja još i spomenuti kako je 2.0 TFSI agregat već drugu godinu za redom dobio nagradu za motor godine.

Mjenjač je ručni, sa šest stepeni, prijenos snage se na točkove kod četverocilindarskog, 2,0 turbo motora, odvija preko prednjih kotača, dok se kod V6 motora prijenos snage vrši na sva 4 točka, tj. kod njega serijski dolazi poznati quattro sistem. Već odličan ovjes dodatno je dorađen kako bi pružio vožnju na dosad još neviđenom nivou pružajući još sportskiju, agilniju i zabavniju vožnju, uz visoki nivo upravljivosti. U doplati je dostupan i novi Audijev “magnetski” ovjes: on u ulju amortizera ima male magnetiće koje se “elektrošokovima” regulira kako bi se postigao željeni stepen ukroćenosti amortizera što dovodi do još bolje upravljivosti i veće udobnosti u vožnji. U unutrašnjosti, u svrhu postizanja sportskog dojma, mnogi su detalji izvedeni u aluminiju. Unutrašnjost je izvedena kod skupljih verzija velikim dijelom u koži što pored estetske funkcije ima i funkcionalnu - lakše je ući i izići iz auta čija je unutrašnjost “kožirana”. Već u serijskom paketu dolazi automatski klima-uređaj te sportski volan, a radiouređaj sa CD-om ne vrijedi ni spominjati jer se to već podrazumijeva (radiouređaj Chorus). Također, uz nadoplatu je dostupan i MMI sistem (navigacijski sistem) srodan onome iz drugih Audijevih modela. Osim toga, sve je orijentirano ka vozaču što govori o vrsnoj sportskoj jurilici.

JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

29

nauka

NASA gradi bazu na Mjesecu A

merička svemirska agencija NASA objavila je da će 2020. godine ponovno poslati ljude na Mjesec letjelicom nalik na Apollo iz 60-ih godina prošlog stoljeća, te da će do 2040. na jednom od njegovih polova izgraditi stalnu međunarodnu bazu.

bilo koju lokaciju. To se može učiniti ručno ili robotički, objasnili su stručnjaci. Prve četiri godine baza na Mjesecu ne bi bila dovoljno dovršena za duže posjete, te bi astronauti na njoj provodili po tjedan dana. No, nakon toga posjeti bi se produžili na šest mjeseci.

Agencija je pozvala i druge zemlje da joj se pridruže u projektu. Stručnjaci smatraju da bi najbolja lokacija za buduću postaju bio južni pol jer do njega sunčeva svjetlost dopire tri četvrtine vremena, što je važno za prikupljanje solarne energije. Osim toga na južnom polu postoji mogućnost eksploatacije ruda.

Agencija se nada da će se vodik, kisik i drugi resursi Mjeseca moći upotrijebiti za opskrbu baze. Predstavljeni projekt uključuje i komercijalne interese poput turističkih posjeta. Sudjelovanje drugih zemalja trebalo bi smanjiti NASA-ine troškove, međutim, svi nacrti vozila ostat će u nadležnosti SAD-a.

Za let na Mjesec NASA će koristiti dva prijevozna sredstva - istraživačko vozilo Orion i mjesečev lander koji bi se mogao spustiti na bilo kojem mjestu i poslužiti kao začetak baze. Lander je nešto poput kamioneta. Na njega se može ukrcati teret ili putnici i prevesti na

NASA je prošle godine objavila kako bi joj za ponovno putovanje na Mjesec trebalo oko 104 milijarde dolara, međutim nije željela predstaviti procjene troškova izgradnje buduće baze.

Orion u orbiti oko Mjeseca - kompjuterska simulacija 30

EUROPA

JANUAR 2007

tehnika

Koncept maksimalno minimalnog telefona D

izajner Rune Larsen predstavio je vrlo zanimljiv koncept mobilnog telefona uprkos njegovoj osnovnoj funkcionalnosti. Nazvao ga je Eclipse. Ugašen, uređaj ni ne liči na mobitel, podsjeća malo na novčanik, a neke i na pljosku. Paljenjem uređaja pojavljuje se na njegovoj površini tastatura, a na vrhu izlazi ekran. Tačnije, izlazi komad potpuno prozirnog stakla na kojemu se projektuje ekran mobilnog telefona. Prikaz je monohromatski, što znači da telefon ne može prikazivati fotografije ni ikakve druge multimedijalne sadržaje poput filmova, igara i sličnoga. Ali bez obzira na to, ekran izgleda poput HUD uređaja na lovačkom avionu i vrlo je atraktivan, te bi nesumnjivo privukao pažnju korisnika željnih ultimativnih fashion telefona koji ujedno imaju i dubok džep.

i primanje tekstualnih poruka i razgovori. Nije nam poznato posjeduje li telefon Bluetooth adapter, ali s Bluetoothom ovaj telefon bi zadovoljio potrebe velike većine korisnika mobitela.

Rune Larsen je poznat po dizajniranju mobilnih telefona s osnovnom funkcionalnošću kao što su slanje

JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

31

film

Najgori filmovi 2006. Kraj godine je doba kada se tradicionalno izrađuju liste uspješnih i najboljih. Vaš magazin složio je listu filmova koji su na američkim blagajnama na kraju godine imali - najgori prolaz.

#1

‘All the King’s Men’

Redatelj Steven Zaillian snimio je ‘All the King’s Men’, a glavne uloge igraju Sean Penn, Jude Law, Anthony Hopkins i Kate Winslet. Budžet filma bio je 55 miliona dolara, a zarada samo 7 miliona dolara. Film je remake filma iz 1949. godine koji je dobio Oscara.

Flushed Away

#4

Redatelj Tony Bill snimio je Flyboys (‘Heroji neba’), film o Prvom svjetskom ratu, a budući da nije okupio zvjezdanu ekipu, film je propao na blagajnama. Budžet je bio 60 miliona dolara, a zaradio je samo 13 miliona.

All the King’s Men

#2

‘Flyboys’

‘Basic Instinct 2’

Basic Instinct 2 (‘Sirove strasti 2’) redatelja Michaela Caton-Jonesa imao je budžet od 70 miliona dolara, a zaradio je samo 5 miliona. Glavnu ulogu opet igra Sharon Stone, a sporedne uloge imaju David Morrissey i Charlotte Rampling.

Flyboys

#5

‘The Fountain’

‘The Fountain’, film Darrena Aronofskog, možda bi imao više uspjeha da su u njemu glumili Brad Pitt

Basic Instinct 2

#3

‘Flushed Away’

‘Flushed Away’ je animirani film u kojem glasove posuđuju Jean Reno, Hugh Jackman i Kate Winslet. Redatelji David Bowers i Sam Fell potrošili su 150 miliona dolara, a zaradili samo 61 milion.

32

EUROPA

The Fountain JANUAR 2007

film i Cate Blanchett, kako je u početku bilo dogovoreno. No, kad je Pitt odustao, budžet filma je pao na 35 miliona dolara, a zamjenska postava, Hugh Jackman i Rachel Weisz nisu uspjeli privući gledatelje. Film je zaradio 9 miliona dolara.

#6

‘Freedomland’

Redatelj Joe Roth okupio je kvalitetnu glumačku ekipu, Samuela L. Jacksona, Julianne Moore, Edie Falco i William Forsythe, no ni to nije privuklo publiku.Film ‘Freedomland’ je priča o potrazi za djetetom otetim pod nerazjašnjenim okolnostima, a zaradio je 12 miliona dolara.

Lady in the Water

#9

‘Poseidon’

Redatelj Wolfgang Petersen snimio je ‘Posejdona’, remake filma katastrofe iz 1972.godine, sa glavnim glumcima Kurtom Russellom, Richardom Dreyfussom i Joshom Lucasom. Potrošio je 160 miliona dolara, a zaradio 60 miliona.

Freedomland

#7

‘A Good Year’

Film kultnog redatelja Ridleya Scotta ‘A Good Year’ (‘Dobra godina’), u kojem glume Albert Finney i Russell Crowe zaradio je 7 miliona dolara.

Poseidon

#10

‘The Wicker Man’

Redatelj Neil LaBute snimio je ‘The Wicker Man’, remake horora iz 1973. godine sa Nicolasom Cageom i Ellen Burstyn. Film je koštao 40 miliona dolara, a zaradio je 23 miliona.

A Good Year

#8

‘Lady in the Water’

‘Lady in the Water’ (‘Žena iz vode’) M. Nighta Shyamalana je bajka o sireni koja živi u bazenu jednog stambenog kompleksa. Shyamalan je potrošio 75 miliona dolara, a film je zaradio 42 miliona.

JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

The Wicker Man 33

muzika

♦

Goran Bregović i Borat Brega je ovog puta zaista osvojio svijet. Muziku za film koji upravo obara sve rekorde po gledanosti u cijelom svijetu je radio niko drugi nego proslavljeni autor i bivši frontmen grupe Bijelo Dugme. Čestitke Bregoviću, koji je još jednom pokazao da pored izuzetnog muzičkog talenta, posjeduje i ogromnu količinu sreće, pošto je Borat film koji nikome i nigdje nije obećavao da će postati to što jeste. Uz nevjerovatnu komičnost legendarnog engleskog glumca Sache Baron Cohena, jedan od najjačih utisaka u ovom filmu ostavlja upravo muzika. Doduše, čuje se samo jedna Bregina autorska kompozicija – Uspavanka za Radmilu M, a sve ostale su već odavno poznate narodne melodije koje je Goran prearanžirao i potpisao.

♦

Georgea Michaela skupo koštao novogodišnji nastup Na novogodišnjem nastupu kod ruskog milijardera u Moskvi, izgorjela je koncertna oprema britanske pop zvijezde Georgea Michaela. U požaru koji su, kako se pretpostavlja, izazvala pirotehnička sredstva, između ostalog, izgorjeli su ogroman video-zid i nekoliko glazbenih instrumenata. Pored toga tijekom gašenja požara uništen je i veliki dio prateće opreme, prenosi ruska televizija NTV. Visina štete još nije procijenjena, a vatra je buknula nakon što je Michael napustio scenu.

Edo Maajka: “*ebi ga, istina je, razveo sam se!” Da Edo Maajka ima problema u braku, znalo se od objavljivanja autobiografske pjesme “Kidanje veza”. Ali niko nije očekivao ono što je ovih dana i službeno potvrđeno - brak Ede i Lane je gotov.

Prema nekim izvorima, britanski pjevač nastupio je na privatnoj zabavi ruskog milijardera Vladimira Potanjina za oko 300 pozvanih gostiju i za to dobio 1,5 milijun funti (oko tri milijuna dolara), a prema drugim izvorima koncert je održan za istu svotu u mjestu Podmoskovlju, gdje ruski milijarder posjeduje veliku sportsku dvoranu i teretanu koju je samo za tu prigodu preuredio.

♦

Edo se nedavno iselio iz njihovog zajedničkog stana na Srednjacima, te trenutno živi samačkim životom kao podstanar. Glasine o raspadu šestogodišnjeg braka krenule su kad se Edo, uz čašicu alkohola, prijateljima u Beogradu povjerio kako mu u braku ne cvjetaju ruže. Iako je par uporno demantovao glasine, ovih su se dana pokazale tačnim. Mnogi su pjesmu “Kidanje veza”, objavljenu na albumu “No sikiriki” doživjeli kao znak da je Edo nezadovoljan u braku, ali činilo se da je to samo prolazna faza. Upućeni tvrde kako je glavni kamen spoticanja bila činjenica da Edo većinu vremena provodi u svom novootvorenom kafiću “No sikiriki”, što je Lani, navodno, jako smetalo, pa je zato podnijela zahtjev za razvod braka. Lana na novinarske upite nema komentara, a Edo je informaciju potvrdio šturo, u svom stilu: “*ebi ga, istina je, razveo sam se!”.

34

Queen najbolja britanska grupa svih vremena Rock skupina Queen, čija je karijera trajala od 1970. do 1991., proglašena je “najboljom britanskom grupom svim vremena” i tako je pretekla legendarne Beatlese, prema ispitivanju koje je u ponedjeljak organizirao BBC među svojim slušateljima. Tijekom trosatne emisije anketirano je oko 20.000 slušatelja, a grupa Queen je dobila 400 glasova više od Beatlesa, dok su Rolling Stonesi na trećemu mjestu ispred Oasisa i Take That. Skupina osnovana 1970. koji su sačinjavali pjevač Freddie Mercury, gitarist Brian May, bubnjar Roger Taylor i basist John Deacon izdala je petnaestak albuma. Razišli su se 1991. nakon što je Freddi Mercury umro od bolesti povezane s AIDS-om.

EUROPA

JANUAR 2007

kultura

Imagine…

Ili zašto je John Lennon bio genije...

D

vadesetšestogodišnjica ubistva jednog od najvećih umjetnika, stvaraoca i muzičkog genija prošlih generacija, prošla je nezapaženo diljem kugle. Umjesto da se svijet prisjeti revolucionarnog pilot-projekta ovog muzičara i borca za mir u svijetu, niko ni mukajet. Naravno da me ovaj nemar i javašluk naroda i narodnosti stavlja u izolaciju ali nije prvi put da se borim protiv vjetrenjača. Ja sam na godišnjicu smrti ovog tekstopisca i svirača ukucao http:// www.legend-johnlennon.com i tu sam u rahatluku background tonova uživao i plovio u svojim mislima. I prva stvar koja mi je pala na pamet bilo je pitanje: zašto se ljudi mrze? Zašto ratovi i krvoproliće? Odgovor je visio u zraku, u magli, i tek kao zračak svježine u vidu dimnih signala nazirao se poluodgovor; sebičnost, monstrouznost. Zašto tolika utopija i priča o razlikama među

Imagine there’s no Heaven It’s easy if you try No hell below us Above us only sky Imagine all the people Living for today Imagine there’s no countries It isn’t hard to do Nothing to kill or die for And no religion too Imagine all the people Living life in peace

stanovnicima planete? Da bih razumio današnje stanje stvari i situaciju, globalno gledajući, morao bih držati korak sa svim vijestima o broju mrtvih, o broju ispaljenih projektila, o šteti koja nastaje dok se bespoštedna borba vodi. Neko se oslobađa, neko bori za bolje kote, neko harači naftu a usput ginu nevini. Šta god da je cilj tih borbi, teško je nekom osporiti pravo na odbranu a opet ponekad uz uticaj štampe i medija istina se izvrne naopako kao džemper kad se skine u žurbi. Naravno mase se izmanipuliraju za čas, što neminovno dovodi do apstinencije i gubljenja interesa, odziv glasača je sve manji i manji i tako redom. Natalitet opada ali ne u svim dijelovima svijeta.

You may say that I’m a dreamer But I’m not the only one I hope someday you’ll join us And the world will be as one

Da se mi vratimo pjesmi i mrtvom pjesniku. Pisac koji je neminovno imao ogroman utjecaj na masu obožavaoca, a da to nije zloupotrijebio, nije čak ni pokušao. Nije propagirao mržnju, nije imao velike ciljeve, samo je živio svoje snove. Što Imagine no possessions i nije baš čest slučaja a posebno među nama običI wonder if you can nim smrtnicima. Svi pamtimo Beatlese, vjerujem, No need for greed or hunger bili su dugo neprikosnoveni, i gdje god bi se poA brotherhood of man javili nastajao bi rusvaj i lom najčešće od silnih Imagine all the people obožavateljki. Imali su fantastičnu medijsku poSharing all the world dršku a sve zbog svoje popularnosti. Ne rijetko su fenomenalne slike izlazile i u magazinima širom You may say that I’m a dreamer stare Juge. Svi smo imali svoje tinejdžer godine But I’m not the only one tako da je razumljivo kad mladost nastupi i skoro I hope someday you’ll join us si sve možeš oprostiti jer jednom si mlad. Malo And the world will live as one o pjesmi. U svojoj slobodi i nadahnutosti moram priznati da riječi pjesme manje više nosim sa sobom svakodnevno. Posebno neke dionice i refren mada utopijski, upravo govore zašto se ratovi vode i mrski neprijatelji međusobno uništavaju. Slijedi slobodniji prevod; ako zamisliš da nema država, nije teško zamisliti, da nema ničeg zašto nekog treba ubiti ili umrijeti, i da nema religije takođe... zamisli da svi ljudi žive u miru, možeš reći da sam sanjar, nadam se jednog dana da ćeš se pridružiti i da će svijet biti svi k’o jedan...Ovo je sad malo slobodniji prijevod prilagođen najnovijem Bosanskom jeziku; zamisli da nema moje i tvoje, da nema vlasništva nad stvarima, divim se ako možeš, da nema pohlepe i gladi, da je bratstvo i jedinstvo među ljudima, zamisli da svi ljudi ravnopravno dijele svijet..... možeš reći da sam sanjar ali nisam sam... Imagine Vjerovatno da nema prikladnijeg područja niti zemlje u svijetu gdje bi bolje ova ideja uspjela. Jer ratovi vidimo to sami kuda vode, a gdje bi ova ideja odvela ne znamo jer nismo vidjeli i doživjeli. Za kraj konstatacija da bi svijet bio puno ljepše mjesto da ima više živih sanjara tipa Lennon ili barem osoba sličnih razmišljanja jer bilo bi više sljedbenika zdravih ideja. Moja background muzika ne prestaje, a svira već više od dva sata. Svakako riječ je o melodiji pomenute pjesme, onako bez teksta. Treba vjerovati u bolje sutra i obilježavati osmi decembar češće. Enes Selimović

JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

35

zanimljivosti

36

EUROPA

JANUAR 2007

zanimljivosti

Zanimljivosti koje su obilježile 2006.

S

vijet je 2006. bio pun čudnih vijesti, od radnika “Turkish Airlinesa” koji su žrtvovali devu kako bi proslavili dobro obavljen posao, do Nijemca koji je izumio kondome u spreju, prenose agencije. Nespretni lopovi ponovno su punili stranice svjetskih novina. Provalnik u Njemačkoj ostavio je tako iza sebe nepobitan dokaz, vrh svog prsta. “Obično pronađemo otiske prstiju, ali ne događa se svaki dan da lopovi iza sebe ostave i original”, rekao je portparol policije. Potraga za lopovom trajala je samo nekoliko sati. Jordanski trgovac uhapšen je kada je pokušao da prevari službenika mjenjačnice krivotvorenom ličnom kartom s fotografijom Breda Pita. Provalnici u Beču pobjegli su glavom bez obzira naletjevši na osam odsječenih ljudskih glava. Zubar kojeg su namjeravali opljačkati čuvao je mumificirane glave radi istraživanja. Plastični hirurg u Kelnu kojem dvije klijentice nisu platile njegove usluge prijavivši se pod lažnim imenima, izradio je plakat s fotografijom njihovih povećanih

JANUAR 2007

grudi kako bi ih policija lakše pronašla. “To je vjerovatno najneobičnija potjernica koju je policija ikada imala”, pisao je u tom povodu njemački list “Bild”, koji je potjernicu uslužno objavio. Politička godina počela je pravim praskom kada je američki potpredsjednik Dik Čejni slučajno ranio prijatelja tokom lova. Vođe puča u Tajlandu zabranile su go-go plesačicama da plešu u blizini tenkova i poziraju za fotografije s vojnicima kako ih ne bi ometale. Dvije Njemice doživjele su velike neugodnosti na poslu kada su tokom radnog vremena razmjenjivale mejlove u kojima su se žalile na svoj dosadan ljubavni život, a koji su završile kod hiljadu njihovih kolega. Trojica ljekara u Indiji uhvaćena su TV kamerom kako pristaju da amputiraju zdrave udove prosjacima kako bi ljudi prema njima bili darežljiviji. Finski sudija presudio je protiv jedne 20-godišnjakinje koja je 74-godišnjem muškarcu naplatila 25.000 eura što mu je dozvolila da joj desetak puta dira grudi.

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

37

zanimljivosti

Gregorijanski kalendar G

regorijanski kalendar, danas u najširoj upotrebi, je modificirana verzija Julijanskog kalendara. Prijedlog je izradio napuljski doktor Aloysius Lilius a 24. februara 1582 ukazom proglasio papa Grgur XIII, prema čijem imenu je kalendar i nazvan. Po savjetu njemačkog astronoma Christopha Claviusa (1538- 1612) i napuljskog fizičara i astronoma Aloisiusa Liliusa (1520- 1576), papa Grgur XIII (1502-1585) јe 24. februara 1582. obznanio reformu do tada postoјućeg, јuliјanskog kalendara, papskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prve dvije riječi njenog teksta. Papska bula je sadržavala sljedeće odredbe:

Skulptura na grobu pape Grgura XIII prikazuje proslavu uvođenja Gregorijanskog kalendara

• Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtka 4. oktobra 1582. slijedi petak 15. oktobar.

kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećati će se na 14. dana (što znači da će pravoslavni Božić od tada padati 8. јanuara).

• Prijestupna јe svaka godina djeljiva sa 4, osim godina djeljivih sa 100 kod koјih su prijstupne samo one djeljive sa 400.

Postoјao јe svoјevremeno prijedlog britanskog astronoma Johna Hershela da se uvede 4000-godišnje pravilo po koјem bi svaka godina djeljiva sa 4000 bila prosta umjesto prijestupna, čime bi se prosječna dužina traјanja godine smanjila na 365 + 969/4000 = 365,24225 dana, što јe bliže tropskoј godini, ali ovaј prijedlog nikada niјe prihvaćen.

• Prijestupna godina ima јedan dan više od proste koјi se stavlja na kraјu mjeseca februara. • Uskrs će se odsad izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar. •

Prvi dan u godini biti će 1. јanuar.

Ovaј novi kalendar nazvan јe po papi Grguru gregoriјanski. Po njemu јe prosječna dužina traјanja godine smanjena na 365,2425 dana (365+97/400 = 365,2425 јer ima 97 prijestupnih godina na svakih 400) što daјe grešku od 365,2425 – 365,2421890 = 0,00031 dan ≈ 26 sekundi. To znači da će se ova greška akumulirati na јedan dan za 1/0,00031 ≈ 3225 godina, odnosno nešto kraće jer se tokom vremena dužina traјanja solarne godina smanjuјe, a greška povećava. Razlika između Gregoriјanskog i Јuliјanskog kalendara јe ta što Gregoriјanski ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Јuliјanski 100. U Gregoriјanski kalendar uvedano јe takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) proste, osim ako su djeljive sa 400, u kom su slučaјu prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prijestupne po Јuliјanskom, a proste po Gregoriјanskom kalendaru. Danas razlika između Јuliјanskog i Gregoriјanskog 38

Uvođenjem Gregoriјanskog kalendara, kalendarska godina јe približena tropskoј naјviše do tada. Kada јe papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italiјa, Poljska, Portugal i Španiјa, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Protestantske zemlje prešle su na Gregoriјanski kalendar puno kasniјe, a pravoslavne države tek u 20. stoljeću, s tim što pravoslavne crkve nikada nisu prešle na ovaј kalendar. Brojanje godina Godine se u kršćanskom kalendaru danas broјe od (pretpostavljene) godine rođenja Isusa Krista. Godine 523. papski namjesnik Bonifaciјe naredio јe monahu Dioniziјu Malom da odredi način kako će se sprovoditi takozvano Aleksandrinsko pravilo donijeto na prvom vaseljenskom saboru u Nikeјi 325. godine, a koјe kaže da će se godine broјati od rođenja Isusa Kri-

EUROPA

JANUAR 2007

zanimljivosti sta. Dioniziјe јe (pogrešno) izračunao da јe Isus rođen 25. decembra 753. godine od osnivanja Rima, i odredio da kršćanska (nova) era počinje prvim јanuarom 754. godine koјa јe nazvana 1. godina nove ere. Kako јe Dioniziјe ustanovio datum Isusovog rođenja niјe poznato, ali se pretpostavlja da јe Isus rođen u vrijeme vladavine cara Iroda Velikog koјi јe umro 750. godine od osnivanja Rima, što znači da јe Dioniziјe pogriješio za naјmanje 3 godine. Iako je ovo ubrzo shvaćeno, ovakvo pogrešno broјanje godina zadržalo se do danas. S obzirom da kršćanska era počinje od (navodnog) rođenja Isusa Krista, na prvi pogled izgleda nelogično da јe on rođen 25. decembra, a ne 1. јanuara. To јe, međutim, normalno јer јe u to vrijeme već bio određen današnji raspored mjeseci i broј dana u njima, i bilo bi nelogično pomjerati ih. Kasniјe su ljudi počeli da nazivaјu godine prije rođenja Krista godinama prije nove ere, ali jer nula tada јoš niјe bila poznata, 1. godina n.e. slijedi odmah nakon 1. godine p.n.e. Јuliјanski kalendar uveden јe 45. p.n.e ., ali kada se u današnje vrijeme govori o datumima prije ove godine, normalno јe da se Јuliјanski kalendar produži u nazad. Ovo se naziva Proleptički Јuliјanski kalendar. U proleptičkom Јuliјanskom kalendaru prijestupne su sve godine prije nove ere koјe pri dijeljenju sa 4 daјu ostatak 1 (zbog nepostoјanja 0. godine). Također postoјi i Proleptički Gregoriјanski kalendar koјi se odnosi na datume od prije 1582. godine. Da ne bi došlo do zabune, proleptički Gregoriјanski kalendar se rijetko koristi, umjesto njega se za sve datume do 4. oktobra 1582. koristi Јuliјanski, a od 15. oktobra 1582. Gregoriјanski. Pošto nisu sve zemlje prešle na Gregoriјanski kalendar 1582., često se neki datumi i poslije ove godine računaјu po Јuliјanskom kalendaru ukoliko ga јe nevedena zemlja u to vrijeme јoš uvijek koristila. Kada se, na primjer, kaže da јe Oktobarska revoluciјa počela 24. oktobra 1917. to se odnosi na Јuliјanski kalendar, dok bi po Gregoriјanskom to bio 6. novembar 1917.

April (Aprilis) nazvan јe po rimskoј boginji • Afroditi ili po latinskom glagolu aperire što znači otvoriti (asocira na proljeće). •

Maј (Maius) nosi ime po rimskoј boginji Maјi.

Јuni (Junius) nazvan јe po vrhovnoј rimskoј • boginji Јunoni. ru.

•

Јuli (Julius) nazvan јe 44. p.n.e. po Јuliјu Ceza-

August (Augustus) јe 8. p.n.e. nazvan po impe• ratoru Augustu. Septembar (September) јe nastao od riječi sep• tem što znači sedam, јer јe bio sedmi mjesec u starom rimskom kalendaru.

vet. set.

•

Oktobar (October) – od riječi octo – osam.

•

Novembar (November) – od riječi novem – de-

•

Decembar (December) – od riječi decem – de-

Nova godina Kada јe Gaj Julije Cezar uveo Јuliјanski kalendar, odredio јe 1. јanuar za početak nove godine umjesto 1. marta koјi se koristio do tada. Pošto se crkva oštro protivila proslavama nove godine uz obilje alkohola, na Tridentskom koncilu 567. godine utvrđeno јe da јe prvi јanuar kao početak nove godine uzet greškom i da ga treba promijeniti. Tokom srednjeg vijeka korišteni su različiti datumi kao početak nove godine. Ako se, na primjer, neki dokument odnosi na godinu “X”, to po današnjem sistemu može biti: 1. mart X. – 28/29. februar X+1 godine 1. јanuar X – 31. decembar X godine 1. јanuar X-1 – 31. decembar X-1 godine

Nazivi mjeseci

25. mart X-1 – 24. mart X. godine

Danas većina јezika, uključuјući i bosanski, koriste iste nazive za mjesece u Јuliјanskom i Gregoriјanskom kalendaru, koјi potječu iz latinskog јezika. Јedino neki slavenski јezici (hrvatski, češki, poljski, ukraјinski) koriste stare slavenske nazive za mjesece, no i u bosanskom jeziku mogu se koristiti slavenski nazivi kao sinonimi (npr. siječanj, veljača, ožujak itd.). • Јanuar (Januarius) nosi ime po rimskom bogu sa dva lica Јanusu. • Februar (Februarius) nosi ime po rimskom blagdanu Februa.

JANUAR 2007

Mart (Martius) nazvan јe po rimskom bogu • rata Marsu.

25. mart X. – 24. mart X+1 godine 25. decembar X-1 – 24. decembar X. godine U Bizantskom carstvu se početak godine računao od 1. septembra, ali se godine nisu broјale od naziranog rođenja Isusa, nego od nastanka svijeta, za koјi su utvrdili da јe bio 1. septembra 5509. p.n.e. Od 17. stoljeća većina država vratila se početku godine 1. јanuara, osim Italiјe i Engleske koјe su se 1. јanuaru vratile tek 1750. godine. Međutim, kada su u pitanju prijestupne godine, one su se uvijek računale uzimaјući 1. јanuar za početak godine.

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

39

mozaik Prva Titova žena Herta otkrila detalje života s Brozom Manje je poznato da u Beogradu žive dvije od četiri Titove službeno priznate žene - bivša prva dama Jovanka Broz i Herta Has s kojom je Broz imao sina Mišu.

40

šestogodišnja romansa s Titom i zašto je uvijek najljepšim trenucima svoga života smatrala one koje je u Parizu provela s njim. Film je, kako je bilo najavljeno, trebao biti gotov koncem novembra, ali se očito nešto zakompliciralo. Izneseno je da je Zafranović otkrio neke detalje o vezi Tita i Herte.

Za Jovanku šira javnost zna, ali malo ko zna da i Herta živi u Beogradu. Ovim damama zajedničko je da ni jedna ni druga ne žele pričati za javnost.

Filmašu je Herta o sebi i Titu govorila 14 sati, dva puta po sedam sati u dva dana. Vitalna starica živi danas u Beogradu s kćerkama, kaže da Titu ništa ne zamjera i smatra da ih je rastao rat.

Oni koji su imali prilike razgovarati s Hertom Has, tvrde kako ima briljantnu memoriju, sjeća se svega, i dalje dobro vidi, rezonira i analizira, jedino se otežano kreće.

Drugi Hertin suprug je umro, a u tom braku Herta ima dvije kćerke Seku i Muciku. S Titom ima sina Mišu koji je danas hrvatski diplomat u Indoneziji.

Navodi se kako je devedeset jednogodišnja Herta Has otvorila svoje srce za potrebe filma Lordana Zafranovića i opisala kako je izgledala njena

Za Hertu Has se dugo ništa nije znalo, radila je kao stručnjak u Saveznom izvršnom vijeću i dosta je putovala.

EUROPA

JANUAR 2007

mozaik Umro James Brown

Imao je više do 119 singlova na top ljestvicama i snimio je preko 50 albuma, 1986. ušao je u Rock and Roll Hall of Fame, a 1992. godine dobio je Grammyja za životno djelo.

Pjevač James Brown, samoproglašeni “Kum soula”, preminuo je 25. decembra prošle godine u 73. godini života nakon što je hospitaliziran zbog upale pluća. Brown je hospitaliziran u bolnici Emory Crawford Long Hospital u Atlanti zbog upale pluća u nedjelju, 24. decembra, a preminuo je u 1,45 poslije ponoći u ponedjeljak, kazao je njegov agent Frank Copsidas.

Njegovi su najveći hitovi “Please, Please, Please”, “Papa’s Got a Brand New Bag”, “I Got You (I Feel Good)”, “Get Up (I feel like being a Sex Machine)” and “It’s a Man’s World.”

Uz Browna je bio njegov dugogodišnji prijatelja Charles Bobbit. “Ne znamo tačno od čega je umro”, dodao je agent. Pjevaču poznatom i pod nadimkom “Mr. Dynamite” pripisuje se uvođenje funka u glavne glazbene tokove te utjecaj na nove genracije crnih glazbenika - rappera i hip-hopera. Uz Elvisa Presleya, Boba Dylana i još nekolicinu drugih, Brown je bio glazbenik koji je izvršio najveći utjecaj tijekom posljednjih 50 godina.

Deen se “povukao” u Beograd ! Jedan od popularnijih bh pop pjevača, kontroverzni Deen, u potpunosti se povlači zbog rada na novom albumu, koji snima u Beogradu pod dirigentskom palicom autorice i producentice Aleksandre Kovač, u koju, kako kaže, ima puno povjerenje, te mu je izuzetna čast raditi s osobom koja je ove godine dobila glazbenu europsku nagradu MTV-a. “Medijski se povlačim zbog ozbiljnosti. Dosadila su mi više sva pisanja i glupostima koje sam radio, ali kad se okrenem iza sebe sve je to oprošteno mojim godinama. Imam tek 24 godine tako da se ne kajem ni zbog čega i ima vremena da se uozbiljim”, rekao je Deen za srpski tabloid Svet. Ovih dana u javnosti se naveliko špekuliralo o navodnom Deenovu preseljenju u Beograd, jer je za njega Sarajevo konzervativna sredina, no kaže kako je sve pogrešno prezentirano u javnosti. “Nikad u životu nisam rekao da je Sarajevo pri-

JANUAR 2007

Hit iz 1985. “Living in America” bio je naslovna tema filma “Rocky IV” i donio mu je cijelu novu generaciju obožavatelja i prvi Grammy. Brownov hit “Say It Loud (I’m Black and I’m Proud) postala je himna boraca za građanska prava tijekom 60-ih i tu je pjesmu izveo 1968. godine na inauguraciji Richarda Nixona što mu je zamjerila crna mladež. Njegov karakterističan ples s brzim pomicanjem stopala inspirirao je Micka Jaggera i Michaela Jacksona, među ostalima.

mitivna sredina. Mi jesmo konzervativna sredina, ali primitivna nismo sigurno. To je tako i to će ostati tako. Što se tiče mog privatnog života ja definitivno ostajem u Sarajevu i nema govora o preseljenju, a kada je riječ o poslovnom životu on me vuče na druge strane, u ovom slučaju konkretno u Beograd.’’ Osim izjava o preseljenju nedavno su na Internet procurile i fotografije na kojima je gol, a koje je snimio za potrebe prošlog albuma “Anđeo s greškom”, kaže da se nikad više neće fotografirati gol, al’ da mu nije žao što je to napravio. ‘’Da nisam tada vjerojatno bi to napravio sada, jer to se nekad moralo dogoditi’’, kaže.

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

41

horoskop

42

OVAN (21.03 - 20.04)

VAGA (23.09 - 22.10)

Ovoj mjeseca dešavaće se drastične promjene. Posljedice mogu biti nepredvidljive, bilo da su materijalne ili zdravstvene. Ukoliko doživite materijalni gubitak, budite svjesni toga da je novac energija koja cirkuliše. Nastupiće bolji dani.

Originalnošću i novim idejama šokirate okolinu. Nije ni čudo što ste glavni u svakom društvu. Otvoreni ste za nova iskustva. Kontakte sa okolinom svedite na razumnu mjeru. Budite spremni na prijatna iznenađenja vezana za putovanja.

BIK (21.04 - 20.05)

ŠKORPIJA (23.10 - 22.11)

Funkcionišete na grubom materijalnom nivou, što znači da se bavite samo onim stvarima od kojih imate koristi. Ne opterećujete se sitnicama. Vidi se da se ponašate u skladu sa okolnostima, rukovođeni ranijim iskustvom. Zvijezde su vam naklonjene. Iskoristite ih maksimalno.

Novonastali događaji utiču na to da želite da se distancirate. Bez razloga vas hvata panika. Smirite se - rješenje će doći. Ukoliko više vremena provedete u prirodi i meditaciji, napredovaćete u karijeri i biti zdraviji. Ove godine vas očekuje put u jednu daleku, egzotičnu zemlju.

BLIZANCI (21.05 - 20.06)

STRIJELAC (23.11 - 20.12)

Situacija zahtjeva prilagođavanje, pa ukoliko u tome uspijete, neće biti problema. Ali, ako tvrdoglavo pokušate da nastavite po starom, svašta će se dogoditi. Odriješite kesu. Obradujte okolinu poklonom ili počastite kolege kafom. Biće to za njih prijatno i neočekivano iznenađenje.

Izuzetno uspješan period na svim poljima. Ne odgađajte početak i ne donosite pogrešne zaključke. Biće bolje nego što ste očekivali. Kolebljivost i pričljivost može blokirati povoljne prilike. Pojačajte vjeru u sopstvene vrijednosti. Hrabro se suočite sa izazovima.

RAK (21.06 - 20.07)

JARAC (21.12 - 19.01)

Uporno nastojite da napravite preokret u životu, ali ide teško. Narednih dana očekuje vas mnogo žrtvovanja i nerviranja, pa se naoružajte strpljenjem. Pred vama je mjesec koji iziskuje puno strpljenja, pa se saglasno tome morate i ponašati. Privatni posao vam ide odlično.

Bićete u vrhunskoj formi, pod uslovom da ste okruženi lijepim stvarima. Družite se i šarmirate sve oko sebe izraženim smislom za humor. Uživajte u trenutku. Biće puno lijepih događaja, pa ih nije poželjno kvariti talasima pesimizma. Na sve gledajte sa vedrije strane.

LAV (21.07 - 21.08)

VODOLIJA (20.01 - 18.02)

Naredni dani od vas iziskuju strpljenje i mudrost. Pošto ovih osobina imate u izobilju, ponašajte se u skladu sa sopstvenom prirodom. Ukoliko se pojave nedoumice, ne libite se da potražite savjet iskusnije osobe. Ne gubite vrijeme na tričarije, usavršavajte se!

Narednih dana srce vlada glavom. Neka vas stoga ne začude kiksevi, svađe i nesporazumi. Morate povesti računa o tome šta pričate. Posljednjih dana ste pretjerali, pa lako možete navući nevolju.

DJEVICA (22.08 - 22.09)

RIBE (19.02 - 20.03)

Sumnjičavost i strah od neuspjeha mogu vas nakratko paralisati. Nemate razloga da unaprijed strahujete, jer je pred vama izuzetan period. Ne dozvolite da vas izda strpljenje, da započeto ne završite. U tom slučaju bićete nezadovoljni.

Ušli ste u period aktivnosti i rasta. Rješavate da više vremena provodite u društvu, ali i u prirodi. Stičete nova, uglavnom pozitivna iskustva. Ne tražite dlaku u jajetu. Prepustite se pozitivnim planetarnim djejstvima.

EUROPA

JANUAR 2007

zabava

Mala riznica velikih misli Meša Selimović (1910 - 1982) Nije važno što ne činimo dobro, važno je da ne činimo zlo. Oscar Wilde (1854 - 1900) Kad jednoj ljubavi dođe kraj, slabići kukaju, energični smjesta pronađu novu ljubav, a pametni su je već odavno imali u rezervi. Konfucius (551 - 479 p.n.e.) Čovjek koji ne razmišlja i ne planira unaprijed, naići ce na nevolju odmah ispred svojih vrata.

Francois - Marie Arouet de Voltaire (1694 - 1778) Kad propalo sve je, i izgubljena svaka nada, život postaje sramota, i smrt je dužnost tada. Lav Nikolajevič Tolstoj (1828 - 1910) Najbolji talenti se gube u neradu. Imanuel Kant (1724 - 1804) Istina, mislim mnogo toga s najdubljim uvjerenjem i na svoje veliko zadovoljstvo, što nikad neću imati hrabrosti da kažem; ali nikada neću kazati nešto što i ne mislim.

RESTAURANT AND BAR

pon: zatvoreno • uto-čet: 11-22h • pet-sub: 11-23h • ned: 12-22h JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

43

zabava

su | do | ku Cilj sudokua je popuniti sva polja brojevima od 1 do 9, tako da svaka uspravna kolona, svaki vodoravni red i svaki 3x3 kvadrat sadrži svaki broj od 1 do 9. To je to - nema matematike, samo logika.

grafiti

Rješenje ove križaljke ćemo objaviti u slijedećem broju. Ovo je rješenje križaljke iz prošlog broja:

44

Sve su gljive jestive - ali neke samo jednom ◊ Drogom protiv sporta ◊ Mrzim crnce i rasnu diskriminaciju ◊ Ja ne pijem da te zaboravim - već da te duplo vidim ◊ Bila je kao boginja - svi su je preležali ◊ Pušenje ti skraćuje - cigaretu ◊ No brain - no pain ◊ Ne bojim se umrijeti - samo ne želim biti tu kada se to dogodi ◊ Ne kupujte kasete japanske grupe TDK - ništa se ne čuje ◊ U mladosti sam mislio da je novac sve - sad sam u to siguran ◊

EUROPA

Brak je ono što dolazi poslije života, a prije smrti ◊ Menza radi od otvaranja do zatvaranja ◊ Niko nije beskoristan - svako može poslužiti kao loš primjer ◊ Ko uči - znaće, ko krade - imaće ◊ Izgubio sam vjeru u ljubav, vjeru u svijet, jedinu nadu sam našao u igli - i sad heklam i super mi je ◊ Dobar grah - daleko se čuje ◊ Vozim kao grom - svaki dan udarim u neko drvo ◊ Bavi se sportom - umrijećeš zdraviji ◊ Ko se posljednji smije - najsporije misli

JANUAR 2007

zabava

JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

45

oglasi Razno

Prodaja

Moje ime je Nermin. Imam 32 godine. Želim da upoznam djevojku. 1-336-851-9051 Varioci sa i bez iskustva se pozivaju na razgovor o zaposlenju. Mogućnost dobre zarade. Za informacije i registraciju pozovite na telefon 678-429-4353. Popravljam sve vrste kosilica i ostalih mašina za održavanje trave. Telefon: 678-407-9297 ili 404-354-0443

Prodajem BMW 318i, 1997, 5spd, 109k milja. $7300 ili bolja ponuda. Telefon: 678-407-9297 ili 404-354-0443 Prodajem ili izdajem 2-sobni stan sa 2 kupatila. Idealna lokacija u Decatur-u. Telefon: 404 429 8589 Prodajem kuću sa dvorišnom zgradom i lokalom u centru Orašja na Savi, BiH 50,000.00 €. Telefon: 1 904 699 4620 U.S.A.

Čuvam malu djecu svih uzrasta $10.00 po danu. Hrana nije uključena. Ponedeljak-Nedelja 7am-7pm. Lawrenceville. Tel: 678-407-9297.

Kuća na prodaju pored magistralnog puta Niš-Pirot. 19,000 €. E-mail: [email protected]

Iznajmljujem jednosoban apartman u Lilburnu. Telefon: 678-380-5175

Sarajevo, Novi Grad: Prodajem kuću sa tri stana, poslovnim prostorom i dvije garaže. Papiri uredni, cijena povoljna. 011-49-2304-253187 (Njemačka)

Iznajmljujem novi jednosoban apartman Snellville, 124 Scenic Hwy, 1 milja od Sam’s Club-a, WalMart-a, Home Depot-a. Telefon: 770-978-7444

Prodajem kuću: Kasindolska c. 155, Stup (kod Interexa). Telefoni: 904-733-2438 (USA), 033-430-470, 033-464-668, 033-432-067 (BiH)

MALI OGLASI Europa magazin Vam nudi besplatne privatne male oglase do 20 riječi. Popunite kupon sa ove stranice i pošaljite ga na adresu: Europa Magazine (mali oglasi) 448 W. Pike St. Lawrenceville, GA 30045, na telefaks (678) 985 0592 ili na e-mail adresu: [email protected]

Hitno prodajem zemlju 500 m² Otes (kod Ilidže). Idealno za gradnju kuće. Telefon, struja, voda, kanalizacija, plin, ulična rasvjeta. Telefon: 727-214-4730 Prodajem jedrilicu marke O-Day 22 ft u perfektnom stanju, $2500. Telefon: 770-369-7475 Prodajem Go-Cart marke Carter 6,5HP u odličnom stanju $500 Telefon: 770-896-7129

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Zaokružite rubriku po izboru:

DO 20 RIJEČI

PRODAJA—KUPOVINA—ZAMJENA—IZNAJMLJIVANJE—UNAJMLJIVANJE—RAZNO Tekst oglasa (popunite čitko štampanim slovima): ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________

Atlanta’s Nº1 Europa Magazine traži spoljne saradnike za prodaju reklama. Odlični uslovi zarade. VAŽNO: Sve reklame objavljene u Europa Magazinu će takođe biti objavljene na internetu na stranici www.europamagazine.info.

46

EUROPA

Poštovani čitatelji, ako ste zainteresovani da Vaš omiljeni magazin dobijete na kućnu adresu svaki mjesec, nazovite nas na 678.985.0592 ili nam pišite na [email protected]

JANUAR 2007

servisne informacije Kontakt informacije ambasada i konzulata na području SAD Ambasada Bosne i Hercegovine Embassy of Bosnia and Herzegovina 2109 E Street NW Washington, DC 20037 Telefon: +1 (202) 337 6473 Telefaks: +1 (202) 337 2909 E-mail: [email protected] Web: www.bhembassy.org Generalni konzulat Bosne i Hercegovine Consulate General of Bosnia and Herzegovina 737 North Michigan Avenue, Suite 820 Chicago, IL 60611 Telefon: +1 (312) 951 1245 Telefaks: +1 (312) 951 1043 Veleposlanstvo Republike Hrvatske Embassy of the Republic of Croatia 2343 Massachusetts Avenue NW Washington D.C., 20008-2853 Telefon: +1 (202) 588 5899  Telefaks: +1 (202) 588 8936 E-mail: [email protected] Web: www.croatiaemb.org Generalni konzulat Republike Hrvatske Consulate General of the Republic of Croatia P.O. Box 4591 369 Lexington Ave., 11th Floor New York, NY 10017  Telefon: +1 (212) 599 3066 Telefaks: +1 (212) 599 3106 E-mail: [email protected] Ambasada Republike Srbije Embassy of Serbia and Montenegro 2134 Kalorama Rd., NW Washington, DC 20008 Telefon: +1 (202) 332 0333 Web: www.serbiaembusa.org Generalni konzulat Srbije i Crne Gore Consulate General of Serbia and Montenegro 201 East Ohio Street, Suite 200 Chicago, IL 60611 Telefon: +1 (312) 670 6707 Ambasada Portugala Embassy of Portugal 2125 Kalorama Rd., NW, Washington, DC 20008 Telefon: +1 (202) 328 8610 Telefax: +1 (202) 462 3726 E-mail: [email protected] Web: www.portugalemb.org

JANUAR 2007

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

Impressum Atlanta’s Nº1 Europa Magazine Adresa: 448 W. Pike St. Lawrenceville, Georgia 30045 Sjedinjene Američke Države Telefon: +1 (678) 985 0592 Telefaks: +1 (678) 985 0592 E-mail: [email protected] Internet adresa: www.europamagazine.info Izlazi: jednom mjesečno Cijena: besplatno Vlasnik: Esad Međić Glavni i odgovorni urednik: Haris Delalić Fotografija, grafika i dizajn: Dalibor Špalat Internet prezentacija: Damir Šetkić Lokalno: Enes Selimović Marketing: David J. Baker, Marcus Battle, Dino Krgo Atlanta’s Nº1 Europa Magazine Address: 448 W. Pike St. Lawrenceville, Georgia 30045 United States of America Phone: +1 (678) 985 0592 Fax: +1 (678) 985 0592 E-mail: [email protected] Web address: www.europamagazine.info Issued: monthly Price: free Publisher: Esso Medic Editor-in-chief: Haris Delalić Senior Photographer and Graphic Design Manager: Dan Dalibor Spalat Internet Presentation: Damir Setkic Community: Enes Selimović Advertising: David J. Baker, Marcus Battle, Dino Krgo

47

MISS BiH-USA Izbor za MISS GEORGIA za MISS BiH-USA KADA: u subotu, 20. januara u 8:00 pm GDJE: u restoranu LUIGI’S PIZZA ŠTA: Uz bogat zabavno-muzički repertoar izabrat će se najljepša djevojka Georgie i najljepši par

Tri najljepše djevojke po mišljenju žirija i pobjednica po glasovima publike stiču pravo nastupa na finalnom takmičenju za MISS BiH-USA, nakon čega se pružaju mogućnosti i internacionalnih prezentovanja U zvaničnom izboru mogu učestvovati sve djevojke od 16-25 godina Dosadašnji internacionalni kontestanti: Dženita Muharemović - National contest for MISS BiH 2005 (Sarajevo, 15. oktobar) - osvojila titulu MISS elegancije Irma Muharemović - official Miss Bosnia and Herzegovina for MISS Tourism International 2006, China Nela Miloš - official Miss Croatia for MISS Tourism International, China Džana Rakanović - official Miss BiH for MISS Bikini International 2006 - Hong Kong & China i contest for MISS World u Kuala-Lumpuru (Malezija) - decembar 2006 Koja je sljedeća? Više informacija i prijave za učešće na telefone: 404-717-6216, 314-680-2698 i 678-225-0792. Posjetioci - rezervišite svoje mjesto na vrijeme - Luigi’s Pizza, 650 Gwinnett Dr., Lawrenceville, GA 30045. Telefon: 678-225-0792.